MIŠLJENJE NEZAVISNE ODVJETNICE
JULIANE KOKOTT
od 4. veljače 2016. ( 1 )
Predmet C‑409/14
Schenker Nemzetközi Szállítmányozási és Logisztikai Kft.
(zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Debreceni Közigazgatási és Munkaügyi Bíróság (Upravni i radni sud u Debrecenu, Mađarska))
„Zajednička carinska tarifa — Tarifni brojevi — Razvrstavanje u kombiniranu nomenklaturu — Direktiva 2008/118 — Uvoz trošarinske robe — Carinski postupak s odgodom ili postupanje — Posljedice carinske deklaracije s pogrešno naznačenim podbrojem kombinirane nomenklature — Nepravilnosti tijekom kretanja trošarinske robe“
I – Uvod
1.
Zahtjev za prethodnu odluku, koji je uputio Debreceni Közigazgatási és Munkaügyi Bíróság ( 2 ) (u daljnjem tekstu: sud koji je uputio zahtjev) temelji se na sporu između Schenker Nemzetközi Szállítmányozási és Logisztikai Kft. (u daljnjem tekstu: Schenker) i Nemzeti Adó és Vámhivatal Észak‑alföldi Regionális Vám és Pénzügyőri Főigazgatósága ( 3 ) (u daljnjem tekstu: opća carinska i financijska uprava).
2.
Tematski se ovaj spor odnosi na područje u kojem se dodiruju europski carinski propisi i propisi o trošarinama te je stoga nužno razraditi međusobne odnose tih pravnih područja.
3.
Pri tome se u bitnome radi o pitanju mogu li, i ako je odgovor potvrdan, pod kojim uvjetima, manjkavi prateći carinski dokumenti za robu koja je dospjela u Uniju dovesti do toga da u dotičnoj državi članici nastane obveza obračunavanja trošarine u pogledu te robe.
II – Pravni okvir
4.
Roba o kojoj je riječ u glavnom postupku razvrstava se prema harmoniziranom sustavu i kombiniranoj nomenklaturi. Pravni okvir za preostale aspekte slučaja čine Carinski zakonik Zajednica, Direktiva o općim aranžmanima za trošarine, Direktiva o strukturi i stopama trošarine koje se primjenjuju na prerađeni duhan kao i mađarski zakon o trošarinama.
A – Harmonizirani sustav
5.
Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označivanja robe ( 4 ) (u daljnjem tekstu: harmonizirani sustav ili HS) utvrđena je višefunkcionalna nomenklatura kojom se treba omogućiti da se obuhvati sva roba koja se nalazi u međunarodnoj trgovini. Unija je ugovorna strana te konvencije koja je obvezujuća u svojoj engleskoj i francuskoj verziji ( 5 ).
6.
U poglavlju 24. („Tabacs et succédanés de tabac fabriqués”; „Tobacco and manufactured tobacco substitutes”) svojeg odsjeka IV. HS sadržava određene brojeve i podbrojeve za odnosnu robu.
7.
Osim toga, Svjetska carinska organizacija daje napomene s objašnjenjem HS‑a (u daljnjem tekstu: napomene s objašnjenjem HS‑a). U istoj mjeri je i pri tome mjerodavna francuska i engleska verzija ( 6 ).
B – Pravo Unije
1. Kombinirana nomenklatura
8.
Kombinirana nomenklatura iz Uredbe (EEZ) br. 2658/87 ( 7 ) (u daljnjem tekstu: kombinirana nomenklatura ili KN) zasniva se na HS‑u. Njome je preuzeta struktura HS‑a, no povrh toga nudi daljnju podjelu koja služi u tarifne i statističke svrhe. Na HS se oslanjaju, među ostalim, tarifni brojevi (to jest prve četiri znamenke) i prvi podbrojevi do šeste znamenke carinske tarife. Daljnja raščlanjivanja zasnivaju se na sekundarnom pravu Unije.
9.
U mjerodavnom trenutku prvi dio KN‑a („Uvodne odredbe”) sadržavao je u odsjeku I. („Opća pravila”) ( 8 ) sljedeća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature:
„Razvrstavanje robe u kombiniranu nomenklaturu uređuju sljedeća načela:
1.
Naslovi odsjeka, poglavlja i potpoglavlja služe samo za lakše snalaženje; za zakonske potrebe, razvrstavanje se vrši na temelju naziva tarifnih brojeva i svih odgovarajućih napomena uz odsjeke i poglavlja, te na temelju sljedećih pravila pod uvjetom da iz naziva tarifnih brojeva ili napomena ne proizlazi drukčije.
[…]
3.
Proizvode koje bi se […] na prvi pogled moglo razvrstati u dva ili više tarifnih brojeva, razvrstava se na sljedeći način.
[…]
b)
mješavine, složenu robu koja se sastoj[i] od različitih materijala ili je izrađena od različitih komponenti […] razvrstava se kao da se sastoje od materijala ili komponente koja im daje bitnu značajku, u mjeri u kojoj se taj kriterij može primijeniti;
[…]”
10.
U poglavlju 24. („Duhan i prerađeni nadomjesci duhana”) odsjeka IV. („Pripremljeni prehrambeni proizvodi; pića, alkoholi i ocat; duhan i prerađeni nadomjesci duhana”) svojeg drugog dijela („Popis carinskih stopa”) KN obuhvaća sljedeće tarifne brojeve i podbrojeve:
„Oznaka KN
Naziv
Ugovorena stopa carine (%)
Dodatna mjerna jedinica
1
2
3
4
2401
Neprerađeni duhan; duhanski otpaci:
2401 10
– duhan, neižiljen:
2401 10 35
– – svijetli zračno sušen duhan
11,2 MIN 22 € MAX 56 €/100 kg/net
—
[…]
2401 30 00
– duhanski otpaci
11,2 MIN 22 € MAX 56 €/100 kg/net
—
[…]
2403
Ostali prerađeni duhan i prerađeni nadomjesci duhana; homogenizirani i rekonstituirani duhan; duhanski ekstrakti i esencije:”
Pod oznaku KN 2403 10 razvrstava se „duhan za pušenje neovisno sadrži li nadomjeske duhana u bilo kojem omjeru”, pri čemu se podbroj 2403 10 10 odnosi na duhan „u neposrednim pakiranjima neto‑mase ne veće od 500 g”. „Ostali” duhan potpada pod oznaku KN 2403 10 90.
11.
I za tarifne brojeve i podbrojeve navedene u KN‑u postoje napomene za razvrstavanje (u daljnjem tekstu: napomene s objašnjenjem KN‑a). Napomene s objašnjenjem KN‑a djelomično upućuju na napomene s objašnjenjem HS‑a te ih stoga valja primijeniti u vezi s njima. U napomenama s objašnjenjem za poglavlje 24. mjerodavne verzije KN‑a ( 9 ) navedene su sljedeće napomene u vezi s tarifnim brojem 2401:
„2401
Neprerađeni duhan; duhanski otpaci
Glede duhana u prirodnom ili neprerađenom stanju, vidjeti Objašnjenja HS za tarifni broj 2401, prvi odlomak pod 1.
Treba napomenuti da:
[…]
‚svijetli zračno sušen’ duhan tipa Burley (uključujući Burley hibride) je duhan što je sušen u prirodnim atmosferskim uvjetima i nema mirisa po dimu ako je uporabljeno dodatno kruženje toplog zraka. Listovi su obično svjetlo žutosmeđe do crvenkaste boje. Druge boje i kombinacije boja često su rezultat razlika u zrelosti ili uzgoju i tehnici sušenja;
[…]”
12.
Za tarifni broj 2403 napomene s objašnjenjima sadržavale su, među ostalim, sljedeće napomene za razvrstavanje:
„2403
Ostali prerađeni duhan i prerađeni nadomjesci duhana; […]
2403
10 10 i 2403 10 90 duhan za pušenje neovisno sadrži li nadomjeske duhana u bilo kojem omjeru
Duhan za pušenje je duhan što je rezan ili drukčije razdvojen, te savijen ili stisnut u blokove što ih je moguće pušiti bez daljnje industrijske obrade.
Duhanski otpaci smatraju se duhanom za pušenje kada su pripremljeni u pakovanja za pojedinačnu prodaju, koji se mogu pušiti i da nisu razvrstani kao cigare, cigarilosi ili cigarete (vidjeti napomene s objašnjenjem podbrojeva 2402 10 00, 2402 20 10 i 2402 20 90).
[…]”
2. Uredba (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice
13.
Uredba br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice ( 10 ) (u daljnjem tekstu: Carinski zakonik ili CZ) objedinjuje opće propise o carini i carinskom postupku ( 11 ).
14.
Članak 4. CZ‑a sadrži, među ostalim, sljedeću definiciju:
„[…]
(13)
‚Nadzor od strane carinskih tijela’ znači mjera koju općenito poduzimaju ta tijela s ciljem osiguranja provedbe carinskih propisa i, gdje je to primjereno, drugih pravila koja se primjenjuju na robu koja je predmet carinskog nadzora.
[…]”
15.
Početak i kraj carinskog nadzora proizlaze iz članka 37. CZ‑a. U skladu s njim, roba unesena u carinsko područje Zajednice podliježe carinskom nadzoru od trenutka njezina unosa te može podlijegati carinskim provjerama.
16.
Članci 84. do 90. CZ‑a sadržavaju zajedničke odredbe za suspenzivne postupke i carinske postupke s gospodarskim učinkom.
