PETO ODJELJENJE
PREDMET MASTILOVIĆ I DRUGI protiv CRNE GORE
(Predstavka br. 28754/10)
PRESUDA
Član 35 stav 3 (a) • Ratione personae • Nemogućnost Suda da sa sigurnošću utvrdi identitet određenih podnosilaca predstavke • Nejasnoće u dokumentima podnijetim Sudu i imenima na izvodima iz matične knjige rođenih ne odgovaraju onim iz domaćih presuda
Član 6 stav 1 (građanski aspekt) • Pristup sudu • Neizvršavanje pravosnažnih sudskih presuda i poravnanja donijetih u korist podnosilaca predstavke protiv društvenog preduzeća čiji je većinski vlasnik bila država a koje je u međuvremenu postalo insolventno • Društveno preduzeće dužnik, iako je nezavisno pravno lice, nema dovoljnu institucionalnu i operativnu nezavisnost od države, da bi se ista oslobodila odgovornosti
STRAZBUR
24. februar 2022. godine
PRAVOSNAŽNA
24. maj 2022. godine
Presuda je postala pravosnažna pod okolnostima predviđenim članom 44 stav 2 Konvencije. Može biti predmet redakcijske izmjene.
U predmetu Mastilović i drugi protiv Crne Gore,
Evropski sud za ljudska prava (Peto odjeljenje), na zasijedanju Vijeća u sastavu:
Síofra O’Leary, predsjednica,
Ganna Yudkivska,
Stéphanie Mourou-Vikström,
Lado Chanturia,
Ivana Jelić,
Arnfinn Bårdsen,
Mattias Guyomar, sudije,
i Martina Keller, zamjenica Registrara Odjeljenja,
Razmatrajući:
predstavku (br. 28754/10) koju je protiv Crne Gore, na osnovu člana 34 Evropske konvencije o ljudskim pravima (u daljem tekstu: „Konvencija“), 10. maja 2010. godine Sudu podnijelo dvadeset pet državljana Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: „podnosioci predstavke“), čiji detalji su navedeni u priloženoj tabeli;
odluku da se o predstavci obavijesti Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: „Vlada“);
izjašnjenja stranaka;
činjenicu da Vlada Bosne i Hercegovine nije željela da interveniše u konkretnom predmetu, nakon što je o pravu da se umiješa obaviještena na osnovu člana 36 stav 1 Konvencije i Pravila 44 stav 1 (a) Poslovnika Suda;
Nakon vijećanja na sjednici zatvorenoj za javnost 18. januara 2022. godine,
Donosi sljedeću presudu, koja je usvojena tog dana:
UVOD
1. Konkretan predmet se odnosi na neizvršenje presuda i sudskih poravnanja u korist podnosilaca predstavke protiv društvenog preduzeća koje je bilo većinski u državnom vlasništvu, a koje je nakon toga postalo insolventno, koja pritužba treba da bude ispitana na osnovu člana 6 Konvencije.
ČINJENICE
2. Datumi rođenja i mjesto prebivališta podnosilaca predstavke navedeni su u priloženoj tabeli. Podnosioce predstavke je prvobitno zastupao g-din B. Simović, advokat iz Podgorice. Dana 3. jula 2018. godine on je isključen iz daljeg postupanja u svojstvu zastupnika pred Sudom (vidjeti stavove 8-21 dolje). Prvi, deseti, sedamnaesti i devetnaesti podnosilac predstavke su angažovali g-dina M. Šipovca, advokata iz Nevesinja, Bosna i Hercegovina (BiH). Jedanaestom, osamnaestom i dvadeset trećem podnosiocu predstavke je dozvoljeno da sami sebe zastupaju. Ostale podnosioce predstavke je zastupala g-đa M. Simović, advokatica iz Podgorice.
3. Vladu Crne Gore je zastupala njena zastupnica, g-đa V. Pavličić.
4. Činjenice predmeta, kako su ih podnijele stranke, mogu biti sumirane kako slijedi.
I ZAHTJEVI PODNOSILACA PREDSTAVKE
5. Dana 11. septembra 1994. godine podnosioci predstavke bili su putnici u autobusu koji je bio u vlasništvu društvenog preduzeća (vidjeti, mutatis mutandis, R. Kačapor i drugi protiv Srbije, br. 2269/06 i 5 drugih, stavovi 6 i 71-75, 15. januar 2008. godine). Autobus je učestvovao u saobraćajnoj nezgodi u kojoj su podnosioci predstavke zadobili različite povrede.
6. U periodu od 1996. godine do 2005. godine, u građanskim postupcima protiv autobuskog preduzeća, sedmom, dvanaestom, dvadesetom, dvadeset prvom, dvadeset drugom i dvadeset petom podnosiocu predstavke je dosuđena naknada nematerijalne štete (po osnovu sudskih presuda ili sudskih poravnanja). Ostalim podnosiocima predstavke je dosuđena i naknada nematerijalne štete i troškova postupka. Neki iznosi su bili u jugoslovenskim dinarima (YUN), neki u njemačkim markama (DEM), a neki u eurima (EUR).
7. Dana 26. februara 1996. godine „društveno preduzeće“ – dužnik je transformisano u dioničarsko društvo čiji je većinski vlasnik bila država. Dana 26. maja 1997. godine Privredni sud u Podgorici je pokrenuo stečajni postupak protiv dužnika. Dana 23. decembra 2009. godine sud je zaključio stečajni postupak protiv dužnika, ali je nastavio postupak protiv imovine dužnika. Ovu odluku je potvrdio Apelacioni sud 9. aprila 2010. godine. Relevantne odluke donijete u korist podnosilaca predstavke (vidjeti stav 6 gore) su ostale neizvršene do danas zbog stečajnog postupka nad preduzećem dužnikom koje je prolazilo tranziciju iz planske u tržišnu ekonomiju (vidjeti stav 44 dolje).
ii IMENA PODNOSILACA PREDSTAVKE, PODACI I ZASTUPANJE
8. U maju 2010. godine, g-din B. Simović je podnio obrazac predstavke u ime podnosilaca predstavke, navodeći ime prvog podnosioca predstavke i prilažući zajedničko punomoćje za sve podnosioce predstavke sa fotokopijama njihovih navodnih potpisa. Ni obrazac predstavke ni punomoćje nijesu sadržali bilo kakve identifikacione podatke o podnosiocima predstavke, poput datuma ili mjesta rođenja, adrese ili brojeva telefona. Imena nekih podnosilaca predstavke nijesu odgovarala potpisima pored njih. Konkretno, ime prve podnositeljke predstavke je navedeno kao „Dragica“ u obrascu predstavke, ali je odštampano kao „Slavojka“ na zajedničkom punomoćju. Potpis pored imena je sadržao ime „Dragica“. Imena drugog, petog, desetog, dvanaestog, sedamnaestog i dvadesetog podnosioca predstavke su se blago razlikovali od potpisanih imena. Rukopis imena drugog podnosioca predstavke je ukazivao da se radi o ženi.
