15.2.2016
HR
Službeni list Europske unije
C 59/2
Žalba koju je 12. studenoga 2015. podnio Lotte Co. Ltd protiv presude Općeg suda (drugo vijeće) od 15. rujna 2015. u predmetu T-483/12, Nestlé Unternehmungen Deutschland GmbH protiv Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni)
(Predmet C-586/15 P)
(2016/C 059/02)
Jezik postupka: njemački
Stranke
Žalitelj: Lotte Co. Ltd (zastupnik: M. Knitter, Rechtsanwältin)
Druge stranke u postupku: Nestlé Unternehmungen Deutschland GmbH, Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni)
Žalbeni zahtjev
Žalitelj od Suda zahtijeva da,
—
ukine presudu Općeg suda (drugo vijeće) od 15. rujna 2015. (T-483/12) i odbije tužbu protiv odluke četvrtog žalbenog vijeća Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu od 3. rujna 2012. u predmetu R 2103/2010-4;
—
podredno, ukine pobijanu presudu Općeg suda i vrati mu predmet na ponovno odlučivanje;
—
tužitelju (Nestlé Unternehmungen Deutschland GmbH) naloži snošenje troškova postupka.
Žalbeni razlozi i glavni argumenti
Žalitelj ističe povredu čl. 15. st. 1. t. (a) Uredbe Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Zajednice (u daljnjem tekstu: UŽZ). Konkretno navodi tri pogreške koje se tiču prava:
1.
Žalitelj ističe da su prilikom ocjene dopuštenosti razlike u konkretnoj uporabi osporavanog žiga prema čl. 15. st. 1. t. (a) UŽZ-a primijenjeni pogrešni kriteriji ocjene. U potporu tomu žalitelj navodi da je Opći sud primjenom kriterija za utvrđivanje vjerojatnosti dovođenja u zabludu pogrešno utvrdio elemente razlikovnog karaktera osporavanog žiga. Prilikom ocjene toga je li razlika u uporabi dopuštena ne može se pridati jednaka važnost osobitosti odnosno dominantnosti određenih elemenata žiga, koja ima važnu ulogu u utvrđivanju vjerojatnosti dovođenja u zabludu. S tim u vezi nije riječ o tomu da se treba utvrditi vjerojatnost dovođenja u zabludu. Naprotiv, riječ je o tomu je li upotrebljavani oblik registriranog žiga toliko neznatno različit da bi se oba znaka moglo smatrati načelno istovjetnima.
2.
Nadalje smatra da Opći sud nije uzeo u obzir sve relevantne činjenice radi određivanja razlikovnih elemenata osporavanog žiga. Opći sud je pogrešno preuzeo kriterije žalbenog vijeća, a da se pritom sam nije bavio brojnim pojedinačnim elementima kompleksnog osporavanog žiga.
3.
Žalitelj je mišljenja da u obrazloženju Općeg suda u vezi s određivanjem oblika uporabe postoje proturječnosti i pogreške u logici. Opći sud je doduše zaključio da se, kako bi se moglo potvrditi da je riječ o pravno dopuštenoj uporabi, oblik primijenjenog znaka, u kojem je registriran, može razlikovati samo u „neznatnim elementima” i da se primijenjeni znak i registrirani žig trebaju smatrati „načelno istovjetnima”. Međutim, prilikom primjene tih kriterija ocjene Opći sud bio je proturječan i počinio pogreške u logici. Usto je Opći sud proveo strogo ispitivanje u vezi s time pojavljuju li se tri elementa od onih koje je taj sud istaknuo kao razlikovne u upotrebljavanom obliku. Primjenom tih kriterija Opći sud polazi od toga da je uporaba tih znakova takva da održava pravo na žig te je pritom zanemario to da su u upotrebljavanom obliku pridodani mnogi novi elementi, nakon čega se primijenjeni znak i registrirani žig više ne mogu smatrati „načelno istovjetnima”.
Full & Egal Universal Law Academy