17.
Člankom 84. CZ‑a predviđeno je:
„1. U člancima od 85. do 90.:
(a)
kad se radi o robi koja nije roba Zajednice, izraz ‚postupak’ podrazumijeva sljedeće postupke:
—
vanjski provoz;
—
carinsko skladištenje;
[…]”
18.
Takozvani postupak vanjskog provoza prema članku 91. CZ‑a dopušta kretanje „robe koja nije roba Zajednice, a ne podliježe plaćanju uvoznih carina”, od jednog do drugog mjesta unutar carinskog područja Zajednice.
19.
Člancima 201. do 216. CZ‑a uređen je nastanak carinskog duga. Člancima 202. do 205. CZ‑a uređen je pri tome nastanak carinskog duga kod određenih carinskih propusta.
20.
Člankom 202. CZ‑a predviđeno je:
„1. Uvozni carinski dug nastaje:
(a)
nezakonitim unosom u carinsko područje Zajednice robe koja podliježe plaćanju uvoznih carina […]
2. Carinski dug nastaje u trenutku nezakonita unosa robe.
[…]”
3. Direktiva 2008/118/EZ o općim aranžmanima za trošarine
21.
Direktivom 2008/118 ( 12 ) utvrđena su pravila za trošarinsku robu kako bi se osiguralo njezino slobodno kretanje i time pravilno djelovanje unutarnjeg tržišta u Europskoj uniji.
22.
Prema uvodnoj izjavi 7. Direktive „nije potrebna odvojena primjena sustava nadzora trošarina za vrijeme kada trošarinska roba podliježe carinskom postupku odgode ili postupanja Zajednice” jer postupci odgode iz Carinskog zakonika utvrđuju odgovarajući nadzor.
23.
Prema članku 1. Direktive u trošarinsku robu ubraja se „prerađeni duhan, obuhvaćen direktivama 95/59/EZ, 92/79/EEZ i 92/80/EEZ”.
24.
Člankom 2. točkom (b) Direktive 2008/118 određeno je da je trošarinska roba podložna trošarini u trenutku njezina uvoza na područje Zajednice.
25.
Člankom 4. točkom 8. Direktive „uvoz trošarinske robe” definiran je kao njezin ulaz na područje Zajednice, „osim ako se roba pri ulasku na područje Zajednice stavlja u carinski postupak s odgodom, kao i puštanje robe iz carinskog postupka s odgodom”.
26.
U skladu s člankom 4. točkom 6. Direktive kao „carinski postupak s odgodom ili postupanje” valja razumjeti bilo koji od „posebnih postupaka propisanih [Carinskim zakonikom] koji se odnosi na carinski nadzor kojem podliježe roba koja nema status robe Zajednice pri ulazu robe u carinsko područje Zajednice, u privremenom smještaju, slobodnoj zoni ili slobodnim skladištima, kao i bilo koji postupak iz članka 84. stavka 1. točki (a) [Carinskog zakonika]”.
27.
Članak 7. Direktive 2008/118 uređuje vrijeme i mjesto obveze obračunavanja te predviđa:
„1. Obveza obračunavanja trošarine nastaje puštanjem u potrošnju u državi članici,
2. U smislu ove Direktive ‚puštanje u potrošnju’ znači:
[…]
(b)
držanje trošarinske robe izvan sustava odgode plaćanja trošarine kada trošarina u skladu s važećim odredbama prava Zajednice i nacionalnog zakonodavstva, nije ubrana;
[…]
(d)
uvoz trošarinske robe, uključujući nepravilni uvoz, osim ako se trošarinska roba odmah nakon uvoza stavi u sustav odgode plaćanja trošarine.
[…]”
28.
Članak 38. Direktive 2008/118 rješava moguće sukobe između država članica u pogledu ovlasti naplate trošarina kod nepravilnosti tijekom kretanja trošarinske robe te određuje:
„1. Ako je tijekom kretanja trošarinske robe […] došlo do nepravilnosti u državi članici koja nije država članica u kojoj je ta roba puštena u potrošnju, obveza obračunavanja trošarine nastaje u državi članici u kojoj je došlo do nepravilnosti.
[…]
4. U smislu ovog članka, ‚nepravilnost’ znači okolnosti tijekom kretanja trošarinske robe […] zbog kojih se kretanje, ili dio kretanja trošarinske robe nije odgovarajuće završio.”
4. Direktiva 2011/64/EU o strukturi i stopama trošarine koje se primjenjuju na prerađeni duhan
29.
Direktivom 2011/64 ( 13 ) objedinjene su direktive 92/79/EEZ, 92/80/EEZ i 95/59/EZ na koje u pogledu prerađenog duhana upućuje članak 1. Direktive 2008/118. Ona sadrži, među ostalim, definicije raznovrsnog prerađenog duhana.
30.
Prema članku 2. Direktive 2011/64 prerađeni duhan znači, među ostalim, duhan za pušenje. Člankom 5. Direktive 2011/64 definiran je duhan za pušenje pod kojim se podrazumijeva duhan koji je rezan ili na drugi način usitnjen, svinut ili prešan u blokove i prikladan za pušenje bez daljnje industrijske obrade. Pri tome se duhan za pušenje u kojem više od 25 % duhanskih čestica po masi ima širinu reza manju od 1,5 milimetara smatra sitno rezanim duhanom za savijanje cigareta.
III – Glavni postupak
31.
Schenker pruža usluge carinskog zastupanja i logistike. To je poduzeće 21. siječnja 2011. primilo od trgovačkog društva registriranog u Mađarskoj nalog za preuzimanje četiriju pošiljki duhana u privremeni smještaj.
32.
Pošiljke duhana bile su preko Slovenije unesene na područje Europske unije, a njihovo odredište je bila Ukrajina.
33.
Iz pratećih dokumenata proizlazi da su pošiljke prispjele u Mađarsku u okviru postupka vanjskog provoza. U carinskoj dokumentaciji roba je bila uvrštena pod oznaku KN 2401 10 35 („duhan, neižiljen: svijetli zračno sušen”) i prijavljena kao da nije podložna trošarini.
34.
Schenker je privremeno smjestio duhan te ga je potom uskladištio u javnom carinskom skladištu.
35.
Prvostupanjsko upravno tijelo dalo je 20. travnja 2011. pošiljke na pregled i utvrdilo da su sadržavale rezani duhan. Iz robe je 5. svibnja 2011. izuzet uzorak te je isti ispitan.
36.
On se prema sudu koji je uputio zahtjev sastojao od rezanog duhana različitih veličina svijetlo i tamno smeđe boje, fino umrvljenog i s mirisom svojstvenim prerađenom duhanu, sadržavao je veliku količinu granulata s relativno velikim i širokim promjerom u kojem su se također nalazili ostaci peteljki te povrh toga i duhan u prahu. Više od 25 % duhanskih čestica imalo je širinu reza manju od jednog milimetra.
37.
U cjelini je stručni institut koji je vršio ispitivanje utvrdio da se kod uzorka radi o „duhanu za pušenje”. Duhan je bio u „rasutom stanju, zbijen te zapakiran u kartonskim kutijama obloženima plastikom”, pri čemu je neto težina jedne kartonske kutije iznosila 30 kilograma.
38.
Na temelju ovih rezultata ispitivanja prvostupanjsko upravno tijelo zastupalo je stajalište da se sporni duhan mora razvrstati pod oznaku KN 2403 10 90 te da je podložan trošarini. Pogrešno razvrstavanje robe u pratećim dokumentima dovodi naime do toga da isti nisu prikladni kao dokaz za izvor carinske robe i za to da se roba kreće u okviru postupka s odgodom ili postupanja.
39.
Prvostupanjsko upravno tijelo odredilo je 21. lipnja 2011. Schenkeru novčanu kaznu. Ovo iz razloga što je to poduzeće prekršilo mađarski zakon o trošarinama jer je čuvalo trošarinsku robu a da nije dokazalo izvor i podrijetlo niti je platilo odgovarajući porez.
40.
Nakon što je opća carinska i financijska uprava potvrdila tu odluku 28. ožujka 2012., Schenker se obratio sudu koji je uputio zahtjev.
41.
Sud koji je uputio zahtjev dvoji o tumačenju tarifnog broja 2401 10 35 KN‑a odnosno o pravilnom razvrstavanju predmetnog duhana. Osim toga se pita može li prateći dokument, čak i ako je tarifni broj u njemu netočno naveden, biti dostatan dokaz za to da se roba kreće u okviru postupka s odgodom ili postupanja.
IV – Zahtjev za prethodnu odluku
42.
Stoga je sud koji je uputio zahtjev uputio Sudu sljedeća prethodna pitanja:
1.
Treba li opis robe koja nosi naziv „laki duhan sušen na zraku” iz tarifnog podbroja 2401 10 35 KN, u poglavlju 24. „Duhan i prerađeni nadomjesci duhana” Uredbe Komisije (EU) br. 861/2010, tumačiti na način da uključuje isključivo neižiljeni duhan sušen na zraku:
—
koji sadržava čitave listove biljke duhana;
—
koji nisu ni nasjeckani ni stisnuti ni zbijeni;
—
koji uz sušenje na zraku u smislu oblika „obrade” ne dopušta da se neižiljeni duhan sušen na zraku iz tarifnog podbroja 2401 10 35 KN podvrgne drugom obliku obrade (na primjer, izdvajanju žila, sjeckanju ili zbijanju listova);
—
koji se ne može pušiti?
