25.7.2016
HR
Službeni list Europske unije
C 270/56
Tužba podnesena 27. svibnja 2016. – Saleh Thabet protiv Vijeća
(Predmet T-274/16)
(2016/C 270/63)
Jezik postupka: engleski
Stranke
Tužitelj: Suzanne Saleh Thabet (Kairo, Egipat) (zastupnici: B. Kennelly i J. Pobjoy, barristers, te G. Martin i M. Rushton, solicitors)
Tuženik: Vijeće Europske unije
Tužbeni zahtjev
Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:
—
poništi Odluku Vijeća (ZVSP) 2016/411 od 18. ožujka 2016. o izmjeni Odluke 2011/172/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Egiptu (SL 2016 L 74, str. 40.), u dijelu u kojem se odnosi na tužitelja;
—
proglasi članak 1. stavak 1. Odluke Vijeća 2011/172/ZVSP od 21. ožujka 2011. o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Egiptu (SL 2011 L 76, str. 63.) i članak 2. stavak 1. Uredbe Vijeća (EU) br. 270/2011 od 21. ožujka 2011. o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Egiptu (SL 2011 L 76, str. 4.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 18., svezak 6., str. 204.) neprimjenjivima u dijelu u kojem se odnose na tužitelja te slijedom toga poništi Odluku (ZVSP) 2016/411, u dijelu u kojem se odnosi na tužitelja,
—
naloži Vijeću snošenje tužiteljevih troškova.
Tužbeni razlozi i glavni argumenti
U prilog osnovanosti tužbe tužitelj ističe šest tužbenih razloga.
1.
Prvi tužbeni razlog temelji se na tome da Vijeće nije utvrdilo odgovarajuću pravnu osnovu za donošenje članka 1. stavka 1. Odluke 2011/172/ZVSP (u daljnjem tekstu: Odluka) i članka 2. stavka 1. Uredbe (EU) br. 270/2011 (u daljnjem tekstu: Uredba). Nema dokaza da je Vijeće provelo ikakvo preispitivanje pravne osnove članka 1. stavka 1. Odluke prilikom donošenja pobijane odluke, bez obzira što za to postoji izričita obveza u članku 5. Odluke. Činjenica da je članak 1. stavak 1. mogao imati valjanu pravnu osnovu kad je 21. ožujka 2011. prvi put donesen, ne daje odredbi trajnu pravnu osnovu do 2016. ili kasnije.
2.
Drugi tužbeni razlog temelji se na tome da je Vijeće svojom pretpostavkom da su tijekom sudskog postupka u Egiptu poštovana temeljna ljudska prava povrijedilo tužiteljeva prava iz članka 6., u vezi s člancima 2. i 3. UEU-a i člancima 47. i 48. Povelje EU-a o temeljnim pravima.
3.
Treći tužbeni razlog temelji se na tome da je Vijeće počinilo očite pogreške u ocjeni time što je utvrdilo da je ispunjen kriterij za uvrštenje tužitelja naveden u članku 1. stavku 1. Odluke i članku 2. stavku 1. Uredbe.
4.
Četvrti tužbeni razlog prema kojem Vijeće nije pružilo valjano obrazloženje za tužiteljevo ponovno uvrštenje.
5.
Peti tužbeni razlog temelji se na tome da je Vijeće povrijedilo tužiteljevo pravo obrane, pravo na dobru upravu i na djelotvorni pravni lijek. Posebno, Vijeće je propustilo pažljivo i nepristrano ispitati jesu li osnovani navodni razlozi, za koje je navedeno da opravdavaju ponovno uvrštenje, u odnosu na navode koje je tužitelj izložio prije ponovnog uvrštenja.
6.
Šesti tužbeni razlog temelji se na tome da je Vijeće povrijedilo tužiteljeva temeljna prava, a da pritom ne postoji opravdanje ni proporcionalnost, uključujući njegovo pravo na zaštitu vlasništva i ugled. Učinak Odluke Vijeća (ZVSP) 2016/411 u odnosu na tužitelja je dalekosežan, kako u odnosu na vlasništvo, tako i u odnosu na njegov ugled u svijetu. Vijeće nije dokazalo da je zamrzavanje tužiteljeve imovine i gospodarskih izvora povezano ili opravdano legitimnim ciljem, kao ni to da je proporcionalno takvom cilju.