9. Septembra 2010. godine g-din B. Simović je dostavio posebna punomoćja u kome su adrese nekih podnosilaca predstavke bile nečitko napisane.
10. U novembru 2010. godine, dostavio je ovjereno punomoćje za sve, osim za desetog i dvadeset petog podnosioca predstavke. Potpisi najmanje šesnaest podnosilaca predstavke (prvog, drugog, trećeg, četvrtog, osmog, devetog, jedanaestog, dvanaestog, četrnaestog, petnaestog, šesnaestog, osamnaestog, devetnaestog, dvadesetog, dvadeset prvog i dvadeset trećeg podnosioca predstavke) na ovim punomoćjima su se razlikovali u odnosu na potpise na punomćjima dostavljenim u septembru 2010. godine. Mnogi su se takođe razlikovali od onih na zajedničkom punomoćju koje je prvobitno dostavljeno uz obrazac predstavke.
11. Neka imena su se takođe razlikovala. Konkretno, ime prve podnositeljke predstavke više nije bilo ni Dragica ni Slavojka već Draginja. Ime drugog podnosioca predstavke je ukazivalo da se radi o muškarcu. Imena dvanaestog, devetnaestog, dvadesetog i dvadeset drugog podnosioca predstavke su se razlikovala od onih koja su prvobitno navedena. Prezimena trećeg, devetog i dvadesetog podnosioca predstavke su se takođe razlikovala. Punomoćja za devetu i dvadesetu podnositeljku predstavke su sadržala djevojačko prezime i prezime stečeno nakon zaključenja braka.
12. Na gornjem lijevom dijelu punomoćja koje je dostavljeno u novembru 2010. godine su se nalazila imena g-dina B. Simović i g-đe M. Simović, koja je tada bila advokatski pripravnik u njegovoj advokatskoj kancelariji. U izjavama o davanju punomoćja je naznačeno da podnosioci predstavke ovlašćuju g-dina B. Simovića da bude njihov punomoćnik. Ime g-đe M. Simović se nije pojavljivalo u izjavi o davanju punomoćja.
13. U julu 2016. godine g-din Simović je Sudu podnio novu predstavku za istih dvadeset pet podnosilaca predstavke. Neki datumi rođenja podnosilaca predstavke su se razlikovali od onih koji su navedeni u predmetnojpredstavci. Sud je zahtijevao od g-dina Simovića da dostavi izvode iz matične knjige rođenih podnosilaca predstavke.
14. U septembru 2016. godine dostavljeni su izvodi iz matične knjige rođenih podnosilaca predstavke, u kojima su navedena njihova imena, uključujući djevojačka prezimena i prezimena stečena nakn zaključenja braka, gdje je to bilo primjenjivo.
15. Iz izvoda iz matične knjige rođenih proizilazi da se imena prvog, dvanaestog, sedamnaestog, devetnaestog, dvadesetog i dvadeset drugog podnosioca predstavke razlikuju od onih koja su navedena u domaćim sudskim odlukama. (vidjeti prilog)
16. Odluka koja se očigledno odnosila na treću podnositeljku predstavke je sadržala različito ime i djevojačko prezime (vidjeti prilog). Drugi nalog suda koji se odnosio na treću podnositeljku predstavke iz istog niza domaćih postupaka sadržao je njeno ime i djevojačko prezime kako je navedeno u njenom izvodu iz matične knjige rođenih.
17. Imena drugog i devetog podnosioca predstavke u njihovim izvodima iz matične knjige rođenih su odgovarala imenima iz odluka domaćih sudova i punomoćja. Domaća presuda u odnosu na devetu podnositeljku predstavke je sadržala njeno djevojačko prezime.
18. U februaru 2018. godine Sud je pozvao strane da dosave komentare o gore navedenim neusaglašenostima i podacima podnosilaca predstavke.
19. U martu 2018. godine prvobitni punomoćnik podnosilaca predstavke je ispravio ime drugog podnosioca predstavke koje je bilo pogrešno napisano u obrascu predstavke. Takođe je naveo imena drugih podnosilaca predstavke onako kako su navedena u njihovim izvodima iz matične knjige rođenih i naveo da su razlike nastale usljed štamparskih grešaka. Dostavio je dvadeset novih adresa, od kojih neke i dalje izazivaju sumnju u vjerodostojnost (na primjer, izgleda da najmanje jedna od naznačenih ulica zapravo ne postoji). Takođe je dostavio telefonske brojeve deset podnosilaca predstavke.
20. Registrar je pokušao da kontaktira podnosioce predstavke čiji su telefonski brojevi dostavljeni. Izgleda da neki od njih nikada nijesu živjeli na adresama koje su navedene u obrascu predstavke (devetnaesti i dvadeset treći podnosilac predstavke), jednog podnosioca predstavke g-din Simović nije obavijestio o postupku pred Sudom (desetog podnosioca predstavke), jedan podnosilac predstavke nije bio dostupan na dostavljenom broju telefona (dvadeset četvrti podnosilac predstavke), a za broj koji je dostavljen za jednog podnosioca predstavke se ispostavilo da je nepostojeći (dvadeset peti podnosilac predstavke).
21. Dana 3. jula 2018. godine prvobitni punomoćnik podnosilaca predstavke je isključen iz postupanja pred Sudom u skladu sa Pravilom 36 stav 4 (b) Poslovnika Suda. Podnosioci predstavke su imenovali druge zastupnike ili odabrali da sami sebe zastupaju (vidjeti stav 2 gore).