2.
Treba li pojam „carinski postupak s odgodom ili postupanje” u smislu članka 4. točke 6. Direktive 2008/118 tumačiti na način da obuhvaća carinsku robu (trošarinsku robu) koja se nalazila u vanjskom provozu, u privremenom smještaju ili u carinskom skladištu i za koju je u pratećim dokumentima naveden pogrešan tarifni broj (KN 2401 10 35 umjesto KN 2403 10 9000), dok je poglavlje [KN‑a] u koje ulazi roba (odnosno poglavlje 24. – Duhan) točno navedeno, kao i svi ostali podaci (broj kontejnera, količina, neto težina), a pečati su netaknuti?
(Drugim riječima, može li se podvrgavanje određene robe carinskom postupku s odgodom dovesti u pitanje kada je u pratećim dokumentima ispravno navedeno poglavlje Zajedničke carinske tarife u koje spada roba, ali je pogrešno naznačen konkretan tarifni podbroj?).
3.
Treba li pojam „uvoz” u smislu članka 2. točke (b) Direktive 2008/118 i pojam „uvoz trošarinske robe” u smislu članka 4. točke 8. iste direktive tumačiti na način da obuhvaćaju i slučaj u kojem se tarifni podbroj stvarne robe u režimu vanjskog provoza i tarifni broj naveden u pratećim dokumentima navedene robe razlikuju, dok je naznaka poglavlja u koje ulazi (odnosno poglavlje 24. – Duhan) ispravna, a osim te razlike količina i neto težina stvarne robe odgovaraju podacima unesenima u prateće dokumente?
4.
Predstavlja li činjenično stanje glavnog postupka nepravilnost u smislu članka 38. Direktive 2008/118 kada se na robu primjenjuje carinski postupak odgode ili postupanje Zajednice, s netočnim navodom tarifnog podbroja KN‑a prema Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 u pratećim dokumentima?
V – Pravna ocjena
A – Prvo prethodno pitanje
1. Tumačenje prethodnog pitanja
43.
Uvodno je potrebno napomenuti da se, kada je Sudu upućen zahtjev za prethodnu odluku u području tarifnog razvrstavanja, njegova zadaća ne sastoji u tome da razvrsta predmetne proizvode u KN. Umjesto toga Sud pojašnjava kriterije primjene koji će nacionalnom sudu omogućiti točno razvrstavanje predmetnih proizvoda u KN ( 14 ).
44.
Pri tome je na Sudu da nacionalnom sudu pruži koristan odgovor koji će mu omogućiti da riješi spor u glavnom postupku. S tim vezi na Sudu je da po potrebi preoblikuje pitanja koja su mu postavljena ( 15 ).
45.
U ovom se slučaju iz odluke nacionalnog suda kojom se upućuje prethodno pitanje može zaključiti da on svojim prvim pitanjem ne želi samo saznati kako treba tumačiti tarifni broj 2401 10 35 KN‑a. On osim toga još želi saznati kako valja tumačiti tarifne brojeve 2401 do 2403 KN‑a u svrhu tarifnog razvrstavanja proizvoda s obilježjima sporne robe.
2. Kriteriji za razvrstavanje robe u kombiniranu nomenklaturu
46.
Kao što sam već objasnila u svojim mišljenjima u predmetima Ikegami, Algemene Scheeps Agentuur Dordrecht, Uroplasty i Turbon International ( 16 ), kod razvrstavanja robe u KN valja postupati na sljedeći način.
47.
Prvo se robu koju treba razvrstati mora evidentirati prema njezinoj uporabi i njezinu sastavu. Potom treba pomoću naziva tarifnih brojeva, relevantnih odsjeka i poglavlja poduzeti privremeno razvrstavanje prema uporabi i materijalu robe. Zatim valja ispitati može li se na temelju zajedničkog razmatranja naziva tarifnih brojeva i napomena uz relevantne odsjeke i poglavlja doći do nedvosmislenog razvrstavanja. Ako to nije slučaj, valja radi rješavanja sukoba normi posegnuti za općim pravilima KN‑a. Naposljetku slijedi razvrstavanje u podbrojeve.
48.
Pri tome nazive tarifnih brojeva i napomene KN‑a treba što je više moguće tumačiti u skladu s odredbama HS‑a. Napomene s objašnjenjem HS‑a i KN‑a služe ujednačenoj primjeni Zajedničke carinske tarife i stoga predstavljaju vrijedne, iako ne i pravno obvezujuće, elemente za tumačenje pojedinačnih tarifnih brojeva ( 17 ). Prema sudskoj se praksi Suda mora zbog neobvezatnosti napomena s objašnjenjima ispitati, i to po potrebi u okviru postupka provjere, je li njihov sadržaj u skladu s odredbama nomenklature i ne mijenja li njihov doseg ( 18 ).
3. Primjena prethodno navedenih kriterija na ovaj slučaj
a) Evidentiranje robe prema sastavu i uporabi
49.
Prema navodima suda koji je uputio zahtjev, kod sporne robe radi s o rezanom duhanu različitih veličina. Ispitani uzorak koji se sastojao prvenstveno od finih, ali dugih vlakana sadržavao je k tome i veliku količinu granulata s relativno širokim promjerom, u kojem su se također nalazili ostaci peteljki te povrh toga i duhan u prahu. Više od 25 % duhanskih čestica imalo je širinu reza manju od jednog milimetra.
50.
S obzirom na svoj sastav, predmetni duhan je dakle bio podvrgnut obradi. Kod robe se ne radi, naime, o sušenim listovima duhana u njihovu prirodnom stanju. Duhan je već uvelike imao odstranjene peteljke, bio je ižiljen, to jest lisne žile su bile odstranjene, te je bio rezan.
51.
Uporabu robe valja utvrditi pomoću objektivnih obilježja ( 19 ).
52.
U tom pogledu sud koji je uputio zahtjev navodi da se kod uzorka radi o „duhanu za pušenje” ( 20 ). U nedostatku suprotnih podataka opis suda koji je uputio zahtjev dopušta stoga zaključak da je roba već namijenjena potrošnji, a ne nužno daljnjoj obradi.
53.
No budući da uzorak sadrži granulat u kojem su također sadržani ostaci peteljki, uporaba se ne može nedvosmisleno odrediti. Prema postojećim je informacijama moguće da se granulat može koristiti za proizvodnju duhana za pušenje, ali i da se uklanja kao duhanski otpad.
b) Razvrstavanje prema tekstu tarifnih brojeva
54.
Poglavlje 24. KN‑a, koje je mjerodavno za duhan, obuhvaća tarifne brojeve 2401 do 2403. Dok je neprerađenom duhanu i duhanskim otpacima dodijeljen tarifni broj 2401 KN‑a, preostali tarifni brojevi obuhvaćaju prerađeni duhan u obliku cigara, cigarilosa i cigareta (2402 KN‑a) ili u drugim oblicima (2403 KN‑a).
55.
Na temelju svojeg teksta tarifni brojevi 2401 KN‑a i 2403 KN‑a dolaze u obzir u pogledu sastava duhana.
56.
Tarifni broj 2401 KN‑a obuhvaća prema svojem tekstu dvije alternative, to jest robu sa svojstvima „duhana, neprerađenog” i „duhanske otpatke”.
i) Pojam neprerađenog duhana
57.
Sam KN ne sadržava jednoznačnu napomenu o tome od kojeg se trenutka smatra da „obrada” isključuje razvrstavanje u tarifni podbroj 2401 KN ( 21 ). No to da već svaki utjecaj ne uklanja svojstvo „neprerađenosti” dokazuje postojanje podbroja 2401 20 KN‑a koji u okviru tarifnog broja 2401 KN‑a obuhvaća i takav duhan koji je „djelomično ili u potpunosti ižiljen”.
58.
Polazeći od toga valja radi tumačenja tarifnog broja 2401 KN‑a uputiti na odgovarajuće napomene za razvrstavanje uz kombiniranu nomenklaturu.
59.
U odnosu na „neprerađeni duhan” napomene s objašnjenjem za tarifni broj 2401 KN‑a upućuju na prvi odlomak napomena s objašnjenjem za tarifni broj 2401 HS‑a. U svojoj obvezujućoj francuskoj i engleskoj verziji ove potonje sadržavaju sljedeće napomene za razvrstavanje u pogledu pojma „neprerađeni duhan”:
„Le tabac à l’état naturel sous forme de plantes entières ou de feuilles et les feuilles séchées ou fermentées, ces feuilles pouvant être entières ou écôtées, rognées ou non, brisées ou découpées même sous une forme régulière, mais à la condition qu’il ne s’agisse pas d’un produit prêt à être fumé” ( 22 ).
„Unmanufactured tobacco in the form of whole plants or leaves in the natural state or as cured or fermented leaves, whole or stemmed/stripped, trimmed or untrimmed, broken or cut (including pieces cut to shape, but not tobacco ready for smoking)” ( 23 ).
60.
Iz toga proizlazi da je za razgraničenje neprerađenog od prerađenog duhana bitno nalazi li se duhan u stanju koje se može opisati kao „prêt à être fumé” odnosno „ready for smoking”. Ako je potonje slučaj, kao u glavnom postupku, tada je razvrstavanje u tarifni broj 2401 KN („Neprerađeni duhan”) isključeno.
61.
