14.11.2016
HR
Službeni list Europske unije
C 419/15
Presuda Suda (drugo vijeće) od 22. rujna 2016. (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Consiglio di Stato – Italija) – Microsoft Mobile Sales International Oy, ranije Nokia Italia SpA i dr. protiv Ministero per i beni e le attività culturali (MiBAC) i dr.
(Predmet C-110/15) (1)
((Zahtjev za prethodnu odluku - Usklađivanje zakonodavstava - Intelektualno vlasništvo - Autorsko pravo i srodna prava - Direktiva 2001/29/EZ - Isključivo pravo reproduciranja - Iznimke i ograničenja - Članak 5. stavak 2. točka (b) - Iznimka privatnog reproduciranja - Pravična naknada - Sklapanje privatnopravnih sporazuma za određivanje kriterija za izuzimanje od plaćanja pravične naknade - Povrat naknade koji može tražiti isključivo krajnji korisnik))
(2016/C 419/18)
Jezik postupka: talijanski
Sud koji je uputio zahtjev
Consiglio di Stato
Stranke glavnog postupka
Tužitelji: Microsoft Mobile Sales International Oy, ranije Nokia Italia SpA, Hewlett-Packard Italiana srl, Telecom Italia SpA, Samsung Electronics Italia SpA, Dell SpA, Fastweb SpA, Sony Mobile Communications Italy SpA, Wind Telecomunicazioni SpA
Tuženici: Ministero per i beni e le attività culturali (MiBAC), Società italiana degli autori ed editori (SIAE), Istituto per la tutela dei diritti degli artisti interpreti esecutori (IMAIE), u likvidaciji, Associazione nazionale industrie cinematografiche audiovisive e multimediali (Anica), Associazione produttori televisivi (Apt)
uz sudjelovanje: Assotelecomunicazioni (Asstel), Vodafone Omnitel NV, H3G SpA, Movimento Difesa del Cittadino, Assoutenti, Adiconsum, Cittadinanza Attiva, Altroconsumo
Izreka
Pravo Europske unije, posebno članak 5. stavak 2. točku (b) Direktive 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu, treba tumačiti na način da mu se protivi nacionalni propis poput onoga u glavnom postupku, koji, s jedne strane, izuzimanje od plaćanja naknade za privatno reproduciranje proizvođača i uvoznika uređaja i medija namijenjenih uporabi koja se očito razlikuje od privatnog reproduciranja uvjetuje sklapanjem sporazuma između tijela koje ima zakonski monopol zastupanja interesa autora djela i obveznika naknade ili njihovih sektorskih udruženja i, s druge strane, predviđa da povrat takve naknade, kada je ona neosnovano plaćena, može zahtijevati samo krajnji korisnik tih uređaja i medija.
(1) SL C 178, 1. 6. 2015.
Full & Egal Universal Law Academy