RELEVANTNI ZAKONSKI OKVIR
22. Članom 342 Zakona o parničnom postupku iz 1977. godine (objavljenom u Sl. listu SFRJ, br. 004/77, 036/77, 006/80, 036/80, 043/82, 069/82, 058/84, 074/87, 057/89, 020/90, 027/90 i 035/91 i Sl. listu FRJ br. 027/92, 031/93, 024/94, 012/98, 015/98 i 03/02) je predviđeno, inter alia, da greške u imenima i druge očigledne greške u pisanju sud može ispraviti u svakom trenutku. Ispravke će se vršiti posebnim rješenjem i unijeće se na kraju izvornika.
23. Zakon o parničnom postupku (objavljen u Sl. listu RCG, br. 022/04, 028/05 i 076/06 i Sl. listu CG, br. 073/10, 047/15, 048/15, 051/17, 075/17 i 062/18) je stupio na snagu 10. jula 2004. godine i time je stavljen van snage Zakon o parničnom postupku iz 1977. godine. Član 351 ovog Zakona je isti kao član 342 prethodnog.
PRAVO
i NAVODNA POVREDA ČLANA 6 KONVENCIJE I ČLANA 1 PROTOKOLA BR. 1
24. Podnosioci predstavke su se žalili na osnovu članova 6 i 14 Konvencije zbog neizvršenja pravosnažnih sudskih odluka i sudskih poravnanja protiv preduzeća dužnika. Sud smatra da pritužbe treba da budu ispitane na osnovu člana 6 stav 1 Konvencije (vidjeti, mutatis mutandis, Radomilja i drugi protiv Hrvatske [VV], br. 37685/10 i 22768/12, stav 126, 20. mart 2018. godine; Kravchenko protiv Rusije, br. 34615/02, stav 29, 2. april 2009. godine i Kešelj i drugi protiv Crne Gore [Odbor], br. 33264/11, stav 16, 13. februar 2018. godine), čiji relevantni dijelovi glase kako slijedi:
Član 6 stav 1
“Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ... svako ima pravo na ... suđenje u razumnom roku pred ... sudom...”.
PrihvatljivostPodnesci stranaka(a) Vlada
25. U svom odgovoru na pismo Suda (vidjeti stav 18 gore), Vlada je iznijela sumnje u vjerodostojnost podnijete dokumentacije. Konkretno, bilo je nemoguće precizno identifikovati podnosioce predstavke na osnovu podnijete dokumentacije i uvjeriti se da su to ista lica koja su bila stranke u postupcima pred domaćim sudovima.
26. Vlada je tvrdila da je g-din B. Simović preduzeo određene korake pred Sudom u ime podnosilaca predstavke bez njihovog punomoćja, što predstavlja nepoštovanje Suda i zloupotrebu prava na pojedinačnu predstavku. U prvobitnom obrascu predstavke su nedostajali nužni detalji predviđeni Pravilom 47 Poslovnika Suda. Konkretno, grupno je naveo imena podnosilaca predstavke, bez navođenja bilo kakvih identifikacionih podataka. Potpisi prvog, desetog i dvanaestog podnosioca predstavke su se razlikovali u odnosu na navedena imena, a u potpisu dvadeset trećeg podnosioca predstavke je bilo pomiješano ćirilično i latinično pismo i bilo je nejasno ko se potpisao. Rukopis potpisa i ime prve podnositeljke predstavke se razlikovao u punomoćjima dostavljenim u septembru i novembru 2010. godine. Punomoćje za tu podnositeljku predstavke je ovjereno u Novom Sadu, gradu u Srbiji, a nejasna je veza između tog grada i podnositeljke predstavke jer nije navedena njena adresa. Takođe je bilo drugih nedostataka i kontradiktornosti u vezi sa identitetom nekih drugih podnosilaca predstavke, kao što su različita imena, potpisi, rukopis, naročito u odnosu na drugog, petog, devetog, jedanaestog, dvanaestog, četrnaestog, šesnaestog, sedamnaestog, osamnaestog, devetnaestog, dvadesetog, dvadeset prvog, dvadeset trećeg i dvadeset četvrtog podnosioca predstavke. Rukopis potpisa na punomoćju petnaestog podnosioca predstavke je bio isti kao i na punomoćju trećeg, dvadeset trećeg i dvadeset četvrtog podnosioca predstavke, što budi sumnju da je punomoćja potpisalo isto lice.
27. Dalje u izjašnjenju, Vlada je izričito ponovila gore navedene stavove i tvrdila da predstavku treba proglasiti neprihvatljivom zbog zloupotrebe prava na predstavku. Vlada je izrazila sumnje u autentičnost dokumentacije u cjelosti, i u to da je g-đa M. Simović, navodna nova punomoćnica nekih podnosilaca predstavke, postupala u dobroj vjeri. Naime, nakon što je prvobitni punomoćnik podnosilaca predstavke onemogućen da ih zastupa pred Sudom zbog ponašanja, određeni podnosioci predstavke su ovlastili njegovu ćerku, g-đu M. Simović, da ih zastupa. Punomoćja koja je dostavio prvobitni zastupnik podnosilaca predstavke su sadržala ne samo njegovo ime, već i ime njegove ćerke, što ukazuje na činjenicu da je ona bila uključena u sve propuste i zloupotrebe od samog početka. U vrijeme kada je predstavka podnijeta ona je bila pripravnik u advokatskoj kancelariji svog oca, a zatim je nastavila advokatsku praksu sa njim. Ukoliko bi joj bilo dozvoljeno da zastupa podnosioce predstavke, to bi de facto obesmislilo odluku Suda da njenom ocu onemogući da ih zastupa. Vlada je dostavila njen izvod iz matične knjige rođenih kao dokaz da je ćerka prvobitnog punomoćnika podnosilaca predstavke.
28. Vlada je takođe tvrdila da imena nekih podnosilaca predstavke kako su navedena u izvodima iz matične knjige rođenih, ne odgovaraju imenima koja su navedena u domaćim presudama. Ovo se konkretno odnosi na prvog i dvadesetog podnosioca predstavke. Vlada je smatrala da je ovo značajno, ne samo zbog identifikacije stranaka u postupku pred Sudom, već i zbog mogućeg izvršenja odluke Suda.