Budući da sporni duhan ne potpada pod tarifni broj 2401 KN‑a, ne može ga se razvrstati ni pod podbroj 2401 10 35 KN‑a, u pogledu kojeg sud koji je uputio zahtjev postavlja pitanje u vezi s oznakom „svijetli zračno sušeni” duhan. Naime, prvi i drugi podbroj moraju imati sva svojstva nadređenog tarifnog broja.
62.
Nije iznesena, niti je vidljiva, naznaka o tome da sadržaj napomena s objašnjenjem KN‑a, na kojem ovaj zaključak počiva, ne bi mogao biti u skladu s odredbama Zajedničke carinske tarife ili da bi izmijenio njezin doseg ( 24 ).
ii) Pojam duhanskih otpadaka
63.
Sporni duhan ne može se razvrstati ni pod drugu alternativu tarifnog broja 2401 KN‑a („duhanski otpaci”).
64.
Doduše, prema navodima suda koji je uputio zahtjev roba sadržava veliku količinu granulata u kojem se nalaze ostaci peteljki. Takav sastavni dio robe načelno se može razvrstati u tarifni broj 2401 KN‑a. Na temelju odgovarajućih objašnjenja ( 25 ) pojam „duhanski otpaci” obuhvaća naime, među ostalim, peteljke lista i prašinu koji su posljedica obrade listova ili proizvodnje duhanskih proizvoda.
65.
Iz toga, međutim, ne proizlazi da bi se spornu robu moralo u cijelosti razvrstati u tarifni broj 2401 KN‑a.
66.
Postupanje s miješanim tvarima, koje potpadaju pod različite tarifne brojeve KN‑a, provodi se prema njegovim općim pravilima (u daljnjem tekstu: OP). Na temelju njih robu valja razvrstati prema onom materijalu koji mu daje bitnu značajku (br. 3. (b) OP‑a).
67.
Podaci suda koji je uputio zahtjev („Ispitani uzorak sastojao se prvenstveno[ ( 26 )] od finih, ali dugih vlakana”) idu u prilog zaključku da upravo udio duhana za pušenje daje robi njezin pečat.
68.
Međutim, odluka o tome je u konačnici na sudu koji je uputio zahtjev.
69.
Stoga duhan koji ima svojstva sporne robe, a s obzirom na to da tarifni broj 2401 KN‑a i tarifni broj 2402 KN‑a ( 27 ) ne dolaze u obzir za njega, treba smatrati kao „ostali prerađeni duhan” i razvrstati ga u tarifni broj 2403 KN‑a.
c) Razvrstavanje prema tekstu podbrojeva
70.
Prvo valja ustvrditi da se kod robe u cijelosti radi o „duhanu za pušenje” u smislu podbroja 2403 10 KN‑a. Stoga je razvrstavanje pod ostale kriterije koji su obuhvaćeni pod naslovom tarifnog broja „ostalo” (2403 91 00, 2403 99 KN‑a) isključeno.
71.
Potom je za razgraničenje između daljnjih podbrojeva 2403 10 10 i 2403 10 90 KN‑a prema njihovu tekstu mjerodavno nalazi li se roba „u izvornim pakiranjima neto sadržaja ne većeg od 500 g” (kako je navedeno u podbroju 2403 10 10 KN‑a).
72.
Prema navodima suda koji je uputio zahtjev roba je bila „u rasutom stanju, zbijena te zapakirana u kartonskim kutijama obloženima plastikom”, a „neto težina jedne kartonske kutije iznosila je 30 kilograma” pa ju je stoga trebalo razvrstati u tarifni broj 2403 10 90 KN‑a.
4. Zaključak u pogledu prvog prethodnog pitanja
73.
Na temelju prethodno iznesenog, na prvo pitanje suda koji je uputio zahtjev valja odgovoriti da se robu, koju se bez daljnje obrade može upotrebljavati kao duhan za pušenje, a kao što je ona o kojoj je riječ u glavnom postupku, ne može smatrati „svijetlim zračno sušenim duhanom” prema oznaci KN 2401 10 35, nego je, ako se u bitnome ne sastoji od duhanskih otpadaka, treba smatrati kao „[o]stali prerađeni duhan” i razvrstati u tarifni broj 2403 KN‑a. Nadalje, ako je roba u rasutom stanju, zbijena te zapakirana u kartonskim kutijama obloženima plastikom neto težine 30 kilograma, valja je razvrstati u tarifni broj 2403 10 90 KN‑a.
B – Drugo i treće prethodno pitanje
74.
Drugo i treće prethodno pitanje odnose se na tumačenje Direktive 2008/118 kojom se utvrđuju opća pravila za ubiranje trošarina na određenu robu. Njih treba zajedno obraditi, a odnose se u bitnome na tumačenje pojmova „uvoz” i „carinski postupak s odgodom ili postupanje” u smislu navedene direktive.
75.
Sud koji je uputio zahtjev želi pri tome u bitnome saznati obuhvaća li pojam „carinski postupak s odgodom ili postupanje” ‐ kod čijeg postojanja se u glavnom postupku prema mađarskom pravu ne mogu izreći novčane kazne ‐ u smislu članka 4. točke 6. Direktive 2008/118 i okolnosti u kojima, kao i u glavnom postupku, prateći dokumenti robe sadržavaju netočni tarifni broj ili takvo činjenično stanje treba ocijeniti kao „uvoz” (članak 2. točka b.) odnosno kao „uvoz trošarinske robe” (članak 4. točka 8.) u smislu te direktive.
76.
Prethodna pitanja pozivaju se doduše na Direktivu 2008/118, ali se u činjeničnom pogledu nalaze na spoju između propisa o trošarinama i carinskih propisa. Stoga je smisleno da se uvodno razjasni međusobni odnos između tih skupina propisa.
1. Carinski propisi i propisi o trošarinama
77.
Zakonodavne ovlasti i ovlasti naplate na području carine u međuvremenu su skoro u cijelosti prenesene na Uniju. Na europskoj razini carinski propisi temelje se na člancima 28. do 37. UFEU‑a te se prvenstveno sastoje od Carinskog zakonika, odgovarajućih provedbenih mjera i kombinirane nomenklature. Pravom Unije jedinstveno su određene, među ostalim, stope carine koje se ubiru na vanjskim granicama EU‑a.
78.
Od carinskog duga valja razgraničiti trošarine kao nacionalna davanja. Njima je opterećena potrošnja određene robe, kao na primjer duhana, te se ubiru kao neizravni porezi kod proizvođača ili trgovca robom.
79.
Iako zakonodavne ovlasti i ovlasti naplate na području trošarine ostaju državama članicama, u okviru stvaranja unutarnjeg tržišta nacionalni propisi o trošarinama donekle su tijekom stvaranja unutarnjeg tržišta usklađeni putem direktiva. No za razliku od carine stopa trošarina različito je uređena u državama članicama ( 28 ).
2. Trošarina prema Direktivi 2008/118
80.
U svojim člancima 1., 2. i 7. Direktiva 2008/118 usklađuje uvjete za obračunavanje trošarina.
81.
Prema članku 1. stavku 1. točki (c) Direktive 2008/118 trošarine se ubiru na potrošnju prerađenog duhana, obuhvaćenog Direktivom 2011/64 ( 29 ).
82.
Koji je to prerađeni duhan obuhvaćen Direktivom 2011/64 valja zaključiti iz njezinih članaka 1. do 5. O pitanju podliježe li Direktivi duhan koji odgovara navodima suda koji je uputio zahtjev, te je li time podložan trošarini, mora se odlučiti neovisno o odgovoru na prvo prethodno pitanje. U tom pogledu mjerilo nije kombinirana nomenklatura, nego Direktiva 2011/64.
83.
Prema navodima suda koji je uputio zahtjev predmet ovog slučaja je usitnjeni duhan koji je prikladan za pušenje bez daljnje industrijske obrade i u kojem više od 25 % duhanskih čestica po masi ima širinu reza manju od 1,5 milimetara. Duhan s ovim svojstvima potpada kao „sitno rezani duhan za savijanje cigareta” pod Direktivu 2011/64 ( 30 ) i time pod Direktivu 2008/118 o trošarinama.
84.
Potom je člankom 2. točkom (b) Direktive 2008/118 određeno da je trošarinska roba podložna trošarini u trenutku svojeg „uvoza” na područje Unije.
85.
„Uvoz trošarinske robe” definiran je u članku 4. točki 8. Direktive 2008/118 kao ulaz robe na područje Unije, „osim ako se roba pri ulasku […] stavlja u carinski postupak s odgodom […]”.
86.
Roba o kojoj je riječ u glavnom postupku preko slovenske granice je dospjela na područje Unije. Stoga treba pojasniti je li ona bila u tom trenutku stavljena u carinski postupak s odgodom. Ako je tomu tako, tada nije riječ o uvozu ( 31 ) te slijedom toga nema obveze plaćanja trošarine.
87.
Pri tome je od odlučujućeg značenja pitanje što treba razumjeti pod carinskim postupkom s odgodom u smislu navedene direktive.
88.
Prema definiciji iz članka 4. točke 6. Direktive 2008/118 ( 32 ) carinski postupak s odgodom ili postupanje znači „bilo koji od posebnih postupaka propisanih [Carinskim zakonikom] koji se odnosi na carinski nadzor kojem podliježe roba koja nema status robe Zajednice pri ulazu robe u carinsko područje Zajednice, u privremenom smještaju, slobodnoj zoni ili slobodnim skladištima, kao i bilo koji postupak iz članka 84. stavka 1. točke (a) [Carinskog zakonika]”. Pod zadnju od te četiri varijante spadaju, među ostalim, postupak provoza i postupak carinskog skladištenja.
