12.9.2016
HR
Službeni list Europske unije
C 335/41
Žalba koju je 11. srpnja 2016. podnio Sharif University of Technology protiv presude Općeg suda (sedmo vijeće) od 28. travnja 2016. u predmetu T-52/15, Sharif University of Technology protiv Vijeća Europske unije
(Predmet C-385/16 P)
(2016/C 335/56)
Jezik postupka: engleski
Stranke
Žalitelj: Sharif University of Technology (zastupnik: M. Happold, Barrister)
Druga stranka u postupku: Vijeće Europske unije
Zahtjev
Žalitelj od Suda zahtijeva da:
—
ukine presudu Općeg suda (sedmo vijeće) od 28. travnja 2016. u predmetu T-52/15, Sharif University of Technology/Vijeće Europske unije;
—
usvoji zahtjeve koje je žalitelj postavio pred Općim sudom: i
—
naloži Vijeću snošenje žaliteljevih troškova u oba stupnja.
Žalbeni razlozi i glavni argumenti
Žalitelj od Suda zahtijeva da ukine presudu Općeg suda, poništi sporne akte (priloge Odluci Vijeća 2014/776/ZVSP (1) i Provedbenoj uredbi Vijeća (EU) br. 1202/2014 (2), te Prilog II. Odluci Vijeća 2010/413/ZVSP (3) i Prilog IX. Uredbi Vijeća (EU) br. 267/2012 (4) (kako su izmijenjeni člankom 1. Odluke 2014/776/ZVSP i člankom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 1202/2014)) u dijelu u kojem žalitelja određuju kao subjekta koji podliježe mjerama ograničavanja prema članku 23. stavku 2. Uredbe Vijeća (EU) br. 267/2012, da mu dodijeli naknadu štete koja je nanesena njegovu ugledu aktima Vijeća, te da naloži Vijeću snošenje njegovih troškova u oba stupnja.
Žalitelj iznosi slijedeća dva žalbena razloga u prilog tvrdnji da presuda Općeg suda sadrži pogrešku koja se tiče prava, i da bi ju Sud trebao ukinuti te sam odlučiti u predmetu:
Kao prvo, Opći sud pogrešno nije presudio da Vijeće nije ispunilo bitni postupovni zahtjev i/ili počinilo očitu pogrešku u ocjeni kada je donijelo odluku da uvrsti SUT na popis jer nije provelo postupak donošenja odluke koji je bilo dužno provesti.
Kao drugo, Opći sud je pogrešno protumačio pravni kriterij „potpore” Iranskoj vladi u članku 20. stavku 1. (c) Odluke Vijeća 2010/413/ZVSP (kako je izmijenjena) i članku 23. stavku 2. točki (d) Uredbe (EU) br. 267/2012 od 23. ožujka 2012. (kako je izmijenjena) na koju se Vijeće pozvalo da bi opravdalo određivanje žalitelja kao subjekta koji podliježe mjerama ograničavanja, što je rezultiralo time da je pogrešno zaključio da dokazi koje je podnijelo Vijeće potkrjepljuju uvrštavanje žalitelja na popis.
(1) Odluka Vijeća 2014/776/ZVSP od 7. studenoga 2014. o izmjeni Odluke 2010/413/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Irana (SL L 325, str. 19.)
(2) Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 1202/2014 od 7. studenoga 2014. o provedbi Uredbe (EU) br. 267/2012 o mjerama ograničavanja protiv Irana (SL L 325, str. 3.)
(3) Odluka Vijeća od 26. srpnja 2010. o mjerama ograničavanja protiv Irana i stavljanju izvan snage Zajedničkog stajališta 2007/140/ZVSP (SL L 195, str. 39.)
(4) Uredba Vijeća (EU) br. 267/2012 od 23. ožujka 2012. o mjerama ograničavanja protiv Irana i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 961/2010 (SL L 88, str. 1.)