(b) Podnosioci predstavke
29. Prvi, deseti, sedamnaesti i devetnaesti podnosilac predstavke su ostavili na procjenu Suda zastupanje ostalih podnosilaca predstavke. Ipak, naveli su da davanje punomoćja g-đi M. Simović od strane drugih podnosilaca predstavke ne treba da bude na njihovu štetu. Prva podnositeljka predstavke je takođe tvrdila da je njeno ime pogrešno napisano u domaćoj presudi zbog greške domaćih sudova, što takođe ne treba da bude na njenu štetu.
30. Jedanaesti, osamnaesti i dvadeset treći podnosilac predstavke, koji su sami sebe zastupali, nijesu iznijeli komentare u tom smislu.
31. Ostali podnosioci predstavke su naveli da su njihova punomoćja bila stvarna i autentična, što je i potvrđeno od strane Suda. Tvrdnje Vlade o njihovom novom punomoćniku su neprikladne i netačne, kao i omalovažavajuće i apsurdne. Konkretno, ona je diskriminisana na osnovu toga što je ćerka njihovog prethodnog advokata. Osim toga, Vlada je nezakonito pribavila njen izvod iz matične knjige rođenih, jer je ona bila jedina koja ga je mogla pribaviti. Dostavljen je bez njenog pristanka, čime je otkriven njen jedinstveni matični broj i time prekršeno njeno pravo na privatnost i zaštita ličnih podataka.
Ocjena Suda(a) Zloupotreba prava na predstavku
32. Sud je dosljedno utvrdio da bilo koji vid ponašanja podnosioca predstavke koji je očigledno suprotan sa svrhom prava na pojedinačnu predstavku kao što je predviđeno Konvencijom, te kojim se ometa pravilno funkcionisanje Suda ili propisno sprovođenje postupaka pred njim, predstavlja zloupotrebu prava na predstavku (vidjeti Miroļubovs i drugi protiv Letonije, br. 798/05, stavovi 62 i 65, 15. septembar 2009. godine). Konkretno, Sud je odbacio predstavke kao zloupotrijebljene na osnovu člana 35 stav 3 Konvencije ukoliko su svjesno zasnovane na netačnim činjenicama ili pogrešnim informacijama (vidjeti Gross protiv Švajcarske [VV], br. 67810/10, stav 28, ECHR 2014; Pirtskhalaishvili protiv Gruzije (odl.), br. 44328/05, 29. april 2010. godine; i Řehák protiv Česke Republike (odl.), br. 67208/01, 18. maj 2004. godine), ukoliko očigledno nemaju bilo kakvu realnu svrhu (vidjeti Jovanović protiv Srbije (odl.), br. 40348/08, 7. mart 2014. godine), ukoliko sadrže uvrjedljiv jezik (vidjeti, npr. Řehák, gore citirana), ili ukoliko se prekrši princip povjerljivosti postupka prijateljskog poravnanja (vidjeti, npr., Popov protiv Moldavije (br. 1), br. 74153/01, stav 48, 18. januar 2005. godine). Ipak, odbacivanje predstavke na osnovu zloupotrebe prava na predstavku je izuzetna mjera (vidjeti Miroļubovs i drugi, gore citirana, stav 62) i do sada je primijenjena samo u ograničenom broju predmeta.
33. Vraćajući se na konkretan predmet, Sud primjećuje da se Vlada pozvala na zloupotrebu prava na predstavku jer su neki podnosioci predstavke ovlastili ćerku prvobitnog punomoćnika da ih zastupa u daljem postupku. Sud primjećuje u ovom smislu da se njeno ime pojavljuje na vrhu prvobitnih punomoćja. Ipak, jasno je navedeno da je ona tada bila advokatski pripravnik u advokatskoj kancelariji i, što je još važnije, jasno je navedeno da je samo prvobitni punomoćnik podnosilaca predstavke bio ovlašćen da ih zastupa (vidjeti stav 12 gore). Njegova ćerka tada nije bila ovlašćena da ih zastupa. Dok je prvobitnom punomoćniku podnosilaca predstavke kasnije oduzeto pravo da postupa kao njihov punomoćnik pred Sudom (vidjeti stavove 2 i 21 gore) ovo nikada nije bio slučaj sa njegovom ćerkom, koja je trenutno punomoćnik svih podnosilaca predstavke, osim njih sedam (vidjeti stav 2 gore). Sud smatra da sama činjenica da je radila kao advokatski pripravnik u kancelariji svog oca u tom periodu, ne može biti uzeto kao dokaz da je učestvovala u bilo kom ponašanju svog oca. Konačno, kada su u pitanju naknadna punomoćja koja su joj data, Sud ne vidi razlog da ih ne smatra autentičnim.
34. U smislu gore navedenog, Sud smatra da činjenica da su neki podnosioci predstavke ovlastili ćerku prvobitnog punomoćnika da bude njihova novi punomoćnik, ne predstavlja okolnost koja bi opravdala odluku o proglašenju predstavke neprihvatljivom zbog zloupotrebe prava na predstavku. Iz gore navedenog slijedi da prethodni prigovori Vlade u ovom smislu moraju biti odbijeni. Ipak, Sud će ispitati u daljem tekstu neusaglašenosti na koje je ukazala tužena Vlada u vezi sa imenima i prezimenima određenih podnosilaca predstavke, i onih koja se pojavljuju u presudama domaćih sudova na koje se pozivaju podnosioci predstavke i njihova advokatica.
(b) Usaglašenost ratione personae
(i) Prvi, dvanaesti, sedamnaesti, devetnaesti, dvadeseti i dvadeset drugi podnosilac predstavke
35. Sud primjećuje da su za određeni broj podnosilaca predstavke priložena različita imena i prezimena tokom postupka. Nekada je to čak dovelo do toga da osoba bude različitog pola. Potpisi podnosilaca predstavke su se u više navrata razlikovali. Prvobitno su njihove adrese nedostajale, a kada su dostavljene, neke su bile nečitke, a za određene je postojala sumnja u njihovu vjerodostojnost, a za neke su podnosioci predstavke potvrdili da nikada nijesu na tim adresama živjeli (vidjeti stavove 8-11, 13, 15-16 i 19-20).