89.
Schenker tvrdi ( 33 ) da i carinski nadzor prema članku 37. CZ‑a potpada pod ovu definiciju (o tome pod točkom (a) dolje). Nasuprot tome, ostale stranke tvrde da je bitno je li roba pravilno dospjela u privremeni smještaj te je li pravilno stavljena u postupak vanjskog provoza i postupak carinskog skladištenja (o tome pod točkom (b) dolje).
a) Carinski nadzor kao postupak s odgodom u smislu Direktive 2008/118
90.
Treba ispitati može li se na temelju činjeničnog stanja u glavnom postupku uopće uzeti da je postojao carinski nadzor, i potom razmotriti uspostavlja li se njime kao „posebnim postupkom koji se odnosi na carinski nadzor” postupak s odgodom koji isključuje trošarine.
i) Postojanje carinskog nadzora u glavnom postupku
91.
U skladu s člankom 4. točkom 13. CZ‑a nadzor od strane carinskih tijela obuhvaća svaku mjeru koju općenito poduzimaju ta tijela s ciljem osiguranja provedbe carinskih propisa i, gdje je to primjereno, drugih pravila koja se primjenjuju na robu koja je predmet carinskog nadzora.
92.
U ovom slučaju on je u skladu s člankom 37. stavkom 1. CZ‑a počeo radnjom unosa robe u carinsko područje. Moguća netočna oznaka robe to ne sprječava. Naime, za početak carinskog nadzora nije bitno je li roba pravilno unesena na područje Unije ( 34 ).
93.
Carinski nadzor nije ni okončan u skladu s člankom 37. stavkom 2. CZ‑a. Naime, kod robe koja nije roba Unije on postoji sve dok se njezin carinski status ne promijeni iz robe koja nije roba Unije u robu Unije, dok se ne unese u slobodnu zonu ili slobodno skladište, ponovno ne izveze ili uništi ( 35 ). Nijedna od ovih varijanti nije ovdje relevantna ( 36 ).
94.
Roba nije ni izuzeta ispod nadzora ( 37 ) jer su tijela u svakom trenutku imala stvarnu i pravnu mogućnost provođenja carinskih mjera, što su ona i učinila u Mađarskoj.
95.
Stoga sada valja razmotriti je li carinski nadzor koji se odnosi na robu „poseban postupak koji se odnosi na carinski nadzor” za robu koja nije roba Zajednice u smislu članka 4. točke 6. Direktive 2008/118.
ii) Pojam „poseban postupak koji se odnosi na carinski nadzor”
96.
Formulacija „poseban postupak” u njemačkoj verziji članka 4. točke 6. Direktive 2008/118 budi sumnju o tome može li se time misliti i na carinski nadzor iz članka 37. CZ‑a.
97.
Naime, izraz „poseban” navodi odmah na pomisao da donositelj Direktive nije želio kao postupak s odgodom obuhvatiti sve postupke, nego samo dio postupaka koji se odnose na carinski nadzor, pri čemu ostaje nejasno na koje se postupke time mislilo.
98.
Izraz „pri ulazu robe u carinsko područje Zajednice” iz članka 4. točke 6. Direktive ukazuje, nasuprot tome, na to da je ta odredba vezana uz radnju prelaska granice kojom carinski nadzor počinje i da odgoda trošarine ne treba nastupiti tek s kasnijom deklaracijom za carinski postupak.
99.
Zajedničko razmatranje teksta članka 4. točke 6. Direktive 2008/118 na raznim službenim jezicima Unije daje jasnu sliku. Dok većina verzija sadržava formulacije koje su usporedive s njemačkom ( 38 ), španjolska verzija na primjer ne sadržava ograničavanje na „posebne” postupke koji se odnose na carinski nadzor ( 39 ).
100.
Čak i nastanak odredbe ne daje naznake o tome treba li prema zamisli donositelja Direktive carinski nadzor biti „poseban postupak koji se odnosi na carinski nadzor”. Izvorni prijedlog Komisije još nije sadržavao riječ „poseban”. Umjesto toga, u skladu s njim carinski postupak s odgodom ili postupanje znači „bilo koji od postupaka propisanih [Carinskim zakonikom] koji se odnosi na carinski nadzor kojem podliježe roba koja nema status robe Zajednice pri ulazu robe u carinsko područje Zajednice” ( 40 ). Iz daljnjeg nastanka norme ne proizlazi naznaka o tome bi li trebalo, i ako bi, u kojoj mjeri dodavanjem priloga „poseban” u brojnim jezičnim verzijama ograničiti doseg odgodnog učinka u pogledu trošarina.
101.
Zbog te terminološke nejasnoće značenje predmetnog pojma valja odrediti pomoću sustavnih ili teleoloških razmatranja. Ona idu u prilog širokom shvaćanju tog pojma.
102.
Kako bi izraz „poseban postupak koji se odnosi na carinski nadzor” u okviru članka 4. točke 6. Direktive 2008/118 zadržao samostalno i u praksi relevantno područje primjene, mora postojati mogućnost da ga se razlikuje od ostalih slučajeva iz te norme, od kojih svaki također može biti temelj za postupak s odgodom- „privremen[i] smještaj, slobodn[a] zon[a] ili slobodn[a] skladišt[a], kao i bilo koji postupak iz članka 84. stavka 1. točki (a) [Carinskog zakonika]”.
103.
Druga varijanta, „privremeni smještaj”, počinje podnošenjem robe carini ( 41 ) i završava određivanjem carinski dopuštenog postupanja ili uporabe.
104.
Stoga strukturi odredbe odgovara da se „posebni postupci koji se odnose na carinski nadzor” u smislu prvog slučaja iz članka 4. točke 6. Direktive 2008/118 odnose na stvarna i pravna postupanja od prelaska granice do podnošenja carini koja su uređena u člancima 37. do 39. CZ‑a. U to se ubraja, među ostalim, i carinski nadzor.
105.
No u prilog tome da u obliku carinskog nadzora iz članka 37. CZ‑a već postoji postupak s odgodom ide prvenstveno uvodna izjava 7. Direktive 2008/118 u kojoj je izložen cilj koji donositelj Direktive nastoji ostvariti.
106.
U skladu s njome, Direktiva počiva na pretpostavci da „postupci odgode […] utvrđuju odgovarajući nadzor dok trošarinska roba podliježe odredbama [Carinskog zakonika]” ( 42 ) i da stoga nije potrebna „odvojena primjena sustava nadzora trošarina za vrijeme kada trošarinska roba podliježe carinskom postupku odgode ili postupanja Zajednice”.
107.
Ako se obvezu plaćanja trošarine odgađa već nakon što je roba prešla granicu, ovoj temeljnoj misli donositelja Direktive odgovara izbjegavanje udvostručavanja (carinskih i trošarinskih postupaka). Naime, od tog trenutka je roba već pod carinskim nadzorom u skladu s člankom 37. CZ‑a pa ne postoji potreba ( 43 ) za odvojenim nadzorom trošarina.
108.
Ako iz carinskog nadzora ne bi proizašao postupak s odgodom u smislu Direktive te bi s prelaskom granice nastala obveza plaćanja trošarine, nabrajanje drugih postupaka osim toga ( 44 ) u okviru članka 4. točke 6. Direktive kao temelja za odgodni učinak u pogledu trošarina praktično bi bilo bespredmetno jer ulaskom robe jednom nastala obveza obračunavanja trošarina ne bi prestala time što bi roba bila potom stavljena u postupak s odgodom.
109.
Iz toga proizlazi da prema Direktivi 2008/118 odgodni učinak u pogledu trošarina mora nastupiti čim i za vrijeme dok roba podliježe carinskom nadzoru prema članku 37. CZ‑a.
110.
Stoga je od svojeg ulaska u područje Unije sporna roba podlijegala carinskom nadzoru koji predstavlja „postupak s odgodom” prema članku 4. stavku 6. Direktive 2008/118, što za posljedicu ima to da u izostanku uvoza u smislu članka 4. točke 8. navedenog akta roba nije bila podložna trošarini u skladu s člankom 2. točkom (b).
111.
Ako bi se slijedilo ovaj stav, situacije navedene u drugom i trećem prethodnom pitanju postale bi bespredmetne: pojedine, tamo navedene postupke – privremeni smještaj, vanjski provoz i carinsko skladištenje – ne bi prema tome trebalo više razmatrati jer bi, nakon što carinski nadzor već predstavlja postupak s odgodom koji isključuje trošarinu, oni za relevantno pitanje obveze plaćanja trošarine bili isto tako nebitni kao i pitanje o relevantnosti netočnih pratećih dokumenata robe.
112.
No, opreza radi u nastavku valja još ispitati kako bi valjalo ocijeniti činjenično stanje u glavnom postupku ako iz carinskog nadzora još ne bi proizlazilo da postoji postupak s odgodom trošarine.
113.
