1.2.2016
HR
Službeni list Europske unije
C 38/45
Tužba podnesena 3. prosinca 2015. – Republika Austrija protiv Savezne Republike Njemačke
(Predmet C-648/15)
(2016/C 038/57)
Jezik postupka: njemački
Stranke
Tužitelj: Republika Austrija (zastupnik: C. Pesendorfer, agent)
Tuženik: Savezna Republika Njemačka
Tužbeni zahtjev
Tužba na temelju članka 25. stavka 5. Ugovora između Republike Austrije i Savezne Republike Njemačke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu, öBGBl III 182/2002 odnosno dBGBl II 2002., 735., dBStBl I 2002., 584. (DBA-D/Ö) u vezi s člankom 273. UFEU-a zbog različitog mišljenja Republike Austrije i Savezne Republike Njemačke o tumačenju i primjeni članka 11. DBA-D/Ö.
Tužitelj od Suda zahtijeva da utvrdi i odluči kako slijedi:
1.
Sporni prihod od užitnica ne treba kvalificirati kao „potraživanja sa sudjelovanjem u dobiti” u smislu članka 11. stavka 2. DBA-D/Ö. Stoga sukladno članku 11. stavku 1. DBA-D/Ö, Austrija – kao država u kojoj Bank Austria ima sjedište – ima isključivo pravo oporezivanja prihoda od užitnica.
2.
Savezna Republika Njemačka stoga mora prestati oporezivati sporni dohodak koji Bank Austria ostvaruje od užitnica i vratiti na to već naplaćeni porez.
3.
Savezna Republika Njemačka snosi troškove postupka.
Tužbeni razlozi i glavni argumenti
Republika Austrija prigovara tomu da Savezna Republika Njemačka sporne naknade kvalificira kao kamate „sa sudjelovanjem u dobiti” u smislu članka 11. stavka 2. DBA-D/Ö. U skladu s tim, sâma se naknada doista izračunava po načelno fiksnoj stopi. Međutim, zato što u bilanci mora biti iskazan dovoljan iznos dobiti, ta je naknada ovisna o prihodu.
Nasuprot tomu, Republika Austrija smatra da dotične užitnice ovlašćuju samo na ukamaćivanje koje se temelji na fiksnom postotku od nominalne vrijednosti. To tumačenje proizlazi već iz uobičajene jezične uporabe, a potvrđuje se usporedbom s oblicima financiranja koji su u članku 11. stavku 2. DBA-D/Ö navedeni kao primjer.
U predmetnom slučaju riječ je dakle o pukoj odgodi plaćanja od strane vjerovnika jer užitnica ponajprije tijekom njezina trajanja načelno daje pravo na naplatu kumuliranih neisplaćenih iznosa u kasnijim godinama. Užitnice stoga odgovaraju vrijednosnim papirima s fiksnim prinosom koji u određenom smislu ovise o gubitku.
Full & Egal Universal Law Academy