36. U smislu gore navedenog, Sud će uzeti kao validna imena podnosilaca predstavke koja su navedena u njihovim izvodima iz matične knjige rođenih. Sud primjećuje da imena prvog, dvanaestog, sedamnaestog, devetnaestog, dvadesetog i dvadeset drugog podnosioca predstavke kako su navedena u izvodima iz matične knjige rođenih, ne odgovaraju imenima navedenim u domaćim presudama (vidjeti prilog). Dok su se navodne neusaglašenosti smatrale štamparskim greškama, Sud primjećuje da su se takve greške mogle i trebale ispraviti na osnovu relevantnih odredbi Zakona o parničnom postupku (vidjeti stavove 22-23 gore). Ipak, primjećuje da, iako su dotični podnosioci predstavke imali veoma jednostavnu proceduralnu mogućnost da isprave navedene greške, niko od njih očigledno nije ni pokušao da to uradi, čime su ostavili otvoreno pitanje da li su oni zaista bili lica u čiju korist su donijete ove presude ili postignuta poravnanja. Iako to može biti slučaj, Sud se ne može baviti špekulacijama u tom smislu, niti može sa sigurnošću utvrditi identitet dotičnih podnosilaca predstavke. Nejasnoće u izvornoj predstavci, skupa sa ponašanjem prvobitnog punomoćnika podnosilaca predstavke, doveli su doveli su do nekoliko razmjena među Sudom i strankama i upotrebe značajnih resursa (vidjeti stavove 8-21 gore). Ukoliko se ove greške mogu pripisati njihovom prvom punomoćniku, podnosioci predstavke imaju mogućnost, na osnovu domaćeg zakona, da pokrenu to pitanje. Sud je takođe saglasan sa izjašnjenjem Vlade da može biti poteškoća prilikom izvršavanja odluka i poravnanja u slučaju kada se imena onih koji zahtijevaju njihova izvršenja ne poklapaju sa imenima koja su u istima navedena. Shodno tome, Sud na može a da ne smatra da je pritužba prvog, dvanaestog, sedamnaestog, devetnaestog, dvadesetog i dvadeset drugog podnosioca predstavke neusaglašena ratione personae sa odredbama Konvencije u smislu člana 35 stav 3 (a) i mora biti odbačena u skladu sa članom 35 stav 4.
(ii) Treća podnositeljka predstavke
37. Sud primjećuje da je u relevantnoj odluci u odnosu na treću podnositeljku predstavke bilo navedeno njeno djevojačko prezime i različito ime, koje nije odgovaralo imenu iz izvoda iz matične knjige rođenih (vidjeti prilog). Ipak, primjećuje se da je u drugom aktu u spisu predmeta u odnosu na treću podnositeljku predstavke, koji je izdat tokom istog niza građanskih postupaka, navedeno i njeno ime i djevojačko prezime, kako je navedeno u izvodu iz matične knjige rođenih (vidjeti stav 16 gore). Iako je takva greška takođe trebala biti ispravljena na domaćem nivou, Sud može prihvatiti da je treća podnositeljka predstavke dokazala svoj identitet i da je ona zaista lice u čiju korist je donijeta domaća odluka. Time, Sud smatra da primjedbe Vlade u dijelu u kojem se odnose na treću podnositeljku predstavke moraju biti odbačene.
(iii) Drugi i deveti podnosilac predstavke
38. Sud primjećuje da je ime drugog podnosioca predstavke bilo pogrešno napisano samo u prvobitnom obrascu predstavke. Grešku je kasnije ispravio prvobitni punomoćnik (vidjeti stav 19 in limine gore). Ime drugog podnosioca predstavke kako je navedeno u njegovom izvodu iz matične knjige rođenih, odgovara imenu navedenom u ovjerenom punomoćju i imenu navedenom u relevantnoj domaćoj presudi (vidjeti stav 17 gore).
39. Takođe se primjećuje da je presuda donijeta u korist devete podnositeljke predstavke sadržala njeno djevojačko prezime koje odgovara njenom imenu na punomoćju ovjerenom u relevantnoj opštini i njenom djevojačkom prezimenu kako je navedeno u izvodu iz matične knjige rođenih. Takođe se primjećuje da je i na izvodu iz matične knjige rođenih i na ovjerenom punomoćju jasno navedeno njeno prezime stečeno sklapanjem braka (vidjeti stavove 11 in fine i 17 gore).
40. U smislu gore navedenog, Sud smatra da u odnosu na drugog i devetog podnosioca predstavke ne postoje sumnje u njihov identitet ili greške u tom smislu koje treba da budu ispravljene na domaćem nivou. Stoga, Sud smatra da primjedbe Vlade u dijelu koji se može shvatiti da se odnosi na drugog i devetog podnosioca predstavke, moraju biti odbačene.
Zaključak Suda41. Sud primjećuje da pritužba drugog, trećeg, četvrtog, petog, šestog, sedmog, osmog, devetog, desetog, jedanaestog, trinaestog, četrnaestog, petnaestog, šesnaestog, osamnaestog, dvadeset prvog, dvadeset trećeg, dvadeset četvrtog i dvadeset petog podnosioca predstavke nije ni očigledno neosnovana ni neprihvatljiva po bilo kom drugom osnovu navedenom u članu 35 Konvencije. Stoga mora biti proglašena prihvatljivom.
Osnovanost (u odnosu na drugog, trećeg, četvrtog, petog, šestog, sedmog, osmog, devetog, desetog, jedanaestog, trinaestog, četrnaestog, petnaestog, šesnaestog, osamnaestog, dvadeset prvog, dvadeset trećeg, dvadeset četvrtog i dvadeset petog podnosioca predstavke)42. Jedanaesti, osamnaesti i dvadeset treći podnosilac predstavke nijesu iznijeli dalje komentare u ovom smislu. Ostali podnosioci predstavke potvrdili su svoje pritužbe.
43. Vlada nije iznijela komentare u ovom smislu.
44. Vraćajući se na konkretan predmet, Sud primjećuje da su sudske presude i sudska poravnanja u odnosu na gore navedene podnosioce predstavke ostala neizvršena do danas. Sud često utvrđuje povrede člana 6 Konvencije i/ili člana 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju u predmetima koji pokreću pitanja slična onima iz ovog predmeta, a naročito u predmetima koji se tiču privrednih društava u kojima je u toku restruktuiranje, privatizacija i/ili drugi oblici prelaza iz planirane u tržišnu ekonomiju (vidjeti R. Kačapor i drugi protiv Srbije, gore citirana, stavovi 115-16, Crnišanin i drugi protiv Srbije, br. 35835/05 i 3 druge, stavovi 123-24, 13. januar 2009. godine i Mijanović protiv Crne Gore, br. 19580/06, stavovi 86-91, 17. septembar 2013. godine i Kešelj i drugi, gore citirana, stav 23). Takva preduzeća dužnici, kako objašnjava Sud, uprkos činjenici da su zasebno pravno lice, ne uživaju dovoljnu institucionalnu i operativnu nezavisnost od države da bi to moglo da oslobodi državu od odgovornosti po Konvenciji (vidjeti Mijanović, stavovi 61-68, i R. Kačapor i drugi, stav 98, obije gore citirane).