Valja razmotriti postupke navedene u drugom prethodnom pitanju te ispitati može li pogrešno tarifno razvrstavanje u pratećim dokumentima robe dovesti u pitanje stavljanje robe u privremeni smještaj, vanjski provoz prema Mađarskoj i tamošnje stavljanje u postupak carinskog skladištenja. U tom pogledu valja prema navodima suda koji je uputio zahtjev zaključiti da je roba kod svakog od tih postupanja bila opskrbljena (netočnim) tarifnim brojem 2401 10 35 KN‑a.
b) Privremeni smještaj, postupak vanjskog provoza i postupak carinskog skladištenja kao postupci s odgodom u smislu Direktive 2008/118
114.
Kao što je već prikazano, prema članku 2. točki (b) Direktive 2008/118 roba je podložna trošarini u trenutku svojeg uvoza, u što prema članku 4. točki 8. spada ulaz na područje Unije, osim ako se roba stavlja u carinski postupak s odgodom. U tom pogledu postoji usklađenost između carinskog duga vezanog uz uvoz i trošarine.
115.
Privremeni smještaj, postupak provoza i postupak carinskog skladištenja su prema članku 4. točki 6. Direktive 2008/118 u vezi s člankom 84. stavkom 1. točkom (a) CZ‑a „carinski postupak s odgodom ili postupanje” u smislu navedene direktive.
116.
No Direktivom 2008/118 nije uređeno pod kojim se pretpostavkama roba nalazi u privremenom smještaju, postupku provoza ili postupku carinskog skladištenja. Stoga se u tom pogledu mora posegnuti za odredbama Carinskog zakonika. Dovodi li navođenje netočnog tarifnog broja do obveze obračunavanja trošarine ovisi dakle u konačnici o tome jesu li poštovani zahtjevi Carinskog zakonika.
117.
Pri tome još treba uzeti u obzir i to da ne dovodi svaka povreda odredaba Carinskog zakonika do neuspjeha stavljanja robe u postupak s odgodom u smislu članka 4. stavka 8. Direktive 2008/118 i time do nastanka trošarinskog duga. U ovom slučaju je prije relevantno to bi li navođenje netočnog tarifnog broja u popratnim dokumentima dovelo do nastanka carinskog duga prema člancima 202. do 205. CZ‑a.
i) Privremeni smještaj
118.
Prema članku 50. CZ‑a roba podnesena carini ima status robe u privremenome smještaju sve dok joj se ne odredi carinski dopušteno postupanje ili uporaba.
119.
Podnošenje robe carini uređeno je u članku 40. CZ‑a, te je člankom 4. točkom 19. CZ‑a definirano kao obavještavanje carinskih tijela o prispijeću robe u carinarnicu ili na bilo koje drugo odobreno mjesto.
120.
U skladu s člankom 202. stavkom 1. CZ‑a povreda obveze podnošenja robe carini, zbog nezakonitog unosa u carinsko područje robe koja podliježe plaćanju uvoznih carina, ima za posljedicu nastanak uvoznog carinskog duga.
121.
Obveza podnošenja robe carini iscrpljuje se pri tome već kod obavještavanja o prispijeću robe u carinarnicu. Sud je u predmetu Papismedov uz poziv na članke 43. i 45. CZ‑a u verziji koja je bila tada na snazi ipak izveo vezu između skraćene deklaracije i zakonitog podnošenja robe carini te je odlučio da povreda obveze podnošenja robe carini postoji „ako se prilikom podnošenja robe carini istovremeno podnese skraćena deklaracija ili carinska deklaracija, kod koje opis vrste robe ne odgovara činjenicama” ( 45 ).
122.
Ta je veza sada izričito predviđena člankom 186. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe br. 2454/93 (u daljnjem tekstu: Uredba o provedbi CZ‑a) ( 46 ). U skladu s njim roba koja nije iz Zajednice a podnesena je carini obuhvaćena je skraćenom deklaracijom za privremeni smještaj koju se podnosi najkasnije u trenutku podnošenja robe carini.
123.
Za razliku od predmeta Papismedov, u ovom se slučaju pogrešnim označavanjem („štednjak” umjesto „štednjak i cigarete”) nije prikrila prava narav većeg dijela robe. U ovom slučaju nije u pogledu dijela robe u potpunosti izostalo obavještavanje da je ta roba prispjela u carinarnicu. Samo je navođenje tarifnog broja 2401 10 35 KN‑a u suprotnosti sa stvarnim okolnostima jer robu treba u stvarnosti razvrstati u tarifni broj 2403 10 90 KN‑a.
124.
S obzirom na to valja stoga razmotriti dovodi li već samo sadržajno neispravno navođenje tarifnog broja u skraćenoj deklaraciji za privremeni smještaj do toga da se za robu treba smatrati da nije podnesena carini i da zbog toga može nastati carinski i trošarinski dug.
125.
Skraćena deklaracija za privremeni smještaj razlikuje se prema sadržaju i cilju od ulazne skraćene deklaracije koja se prema članku 36.a CZ‑a podnosi prije unosa robe u carinsko područje i od carinske deklaracije prema članku 59. CZ‑a.
126.
Dok su prema Carinskom zakoniku i njegovim provedbenim mjerama potrebni posebni podaci KN‑a za ulaznu i carinsku deklaraciju, isto nije propisano člankom 186. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe o provedbi CZ‑a za skraćenu deklaraciju za privremeni smještaj, nego samo da carinska tijela određuju pojedinosti. Obrazac br. 0306 njemačkih carinskih tijela ne sadržava na primjer zahtjev navođenja tarifnog broja prema KN‑u.
127.
Da stoga pravilno navođenje tarifnog broja KN‑a u okviru skraćene deklaracije za privremeni smještaj ne može biti bitno odgovara i cilju odredaba koji to uređuju.
128.
Naime, skraćena deklaracija za privremeni smještaj treba carinskim tijelima omogućiti provjeru da je robi pravovremeno dodijeljeno carinski dopušteno postupanje ili uporaba ( 47 ) i da je privremeno smještena roba uskladištena samo na za to predviđenim mjestima i pod utvrđenim uvjetima.
129.
Iz tog cilja proizlazi da samo pogrešno navođenje tarifnog broja ne mora biti prepreka za pravilno podnošenje robe carini, sve dok je roba prema svojoj vrsti u bitnome pravilno označena, količina robe točna i podaci o pakiranju robe odgovaraju stvarnim okolnostima. Za pitanje jesu li podaci u tom pogledu dostatni nije odlučno točno navođenje relevantnog poglavlja KN‑a. Naime, kombinirana nomenklatura katkad istom poglavlju podvrgava i robu različite vrste. Ovdje primjenjivo poglavlje 24. vrijedi na primjer i za duhanski otpad i za cigare. Treba li opis robe za potrebe podnošenja robe carini i privremenog smještaja smatrati u bitnome ispravnim, mora se prije ocijeniti prema tome omogućavaju li postojeći podaci u cjelini nedvosmisleno razvrstavanje robe u deklaraciji.
130.
Prema podacima kojima Sud raspolaže čini se vjerojatnim da je to u činjeničnom stanju iz glavnog postupka bio slučaj kod podnošenja robe carini; no u tom pogledu je odluka na sudu koji je uputio zahtjev.
131.
U izostanku povrede u smislu članka 202. CZ‑a predmetna bi roba tada kod ulaska u Sloveniju bila valjano stavljena u postupak s odgodom u skladu s člankom 4. točkom 6. Direktive 2008/118, tako da ne bi uslijedio uvoz prema članku 2. točki (b) iste direktive i ne bi nastala obveza obračunavanja trošarine.
132.
Ostaje međutim za razmotriti je li privremeno smještena roba unatoč pogrešnom navođenju tarifnog broja potom bila valjano stavljena u postupak vanjskog provoza i u Mađarskoj pravilno stavljena u postupak carinskog skladištenja te time i dalje nije nastala obveza plaćanja trošarine prema članku 4. točki 8. Direktive 2008/118.
ii) Stavljanje u postupak provoza i postupak carinskog skladištenja
133.
U skladu s člankom 59. stavkom 1. CZ‑a za svu robu koja se stavlja u carinski postupak podnosi se deklaracija za taj carinski postupak. U okviru te deklaracije navodi se tarifni broj robe uključujući ispravni podbroj ( 48 ). To jednako vrijedi za postupak provoza i za postupak carinskog skladištenja. Navođenjem neispravnog tarifnog broja krši se ova obveza.
134.
Doduše, treba ustvrditi da se u slučajevima kao što je ovaj radi o stavljanju robe u postupak s odgodom, to jest o pitanju treba li uopće platiti uvozne carine, a ne o tome koji je njihov iznos. Načelno se svu robu koja nije roba Zajednice može staviti u postupak vanjskog provoza ili u postupak carinskog skladištenja a da pri tome nije bitan tarifni broj.
135.
Povrh toga mora se uzeti u obzir da je pravni okvir tarifnog razvrstavanja složen i u svojoj primjeni ne ovisi samo o činjenicama, nego i o pravnim ocjenama. Ispravno tumačenje i primjena tarifnih brojeva kombinirane nomenklature opetovano je predmet sporova i sudskih odluka, kao što pokazuje i ovaj slučaj. Ne mora nužno svaka pogreška koja se pri tome potkrala biti ozbiljna.
136.
U ovom slučaju je roba doduše neispravno razvrstana, ali ne s tarifnim brojem KN‑a, koji je u potpunosti suprotan njezinoj prirodi. Navedeni tarifni broj i stvarno točan tarifni broj imaju umjesto toga općenito usporediva svojstva. Čak i ako bi se od prijevozničkog i logističkog poduzeća kao što je Schenker smjelo očekivati stručnost na području tarifnog razvrstavanja robe, ovdje se ne radi o očitom i potpuno neprirodnom pogrešnom razvrstavanju.
