14.11.2016
HR
Službeni list Europske unije
C 419/18
Presuda Suda (deseto vijeće) od 14. rujna 2016. (zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Tribunal Superior de Justicia del País Vasco – Španjolska) – Florentina Martínez Andrés protiv Servicio Vasco de Salud (C-184/15), Juan Carlos Castrejana López protiv Ayuntamiento de Vitoria (C-197/15)
(Spojeni predmeti C-184/15 i C-197/15) (1)
((Zahtjev za prethodnu odluku - Socijalna politika - Direktiva 1999/70/EZ - Okvirni sporazum o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP - Članci 5. i 8. - Primjena uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme - Mjere za sprječavanje zlouporabe uzastopnih ugovora o radu ili radnih odnosa na određeno vrijeme - Sankcije - Promjena kvalifikacije radnog odnosa na određeno vrijeme u „ugovor o radu na neodređeno vrijeme koji nije trajne naravi” - Načelo djelotvornosti))
(2016/C 419/22)
Jezik postupka: španjolski
Sud koji je uputio zahtjev
Tribunal Superior de Justicia del País Vasco
Stranke glavnog postupka
Tužitelji: Florentina Martínez Andrés (C-184/15), Juan Carlos Castrejana López (C-197/15)
Tuženici: Servicio Vasco de Salud (C-184/15), Ayuntamiento de Vitoria (C-197/15)
Izreka
1.
Članak 5. stavak 1. Okvirnog sporazuma o radu na određeno vrijeme, koji je zaključen 18. ožujka 1999., priloženog Direktivi Vijeća 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. o Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP treba tumačiti na način da mu se protivi to da nacionalni sudovi države članice na koju se to odnosi primjenjuju nacionalni propis, poput onoga o kojem je riječ u glavnom postupku, tako da se, u slučaju zlouporabe uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, pravo zadržavanja radnog odnosa priznaje osobama koje je zaposlilo upravno tijelo na temelju ugovora o radu na koje se primjenjuju pravila radnog prava, dok se to pravo općenito ne priznaje osoblju koje je to upravno tijelo zaposlilo na temelju upravnog prava, osim ako u nacionalnom pravnom poretku ne postoji druga učinkovita mjera za kažnjavanje takvih zlouporaba u odnosu na iste, što je na sudu koji je uputio zahtjev da provjeri.
2.
Odredbe Okvirnog sporazuma o radu na određeno vrijeme priloženog Direktivi Vijeća 1999/70, u vezi s načelom djelotvornosti, treba tumačiti na način da im se protive nacionalna postupovna pravila koja obvezuju radnika zaposlenog na određeno vrijeme na pokretanje novog postupka radi određivanja prikladne sankcije u slučaju kada sud utvrdi postojanje zlouporabe uzastopnih ugovora na određeno vrijeme, s obzirom na to da to neophodno stvara radniku postupovne nepogodnosti, osobito u vidu troška, trajanja postupka i pravila o zastupanju, koje pretjerano otežavaju korištenje prava koja su priznata pravnim poretkom Unije.
(1) SL C 236, 20. 7. 2015.
Full & Egal Universal Law Academy