45. Nakon ispitivanja cjelokupnog materijala koji mu je dostavljen, Sud smatra da Vlada nije dostavila bilo koju činjenicu ili argument koji bi mogao ubijediti Sud da donese drugačiji zaključak u ovom predmetu. Shodno tome, bilo je povrede člana 6 stav 1 Konvencije (vidjeti Kešelj i drugi, gore citirana, stav 24). U svijetlu ovog zaključka, Sud smatra da nije neophodno da posebno ispituje pritužbu podnosilaca predstavke na osnovu člana 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju.
PRIMJENA ČLANA 41 KONVENCIJE46. Članom 41 Konvencije je predviđeno:
Kada Sud utvrdi prekršaj Konvencije ili Protokola uz nju, a unutrašnje pravo Visoke strane ugovornice u pitanju omogućava samo djelimičnu odštetu, Sud će, ako je to potrebno, pružiti pravično zadovoljenje oštećenoj strani.”
47. U odnosu na materijalnu štetu, drugi, treći, četvrti, peti, šesti, sedmi, osmi, deveti, deseti, trinaesti, četrnaesti, petnaesti, šesnaesti, dvadeset prvi, dvadeset četvrti i dvadeset peti podnosilac predstavke su tražili iznose koji su im dosuđeni na domaćem nivou. Konkretno, deseti podnosilac predstavke je zahtijevao da iznosi koji su mu dosuđeni budu konvertovani u eure. Peti, sedmi i dvadeset peti podnosilac predstavke su naveli da treba da im budu isplaćeni iznosi koji su jednaki iznosima koji su im tada dosuđeni u dinarima, „u skladu sa trenutnim tržišnim vrijednostima“.
48. Deseta podnositeljka predstavke je nadalje tražila 15,00 eura mjesečno, počev od 1. januara 2001. godine, na ime nematerijalne štete. Takođe je tražila 150,00 eura na ime troškova i izdataka postupka pred Sudom.
49. Drugi, treći, četvrti, peti, šesti, sedmi, osmi, deveti, trinaesti, četrnaesti, petnaesti, šesnaesti, dvadeset prvi, dvadeset četvrti i dvadeset peti podnosilac predstavke su tražili po 3.000,00 eura na ime nematerijalne štete. Takođe su tražili 11.250,00 eura na ime troškova i izdataka (5.250,00 eura za troškove nastale tokom domaćih postupaka i 6.000,00 eura za troškove nastale tokom postupka pred Sudom).
50. Jedanaesti, osamnaesti i dvadeset treći podnosilac predstavke nijesu podnijeli zahtjev za pravičnim zadovoljenjem.
51. Vlada je osporila predloženi način preračuna iznosa dosuđenih u dinarima. Takođe je osporila sve zahtjeve u vezi troškova postupka kao neosnovane.
52. Uzimajući u obzir povrede utvrđene u konkretnom predmetu i svoju sudsku praksu (vidjeti Mijanović, stavovi 93-95, R. Kačapor i drugi, , stavovi 123-26 i Crnišanin i drugi, , stavovi 137-139 sve gore citirane), Sud utvrđuje da Vlada mora da plati drugom, trećem, četvrtom, petom, šestom, sedmom, osmom, devetom, desetom, trinaestom, četrnaestom, petnaestom, šesnaestom, dvadeset prvom, dvadeset četvrtom i dvadeset petom podnosiocu predstavke iznose utvrđene u pravosnažnim sudskim presudama i sudskim poravnanjima, umanjene za bilo koje iznose koji je do sada mogao biti isplaćen po tom osnovu (vidjeti Kešelj i drugi, gore citirana, stav 33).
53. Sud smatra da tužena država takođe mora osigurati izvršenje relevantnih domaćih odluka u odnosu na jedanaestog, osamnaestog i dvadeset trećeg podnosioca predstavke, iako nijesu tražili pravično zadovoljenje, na način što će im isplatiti iznose dosuđene na domaćem nivou (vidjeti Pralica protiv Bosne i Hercegovine, br. 38945/05, stavovi 19-20, 27. januar 2009. godine; i izvori tamo citirani), umanjene za bilo koje iznose koji su im već mogli biti isplaćeni po ovom osnovu.
54. Dalje, Sud smatra da su drugi, treći, četvrti, peti, šesti, sedmi, osmi, deveti, deseti, trinaesti, četrnaesti, petnaesti, šesnaesti, dvadeset prvi, dvadeset četvrti i dvadeset peti podnosilac predstavke pretrpjeli određenu nematerijalnu štetu zbog povreda Konvencije koje su utvrđene u ovom predmetu. Sud dodjeljuje po 2.000,00 eura svakom od njih na ime naknade nematerijalne štete, kao i troškova i izdatka nastalih pred domaćim sudovima i Sudom, umanjeno za bilo koje iznose koji su im do sada mogli biti isplaćeni po tom osnovu na domaćem nivou. U tom smislu, Sud ne dodjeljuje ništa jedanaestom, osamnaestom i dvadeset trećem podnosiocu predstavke, s obzirom na to da nijesu podnijeli zahtjev u tom smislu.
55. Sud smatra da je prikladno da kamatna stopa bude zasnovana na najnižoj kamatnoj stopi Evropske centralne banke uz dodatak od tri procentna poena.