137.
Ni načelno postojeća mogućnost da se prema članku 12. stavku 1. CZ‑a od carinskih tijela zatraži obvezujuće tarifne informacije i robu označi na odgovarajući način ne dovodi do toga da svako neispravno razvrstavanje mora dovesti do nastanka carinskog duga. Inače bi članak 12. CZ‑a doveo do toga da bi prijevoznici robe kod najmanje nesigurnosti bili prisiljeni podnijeti odgovarajući zahtjev. To, s jedne strane, ne bi bilo praktično ni za prijevoznika niti za carinska tijela, a na što je ukazano na raspravi, i, s druge strane, bi proturječilo smislu članka 12. CZ‑a koji je u prvom redu zamišljen kao opcionalno pomoćno sredstvo za bolju predvidljivost carinskog postupanja s robom od strane carinskih tijela.
138.
K tome bi članak 65. ZK‑a, prema kojem postoji mogućnost ispravka pogreške u carinskoj deklaraciji, praktično uvelike postao bespredmetan ako bi puko navođenje neispravnog tarifnog broja u carinskoj deklaraciji automatski imalo za posljedicu nastanak carinskog duga.
139.
U konačnici se stoga čini neopravdanim navođenje netočnog tarifnog broja kod deklaracije za postupak vanjskog provoza ili postupak carinskog skladištenja kažnjavati nastankom carinskog duga sve dok je roba u bitnome pravilno označena.
140.
Čak i ako je odluka u tom pogledu na sudu koji je uputio zahtjev, raspoložive informacije ne idu u prilog pretpostavci o postojanju dovoljno ozbiljne povrede ( 49 ). Tada bi se odgodni učinak prema članku 4. točki 8. Direktive 2008/118 održao i tijekom unosa i skladištenja u Mađarskoj. U izostanku „uvoza” u smislu članka 2. točke (b) navedene direktive ne bi posljedično nastala obveza obračunavanja trošarine.
3. Zaključak u pogledu drugog i trećeg prethodnog pitanja
141.
Slijedom iznesenog, na drugo i treće prethodno pitanje treba odgovoriti da sporna roba, s obzirom na to da je od svojeg ulaska na područje Unije podlijegala carinskom nadzoru koji predstavlja „postupak s odgodom ili postupanje” u skladu s člankom 4. točkom 6. Direktive 2008/118, nije u izostanku uvoza u smislu članka 4. točke 8. navedenog propisa postala podložna trošarini u skladu s člankom 2. točkom (b) te unatoč netočnim podacima u pratećim dokumentima nije nastao trošarinski dug. Članak 4. točku 6. Direktive 2008/118 treba tumačiti na način da se unatoč navođenju netočnog tarifnog broja za robu može smatrati da je stavljena u privremeni smještaj, postupak vanjskog provoza ili postupak carinskog skladištenja i time u „carinski postupak s odgodom ili postupanje” sve dok je roba prema svojoj vrsti u bitnome ispravno označena, a količina robe i podaci o pakiranju robe odgovaraju stvarnim okolnostima. Ako je to slučaj, roba u izostanku uvoza u smislu članka 4. točke 8. nije podložna trošarini u skladu s člankom 2. točkom (b) Direktive 2008/118.
C – Četvrto prethodno pitanje
142.
Četvrtim prethodnim pitanjem sud koji je uputio zahtjev želi u bitnome saznati treba li pojam „nepravilnost” u okviru članka 38. Direktive 2008/118 tumačiti na način da obuhvaća okolnosti u kojima je roba opskrbljena netočnim tarifnim brojem u svojim pratećim dokumentima.
143.
Za razliku od članaka 2. i 7. Direktive 2008/118, njezin članak 38. ne uređuje nastanak obveze obračunavanja trošarina, nego rješava moguće sukobe među više država članica oko ovlasti za naplatu trošarina. Tumačenje pojma „nepravilnost” stoga je bitno samo za pitanje kojoj državi članici pripada ovlast naplate trošarina, ali ne i za pitanje je li nastala obveza obračunavanja trošarine.
144.
Člankom 38. stavkom 1. Direktive 2008/118 određeno je da u slučajevima u kojima je tijekom kretanja trošarinske robe došlo do nepravilnosti u državi članici koja nije država članica u kojoj je ta roba puštena u potrošnju obveza obračunavanja trošarine nastaje u državi članici u kojoj je došlo do nepravilnosti.
145.
Člankom 38. stavkom 4. Direktive 2008/118 pojam „nepravilnost” definiran je pri tome kao okolnosti tijekom kretanja trošarinske robe iz članka 33. stavka 1. ili članka 36. stavka 1., koje nisu obuhvaćene člankom 37. ( 50 ), zbog kojih se kretanje, ili dio kretanja, trošarinske robe nije odgovarajuće završilo ( 51 ).
146.
Pri tome kretanje trošarinske robe u smislu Direktive 2008/118 postoji kada se trošarinska roba koja je već puštena u potrošnju u jednoj državi članici drži u komercijalne svrhe u drugoj državi članici ( 52 ) kako bi se isporučila ili u njoj koristila ili se kupuje iz druge države članice te je trgovac otprema ili prevozi.
147.
S obzirom na okolnosti ovog slučaja, valja zanijekati postojanje pretpostavki iz članka 38. stavka 4. Direktive 2008/118.
148.
S jedne strane roba nije bila u Sloveniji puštena u potrošnju, nego se nalazila u postupku s odgodom. S druge strane Schenker nije u Mađarskoj držao robu u smislu članka 33. Direktive 2008/117 kako bi se isporučila ili koristila, nego ju je htio dalje prevesti u Ukrajinu.
149.
U konačnici valja, isto kao Komisija, Mađarska i Schenker, uzeti da navođenje pogrešnog tarifnog broja u ovim okolnostima ne dovodi do nepravilnosti obuhvaćene člankom 38. Direktive 2008/118.
VI – Zaključak
150.
Nakon svega iznesenog predlažem Sudu da na prethodna pitanja odgovori kako slijedi:
Robu, koju se bez daljnje obrade može upotrebljavati kao duhan za pušenje, a kao što je ona o kojoj je riječ u glavnom postupku, ne može se smatrati „svijetlim zračno sušenim duhanom” prema oznaci KN‑a 2401 10 35, nego je se, ako se u bitnome ne sastoji od duhanskih otpadaka, treba smatrati kao „[o]stali prerađeni duhan” i razvrstati u tarifni broj 2403 KN‑a. Nadalje, ako je roba u rasutom stanju, zbijena te zapakirana u kartonskim kutijama obloženima plastikom neto težine 30 kilograma, valja je razvrstati u tarifni broj 2403 10 90 KN‑a.
Budući da je sporna roba od svojeg ulaska na područje Unije podlijegala carinskom nadzoru koji predstavlja „postupak s odgodom ili postupanje” u skladu s člankom 4. točkom 6. Direktive 2008/118, u izostanku uvoza u smislu članka 4. točke 8. istog akta ona nije postala podložna trošarini u skladu s člankom 2. točkom (b) te unatoč netočnim podacima u pratećim dokumentima nije nastao trošarinski dug. Članak 4. točku 6. Direktive 2008/118 treba tumačiti na način da se unatoč navođenju netočnog tarifnog broja za robu može smatrati da je stavljena u privremeni smještaj, postupak vanjskog provoza ili postupak carinskog skladištenja i time u „carinski postupak s odgodom ili postupanje” sve dok je roba prema svojoj vrsti u bitnome ispravno označena, a količina robe i podaci o pakiranju robe odgovaraju stvarnim okolnostima. Ako je to slučaj, roba u izostanku uvoza u smislu članka 4. točke 8. nije podložna trošarini u skladu s člankom 2. točkom (b) Direktive 2008/118.
Navođenje pogrešnog tarifnog broja u ovim okolnostima ne dovodi do nepravilnosti obuhvaćene člankom 38. Direktive 2008/118.
( 1 ) Izvorni jezik: njemački
( 2 ) Upravni i radni sud u Debrecenu
( 3 ) Opća carinska i financijska uprava za regiju Sjeverni Alföld
( 4 ) SL 1987., L 198, str. 3. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 5.)
( 5 ) Vidjeti završne odredbe Međunarodne konvencije o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe, SL 1987., L 198, str. 9. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 11.) „Done […] in the English and French languages, both texts being equally authentic […]”.
( 6 ) Budući da je za glavni postupak mjerodavna pravna situacija koja je bila na snazi u proljeće 2011. kada je roba stigla na područje Unije, relevantne su napomene s objašnjenjima u verziji iz 2007., a ne u verziji iz 2012.
( 7 ) Prilog I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), kako je izmijenjen Uredbom Komisije (EU) br. 861/2010 od 5. listopada 2010. (SL L 284, str. 1.).
( 8 ) Predmetna je verzija u skladu s člankom 2. Uredbe br. 861/2010 stupila na snagu 1. siječnja 2011. te je ta verzija mjerodavna za ocjenu pravnog okvira u ovom predmetu.
( 9 ) Napomene Europske komisije s objašnjenjem Kombinirane nomenklature Europske unije (2011/C 137/01) u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL 2011., C 137, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 25., str. 3.).
