© Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava. Sva prava pridržana. Dopuštenje za ponovno objavljivanje ovog sažetka dano je isključivo u svrhu uključivanja u HUDOC bazu podataka Suda.
© Office of the Agent of the Republic of Croatia before the European Court of Human Rights. All rights reserved. Permission to re-publish this summary has been granted for the sole purpose of its inclusion in the Court’s database HUDOC.
© Bureau de l’Agent de la République de Croatie devant la Cour européenne des droits de l’homme. Tous droits réservés. L’autorisation de republier ce résumé a été accordée dans le seul but de son inclusion dans la base de données HUDOC de la Cour.
SAŽETAK
ZORNIĆ protiv BOSNE i HERCEGOVINE
zahtjev br. 3681/06
presuda od 15. srpnja 2014.
ČINJENICE
Podnositeljica zahtjeva je građanka Bosne i Hercegovine koja aktivno sudjeluje u političkom životu svoje zemlje. Primjerice, 2002. godine bila je kandidat Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine na parlamentarnim izborima.
Ustav Bosne i Hercegovine pravi razliku između takozvanih konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi), ostalih (pripadnici manjina) i građana Bosne i Hercegovine (oni koji se odbijaju izjasniti kao pripadnici bilo koje etničke grupe). O svojoj etničkoj pripadnosti svatko odlučuje sam.
Prema Ustavu, samo oni koji se izjasne kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda imaju pravo sudjelovanja na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Pozivajući se na članak 14. (zabrana diskriminacije), članak 3. Protokola br. 1. (pravo na slobodne izbore) i članak 1. Protokola br. 12. (opća zabrana diskriminacije) uz Konvenciju, podnositeljica se žalila da nema pravo sudjelovanja na izborima za Dom naroda i Parlament Bosne i Hercegovine zbog toga što se odbija izjasniti kao pripadnica bilo koje etničke grupe, nego se izjašnjava samo kao građanka Bosne i Hercegovine.
OCJENA SUDA
Sud je utvrdio da podnositeljica zahtjeva ne smije biti spriječena sudjelovati na izborima za Dom naroda zbog svog opredjeljenja, posebno kada se uzme u obzir da Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži objektivne kriterije za određivanje nečijeg etničkog podrijetla.
Iste ustavne odredbe su već proglašene diskriminatornim u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine. U tom predmetu Sud je utvrdio povredu Konvencije zbog nemogućnosti podnositelja zahtjeva koji su bili Rom i Židov da sudjeluju na parlamentarnim izborima. Prema Sudu, ovaj je slučaj identičan predmetu Sejdić i Finci, jer je i podnositeljica onemogućena u sudjelovanju na izborima za Dom naroda na osnovi etničkog podrijetla.
Zbog prirode sukoba u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1992. do 1995., obilježenog genocidom i etničkim čišćenjem, suglasnost konstitutivnih naroda je bila neophodna za uspostavljanje mira, što može objasniti činjenicu da na mirovnim pregovorima nije bilo predstavnika drugih zajednica, kao npr. romske ili židovske zajednice. U presudi Sejdić i Finci Sud je utvrdio da je ovakvo ustavno rješenje doneseno zbog uspostavljanja mira, koji cilj je u skladu s Konvencijom.
Međutim, imajući u vidu značajan napredak ostvaren u Bosni i Hercegovini nakon Daytonskog mirovnog sporazuma kao i postojanje drugih mehanizama podjele vlasti koji ne dovode automatski do isključenja predstavnika drugih zajednica, Sud je utvrdio da kontinuirana nemogućnost podnositelja zahtjeva da sudjeluju na izborima nema objektivno i razumno opravdanje te da je kao takva diskriminatorna u smislu članka 14. u vezi s člankom 3. Protokola broj 1.
Iz istih razloga, Sud je i u ovom slučaju zaključio da je došlo do povrede članka 14. u svezi s člankom 3. Protokola br. 1. i članka 1. Protokola br. 12. zbog kontinuirane nemogućnosti podnositeljice da sudjeluje na izborima za Dom naroda Bosne i Hercegovine.
U odnosu na prigovore o nemogućnosti sudjelovanja na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Sud je ponovio svoj stav iz presude Sejdić i Finci o diskriminatornom karakteru ustavnih odredbi koji sprečavaju podnositelje zahtjeva da sudjeluju na izborima za Predsjedništvo. Sud je utvrdio da je i u ovom predmetu došlo do povrede članka 1. Protokola br. 12. zbog nemogućnosti podnositeljice da sudjeluje na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
U odnosu na članak 46.
Sud je iznio stav da je utvrđenje povrede u ovom predmetu izravna posljedica neprovođenja ustavnih i zakonodavnih izmjena u cilju izvršenja presude Sejdić i Finci, čije izvršenje je od 2009. godine pod nadzorom Odbora ministara Vijeća Europe, tijela zaduženog za nadgledanje izvršenja presuda Suda. Sud je stoga naglasio da je nužno u što kraćem roku i na najučinkovitiji mogući način riješiti ovu situaciju.
Sud smatra da nakon više od 18 godina od okončanja ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini ne može postojati niti jedan razlog za zadržavanje spornih ustavnih odredbi. Sud smatra da je došlo vrijeme za uspostavljanje političkog sustava koji će omogućiti svim građanima Bosne i Hercegovina sudjelovanje na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine bez diskriminacije na osnovi etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima u odnosu na manjinske narode i građane Bosne i Hercegovine.
PRAVIČNA NAKNADA
Podnositeljica nije podnijela zahtjev za pravičnu naknadu
Full & Egal Universal Law Academy