IZ OVIH RAZLOGA, SUD
Proglašava, većinom glasova, pritužbu prvog, dvanaestog, sedamnaestog, devetnaestog, dvadesetog i dvadeset drugog podnosioca predstavke neprihvatljivom; Proglašava, jednoglasno, pritužbu drugog, trećeg, četvrtog, petog, šestog, sedmog, osmog, devetog, desetog, jedanaestog, trinaestog, četrnaestog, petnaestog, šesnaestog, osamnaestog, dvadeset prvog, dvadeset trećeg, dvadeset četvrtog i dvadeset petog podnosioca predstavke u vezi sa neizvršenjem pravosnažnih presuda domaćih sudova i sudskih poravnanja prihvatljivim; Utvrđuje, jednoglasno, da je bilo povrede člana 6 Konvencije; Utvrđuje, jednoglasno, da nije neophodno da se posebno ispituje pritužba na osnovu člana 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju; Utvrđuje, jednoglasno,(a) da tužena država treba da plati drugom, trećem, četvrtom, petom, šestom, sedmom, osmom, devetom, desetom, jedanaestom, trinaestom, četrnaestom, petnaestom, šesnaestom, osamnaestom, dvadeset prvom, dvadeset trećem, dvadeset četvrtom i dvadeset petom podnosiocu predstavke, iz sopstvenih sredstava u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti ove presude, u skladu sa članom 44 stav 2 Konvencije, iznose dosuđene na domaćem nivou, umanjene za bilo koje iznose koji su već isplaćeni po tom osnovu;
(b) da tužena država treba da plati drugom, trećem, četvrtom, petom, šestom, sedmom, osmom, devetom, desetom, trinaestom, četrnaestom, petnaestom, šesnaestom, dvadeset prvom, dvadeset četvrtom i dvadeset petom podnosiocu predstavke, u istom roku, po 2.000,00 EUR (dvije hiljade eura), na ime nematerijalne štete i troškova i izdataka, umanjeno za bilo koje iznose koji su po tom osnovu već isplaćeni na domaćem nivou, uvećano za bilo koje poreze koji se mogu naplatiti podnosiocima predstavke;
(c) da će se od dana isteka gore pomenuta tri mjeseca do dana isplate na navedene iznose obračunavati kamata koja je jednaka najnižoj kamatnoj stopi Evropske centralne banke uz dodatak od tri procentna poena;
Odbija, većinom glasova, ostatak zahtjeva podnosilaca predstavke za pravičnim zadovoljenjem.
Sačinjeno na engleskom jeziku i dostavljeno u pisanoj formi, 24. februara 2022. godine u skladu sa Pravilom 77 stavovi 2 i 3 Poslovnika Suda.
Martina Keller Síofra O’Leary
zamjenik registrara predsjednik
U skladu sa članom 45 stav 2 Konvencije i Pravilom 74 stav 2 Poslovnika Suda, izdvojeno mišljenje sudije Mourou-Vikström je priloženo uz ovu presudu.
S.O.L.
M.K.
IZDVOJENO MIŠLJENJE SUDIJE MOUROU-VIKSTRÖM
(Prevod)
Ne mogu da se složim sa stavom većine da se pritužbe koje je Sudu podnijelo šest podnosilaca predstavke (navedeni kao prvi, dvanaesti, sedamnaesti, devetnaesti, dvadeseti i dvadeset drugi podnosilac predstavke) proglase neprihvatljivim.
Prije razmatranja pitanja o odbacivanju pritužbi podnosilaca predstavke po formalnom osnovu, vrijedno je pomenuti pozadinu predmeta.
Podnosioci predstavke su imali tu nesreću da budu putnici autobusa koji je učestvovao u saobraćajnoj nezgodi 11. septembra 1994. godine. Pretrpjeli su povrede i u periodu između 1996. i 2005. godine pokrenuli nekoliko građanskih postupaka protiv autobuskog preduzeća, koje je bilo većinski u državnom vlasništvu.
Nekim podnosiocima predstavke je dosuđena naknada na ime nematerijalne štete (po osnovu presuda ili sudskih poravnanja), dok je drugima dosuđena i naknada na ime nematerijalne štete i troškova postupka.
Predmetne odluke nijesu nikada izvršene i ovi propusti su bili povod za podnošenje predstavke Sudu.
Vijeće je jednoglasno utvrdilo da je bilo povrede u odnosu na podnosioce predstavke koji su navedeni kao drugi, treći, četvrti, peti, šesti, sedmi, osmi, deveti, deseti, jedanaesti, trinaesti, četrnaesti, petnaesti, šesnaesti, osamnaesti, dvadeset prvi, dvadeset treći, dvadeset četvrti i dvadeset peti podnosilac predstavke.
Ipak, proglasilo je neprihvatljivim pritužbe koje je podnijelo drugih šest podnosilaca predstavke, na osnovu toga što (vidjeti stav 36 presude) njihova imena, kako su navedena u izvodima iz matične knjige rođenih, nijesu odgovarala imenima navedenim u presudama domaćih sudova kojim im je dosuđena naknada.
Vijeće je utvrdilo:
da se identitet ovih podnosilaca predstavke ne može utvrditi sa sigurnošću;
da su, na osnovu člana 342 Zakona o parničnom postupku iz 1997. godine trebali da traže ispravljanje grešaka koje su napravili domaći sudovi u predmetnim odlukama. Vijeće je potvrdilo u stavu 36 presude da su ovo bile prosto štamparske greške. Ni u jednom trenutku nije bilo riječi o namjeri podnosilaca predstavke da prevare Sud kako bi obezbijedili korist preuzimajući identitet drugog lica.
Vijeće je pokazalo pretjeran formalizam prilikom utvrđivanja da podnosioci predstavke treba da snose teret i odgovornost za ispravljanje štamparskih grešaka koje se vjerovatno mogu pripisati domaćim sudovima i proglašavanja predstavke podnijete Sudu neprihvatljivom zbog pasivnosti podnosilaca predstavke.
Precizna identifikacija ovih štamparskih grešaka podržava zapažanje da je nametnut prekomjeran zahtjev.
Br.
Ime podnosioca predstavke
(na izvodu iz matične knjige rođenih)
Ime u domaćoj presudi
1
Draginja MASTILOVIĆ
Dragica MASTILOVIĆ
12
Dragica ILIĆ
Draga ILIĆ
17
Radislavka MUČIBABIĆ
Radislava MUČIBABIĆ
19
Veselinka PAROVIĆ
Vesna PAROVIĆ
20
Vidosava POJUŽINA
(djevojačko prezime IVANIŠEVIĆ)
Vida IVANIŠEVIĆ
22
Kosa ŠIPOVAC
Kosana ŠIPOVAC
Dakle, greške se većinom odnose na imena, a ne na prezimena.