( 10 ) Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 302, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 2., str. 110.), kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1791/2006 od 20. studenoga 2006. (SL L 363, str. 1.).
( 11 ) Uredba (EZ) br. 450/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 145, str. 1.) nije mjerodavna za ocjenu pravne situacije u relevantno vrijeme. Doduše, u članku 188. stavku 1. tog akta navedene su odredbe koje se primjenjuju već od 24. lipnja 2008. Međutim, pri tome se radi samo o pravnim osnovama za provedbene mjere. Uz iznimku članka 30. o pristojbama i troškovima, u skladu s člankom 188. stavkom 2. sve će se ostale odredbe primjenjivati kada se počnu primjenjivati provedbene odredbe donesene na temelju članaka iz stavka 1. Potonje nije bilo slučaj u relevantno vrijeme (siječanj 2011.).
( 12 ) Direktiva Vijeća 2008/118/EZ od 16. prosinca 2008. o općim aranžmanima za trošarine i o stavljanju izvan snage Direktive 92/12/EEZ (SL 2009., L 9, str. 12.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 9., svezak 2., str. 174.), kako je izmijenjena Direktivom Vijeća 2010/12/EU od 16. veljače 2010. o izmjeni direktiva 92/79/EEZ, 92/80/EEZ i 95/59/EZ o strukturama i stopama trošarine koja se primjenjuje na prerađeni duhan te Direktive 2008/118/EZ (SL L 50, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 3., svezak 63., str. 290.).
( 13 ) Direktiva Vijeća 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. o strukturi i stopama trošarine koje se primjenjuju na prerađeni duhan (SL L 176, str. 24.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 3., svezak 63., str. 313.). U skladu sa svojim člankom 22. navedena direktiva stupila je na snagu 1. siječnja 2011.
( 14 ) Vidjeti presude Lohmann i Medi Bayreuth (C‑260/00 do C‑263/00, EU:C:2002:637, t. 26.) i Lukoyl Neftohim Burgas (C‑330/13, EU:C:2014:1757, t. 27. i 28.).
( 15 ) Vidjeti presude Krüger (C‑334/95, EU:C:1997:378, t. 22. i 23.), Byankov (C‑249/11, EU:C:2012:608, t. 57.) i Lukoyl Neftohim Burgas (C‑330/13, EU:C:2014:1757, t. 29.).
( 16 ) Vidjeti moja mišljenja u predmetima Ikegami Electronics (C‑467/03, EU:C:2005:49, t. 31. do 36.), Algemene Scheeps Agentuur Dordrecht (C‑311/04, EU:C:2005:595, t. 27., 28. do 35.), Uroplasty (C‑514/04, EU:C:2006:56, t. 42. do 44.) i Turbon International (C‑250/05, EU:C:2006:384, t. 38. i 40.).
( 17 ) Vidjeti osobito presude Dittmeyer (C‑69/76 i C‑70/76, EU:C:1977:25, t. 4.), LTM (C‑201/96, EU:C:1997:523, t. 17.) i Glob‑Sped AG (C‑328/97, EU:C:1998:601, t. 26.).
( 18 ) Presuda Dittmeyer (69/76 i 70/76, EU:C:1977:25, t. 4.)
( 19 ) Vidjeti moje mišljenje u predmetu Ikegami Electronics (C‑467/03, EU:C:2005:49, t. 35.).
( 20 ) U mađarskom izvorniku nalaza i mišljenja koristi se pojam „dohányzásra kész dohány”.
( 21 ) Ovo vrijedi i za formulacije „Tabacs bruts ou non fabriqués” odnosno „unmanufactured tobacco” u odgovarajućim tarifnim brojevima u obvezujućim verzijama HS‑a.
( 22 ) Moje isticanje
( 23 ) Moje isticanje
( 24 ) U vezi s tom provjerom vidjeti presudu Dittmeyer (69/76 i 70/76, EU:C:1977:25, t. 4.).
( 25 ) Vidjeti stavak 2. napomena s objašnjenjem HS‑a (objašnjenja za podbroj 2401 30 00 KN‑a).
( 26 ) Moje isticanje
( 27 ) Tarifni broj 2402 KN‑a ne dolazi u obzir. Njegov tekst („cigare, cigarilosi i cigarete [...]”) i napomene s objašnjenjem KN‑a pojašnjavaju da su obuhvaćeni samo „svici duhana što ih se može pušiti kao takve”, ali ne i duhan u rasutom stanju bez omotača i poveza, o kojemu je riječ u glavnom postupku. Stoga nije potrebno podrobno ispitivanje tog tarifnog broja.
( 28 ) Izvornim prijedlogom Direktive 2011/64 bilo je predviđeno potpuno usklađivanje stopa trošarina za prerađeni duhan. U konačnici se Direktiva ograničila na utvrđivanje najnižih stopa.
( 29 ) Direktiva 2011/64 obuhvaća direktive 95/59, 92/79 i 92/80 koje su navedene u tekstu članka 1. stavka 1. točke (c) Direktive 2008/118.
( 30 ) Vidjeti njezin članak 1. i članak 2. stavak 1. točku (c) podtočku i. u vezi s člankom 5. stavkom 1. točkom (a) i stavkom 2.
( 31 ) Ne postoje naznake o tome da je predmetna roba u smislu članka 4. točke 8. Direktive 2008/118 bila „puštena” iz carinskog nadzora, odnosno iz postupka vanjskog provoza ili postupka carinskog skladištenja. Stoga se radi samo o pitanju je li roba bila stavljena u carinski postupak s odgodom.
( 32 ) Ta definicija koja je ovdje mjerodavna sastavljena je šire od one iz Carinskog zakonika kojim su samo postupci iz članka 84. stavka 1. točke (a) CZ‑a kvalificirani kao suspenzivni postupci.
( 33 ) Vidjeti odsjek D.II.2.4 njegova pisanog očitovanja.
( 34 ) Vidjeti presudu Papismedov i dr. (C‑195/03, EU:C:2005:131, t. 22.).
( 35 ) Vidjeti presudu Papismedov i dr. (C‑195/03, EU:C:2005:131, t. 21.).
( 36 ) Konkretno, roba nije promijenila svoj status jer to prema članku 79. CZ‑a pretpostavlja puštanje u slobodni promet, što, među ostalim, ovisi o plaćanju uvoznih carina. U tom pogledu vidjeti presudu D. Wandel (C‑66/99, EU:C:2001:69, t. 36.).
( 37 ) U tom pogledu vidjeti također moje mišljenje u predmetu Papismedov (C‑195/03, EU:C:2004:572, t. 38.).
( 38 ) Vidjeti na primjer formulacije „any one of the special procedures”, „l’un des régimes spéciaux”, „vastgestelde bijzondere procedure”, „una delle procedure speciali”, „um dos procedimentos especiais”.
( 39 ) „‚[R]égimen aduanero suspensivo’: cualquiera de los regímenes previstos en el Reglamento (CEE) no 2913/92 en relación con el control aduanero del que su objeto las mercancías no comunitarias en el momento de su introducción en el territorio aduanero de la Comunidad, en depósitos temporales […]”.
( 40 ) Vidjeti članak 4. stavak 2. Komisijinog Prijedloga direktive Vijeća o općim aranžmanima za trošarine u verziji od 26. veljače 2008. (COM[2008] 78 final).
( 41 ) Vidjeti članak 50. CZ‑a. Prema članku 4. točki 19. CZ‑a pod „podnošenjem robe carini” podrazumijeva se obavještavanje carinskih tijela, koje se obavlja na propisan način, o prispijeću robe u carinarnicu ili na bilo koje drugo mjesto koje je određeno ili odobreno od strane carinskih tijela.
( 42 ) Moje isticanje
( 43 ) I iz obrazloženja Komisijinog Prijedloga Direktive 2008/118 vidljivo je da udvostručavanje postupaka treba izbjegavati; vidjeti o tome str. 6. obrazloženja Komisijinog Prijedloga direktive Vijeća o općim aranžmanima za trošarine u verziji od 26. veljače 2008.
( 44 ) U odredbi se spominju privremeni smještaj robe, slobodne zone, slobodna skladišta i postupci prema članku 84. stavku 1. Uredbe.
( 45 ) Presuda Papismedov i dr. (C‑195/03, EU:C:2005:131, t. 31.)
( 46 ) Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 253, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 1., str. 3.) kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) br. 1063/2010 od 18. studenoga 2010. o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2454/93 o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 307, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 20., str. 3.).
( 47 ) Vidjeti članak 186. stavak 7. Uredbe o provedbi CZ‑a.
( 48 ) Presuda DP grup EOOD (C‑138/10, EU:C:2011:587, t. 40.) koja upućuje na presudu Top Hitz Holzvertrieb/Komisija (378/87, EU:C:1989:209, t. 26.).
( 49 ) Vidjeti u tom pogledu razmatranja u točkama 134. do 137. ovog mišljenja.
( 50 ) Člankom 37. Direktive 2008/118 obuhvaćeni su slučajevi potpunog uništenja i nepovratnog gubitka.
( 51 ) Vidjeti članak 10. stavak 6. Direktive 2008/118 kojim je pojam „nepravilnost” definiran u kontekstu sustava odgode plaćanja trošarine.
( 52 ) U skladu s člankom 33. stavkom 1. prvim podstavkom „držanje u komercijalne svrhe” znači, među ostalim, držanje trošarinske robe od strane osobe koja nije fizička osoba.
Full & Egal Universal Law Academy