Štaviše, detaljnija analiza je pokazala da je kod svakog od ovih podnosilaca predstavke, najmanje tri a negdje čak i osam identičnih slova.
Zahtjev koji je nametnula većina ne odgovara fleksibilnom, in concreto pristupu u skladu sa pravičnošću uslova prihvatljivosti, koji bi se mogao podržati u skladu sa primjenom Pravila 47 Poslovnika Suda.
PRILOG
Lista predmeta
Br.
Ime podnosioca
predstavke
(u izvodu iz matične knjige rođenih)
Ime u domaćim presudama ili poravnanjima
Iznosi dosuđeni na domaćem nivou (naknada i troškovi postupka)
Datum rođenja
Mjesto prebivališta
1
Draginja MASTILOVIĆ
(prva podnositeljka predstavke)
Dragica MASTILOVIĆ
- YUN 56,000 sa kamatom;
- YUN 408
4.15.1954. godine
Nevesinje, BiH
2
Branislav AĆIMOVIĆ
(drugi podnosilac predstavke)
isto
- DEM 7,000 sa kamatom;
- DEM 729
23.02.1966.
godine
Ontario, Kanada
3
Milanka AĆIMOVIĆ
(djevojačko prezime STEVANOVIĆ)
(treća podnositeljka predstavke)
Jovanka STEVANOVIĆ
- DEM 3,000 (bez kamate);
- EUR 137.38
14.05.1976.
godine
Ontario, Kanada
4
Dušanka ANDRIĆ
(četvrta podnositeljka predstavke)
isto
- EUR 14,000 sa kamatom;
- EUR 904.94
06.03.1948.
godine
Nevesinje, BiH
5
Nedeljko BOTIĆ
(peti podnosilac predstavke)
isto
- DEM 21,000 sa kamatom;
- YUN 8,150
14.11.1959.
godine
Nevesinje, BiH
6
Radmila BOŽIĆEVIĆ
(šesta ponositeljka predstavke)
isto
- DEM 9,000 sa kamatom;
- DEM 903,40
05.11.1951.
godine
Nevesinje, BiH
7
Dobrila BUDALIĆ
(sedma podnositeljka predstavke)
isto
- YUN 105,000 sa kamatom;
- bez troškova
28.03.1964.
godine
Nevesinje, BiH
8
Mitra ĆORIĆ
(osma podnositeljka predstavke)
isto
- DEM 3,750 sa kamatom;
- DEM 905,37
10.10.1953.
godine
Nevesinje, BiH
9
Radojka ĐURICA
(djevojačko prezime ILIĆ)
(deveta podnositeljka predstavke)
Radojka ILIĆ
- DEM 11,750 sa kamatom;
- DEM 1,356.95
27.08.1973.
godine
Nevesinje, BiH
10
Koviljka GAČIĆ
(deseta podnositeljka predstavke)
isto
- DEM 5,250 sa kamatom;
- DEM 1,204.59
02.08.1958.
godine
Nevesinje, BiH
11
Zora GLAVAŠ
(jedanaesta podnositeljka predstavke)
isto
- DEM 9,000 sa kamatom;
- DEM 1,175.28
10.02.1957.
godine
Mostar, BiH
12
Dragica ILIĆ
(dvanaesta podnositeljka predstavke)
Draga ILIĆ
- EUR 10,000
(bez kamate, bez troškova)
25.07.1961. godine
Novi Sad, Srbija
13
Ljubica KNEŽEVIĆ
(trinaesta podnositeljka predstavke)
isto
- EUR 20,000 sa kamatom
- EUR 409,25
17.10.1961. godine
Nevesinje, BiH
14
Radislavka KRAMAR
(četrnaesta podnositeljka predstavke)
isto
- DEM 10,750 sa kamatom;
- DEM 113,63
25.05.1956. godine
Nevesinje, BiH
15
Gordana LOJPUR
(petnaesta podnositeljka predstavke)
isto
- DEM 21,500 sa kamatom;
- DEM 902,54
04.05.1956. godine
Gacko, BiH
16
Anđa MAČAR
(šesnaesta podnositeljka predstavke)
isto
- DEM 7,000 sa kamatom;
- DEM 882.62
01.08.1953. godine
Nevesinje, BiH
17
Radislavka MUČIBABIĆ
(sedamnaesta podnositeljka predstavke)
Radislava MUČIBABIĆ
- EUR 2,500 sa kamatom;
- EUR 675
31.03.1953. godine
Nevesinje, BiH
18
Marija NADAŽDIN
(osamnaesta podnositeljka predstavke)
isto
- YUN 45,000 sa kamatom;
- YUN 5,150
26.12.1939. godine
Mostar, BiH
19
Veselinka PAROVIĆ
(devetnaesta podnositeljka predstavke)
Vesna PAROVIĆ
- DEM 7,500 sa kamatom;
- DEM 1,182.62
25.01.1958. godine
Nevesinje, BiH
20
Vidosava POJUŽINA
(djevojačko prezime IVANIŠEVIĆ)
(dvadeseta podnositeljka predstavke)
Vida IVANIŠEVIĆ
- YUN 70,000 sa kamatom;
- bez troškova
27.06.1960. godine
Nevesinje, BiH
21
Ilija SAVIĆ
(dvadeset prvi podnosilac predstavke)
isto
- DEM 3,000 sa kamatom;
- bez troškova
02.08.1950. godine
Nevesinje, BiH
22
Kosa ŠIPOVAC
(dvadeset druga podnositeljka predstavke)
Kosana ŠIPOVAC
- YUN 65,000 sa kamatom;
- bez troškova
29.03.1948. godine
Nevesinje, BiH
23
Tihana SUDAR
(dvadeset treća podnositeljka predstavke)
isto
- DEM 5,500 sa kamatom;
- DEM 219.35
18.05.1960. godine
Mostar, BiH
24
Ljiljana VASILJEVIĆ
(dvadeset četvrta podnositeljka predstavke)
isto
- DEM 13,750 sa kamatom;
- DEM 513,44
15.08.1958. godine
Nevesinje, BiH
25
Anđelka VUČIĆ
(dvadeset peta podnositeljka predstavke)
isto
- YUN 25,000 sa kamatom;
- bez troškova
28.08.1960. godine
Mostar, BiH