22.10.2018
HR
Službeni list Europske unije
C 381/9
Zahtjev za prethodnu odluku koji je 30. srpnja 2018. uputio Fővárosi Törvényszék (Mađarska) – HUNGEOD Közlekedésfejlesztési, Földmérési, Út- és Vasúttervezési Kft. i dr. protiv Közbeszerzési Hatóság Közbeszerzési Döntőbizottság
(Predmet C-496/18)
(2018/C 381/11)
Jezik postupka: mađarski
Sud koji je uputio zahtjev
Fővárosi Törvényszék
Stranke glavnog postupka
Tužitelji: HUNGEOD Közlekedésfejlesztési, Földmérési, Út- és Vasúttervezési Kft., SIXENSE Soldata, Budapesti Közlekedési Zrt.
Tuženik: Közbeszerzési Hatóság Közbeszerzési Döntőbizottság
Druga stranka u postupku: Közbeszerzési Hatóság Elnöke
Prethodna pitanja
1.
Treba li članak 41. stavak 1. i članak 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, uvodne izjave 2., 25., 27. i 36. Direktive 2007/66/EZ (1) Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o izmjeni direktiva Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ u vezi s poboljšanjem učinkovitosti postupaka pravne zaštite koji se odnose na sklapanje ugovora o javnoj nabavi, članak 1. stavke 1. i 3. Direktive 92/13/EEZ (2) Vijeća od 25. veljače 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa o primjeni pravila Zajednice u postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru te, u tom okviru, načelo pravne sigurnosti kao opće načelo prava Unije i zahtjev da se u području javne nabave raspolaže djelotvornim i brzim pravnim sredstvom protiv odluka javnih naručitelja, tumačiti na način da im se protivi propis države članice kojim se u pogledu ugovora o javnoj nabavi sklopljenog prije stupanja na snagu tog propisa daje opća ovlast nadležnom (nadzornom) tijelu koje se uspostavlja tim propisom da u roku propisanom tim novim propisom, a nakon isteka prekluzivnih rokova utvrđenih ranijim nacionalnim propisom u pogledu istraga povreda propisa o javnoj nabavi počinjenih prije stupanja na snagu tog novog propisa, pokrene istragu o povredi propisa o javnoj nabavi, donese odluku o meritumu i posljedično utvrdi počinjenje povrede, izrekne kaznu na temelju propisa o javnoj nabavi te na toj osnovi poništi ugovor i primijeni posljedice poništenja ugovora?
2.
Mogu li se odredbe i načela na koja se upućuje u prvom pitanju primjenjivati ne samo na učinkovito ostvarivanje (subjektivnog i osobnog) prava na pravno sredstvo osoba zainteresiranih za dodjelu ugovora o javnoj nabavi, nego i na pravo pokretanja i vođenja postupka (nadzornih) tijela uspostavljenih pravom države članice, čija je zadaća zaštita javnog interesa i koja su ovlaštena po službenoj dužnosti otkrivati i istraživati povrede propisa o javnoj nabavi?
3.
Proizlazi li iz članka 99. stavaka 1. i 2. Direktive 2014/25/EU (3) Europskog parlamenta i Vijeća o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (4) da se radi zaštite financijskih interesa Unije u području javne nabave može donošenjem novog zakonodavnog propisa u skladu s nacionalnim pravom dati opće ovlaštenje (nadzornim) tijelima, čija je zadaća zaštita javnog interesa i koja su zakonodavstvom države članice ovlaštena po službenoj dužnosti otkrivati i istraživati povrede propisa o javnoj nabavi, da istražuju povrede propisa o javnoj nabavi počinjenih prije stupanja na snagu tog novog propisa te da pokreću i vode postupke povodom pravnog sredstva, unatoč tomu što su već istekli prekluzivni rokovi primjenjivi na temelju ranijih propisa?
4.
Uzimajući u obzir odredbe i načela na koje se upućuje u prvom pitanju, je li pri ocjeni usklađenosti s pravom Unije nadzorne nadležnosti koja je dodijeljena (nadzornim) tijelima, kako je opisana u prvom i trećem pitanju, važno zbog kojih pravnih, normativnih, tehničkih ili organizacijskih praznina ili drugih prepreka nije istražena povreda propisa o javnoj nabavi u trenutku u kojem je do nje došlo?
5.
Treba li članak 41. stavak 1. i članak 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, uvodne izjave 2., 25., 27. i 36. Direktive 2007/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o izmjeni direktiva Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ u vezi s poboljšanjem učinkovitosti postupaka pravne zaštite koji se odnose na sklapanje ugovora o javnoj nabavi, članak 1. stavke 1. i 3. Direktive 92/13/EEZ Vijeća od 25. veljače 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa o primjeni pravila Zajednice u postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru te, u tom okviru, načelo pravne sigurnosti kao opće načelo prava Unije, zahtjev da se u području javne nabave raspolaže djelotvornim i brzim pravnim sredstvom protiv odluka javnih naručitelja i načelo proporcionalnosti tumačiti na način da čak i ako se, uzimajući u obzir ta načela, nadležnosti navedene u prva četiri pitanja mogu dodijeliti (nadzornim) tijelima, čija je zadaća zaštita javnog interesa i koja su pravom države članice ovlaštena po službenoj dužnosti otkrivati i istraživati povrede propisa o javnoj nabavi, nacionalni sud može ocijeniti primjerenost i proporcionalnost razdoblja koje je proteklo od počinjenja povrede, isteka ranijih prekluzivnih rokova i pokretanja postupka istrage povrede te na temelju toga donijeti zaključak u pogledu nevaljanosti pobijane upravne odluke odnosno u pogledu neke druge pravne posljedice utvrđene pravom države članice?
(1) SL 2007., L 335, str. 31; SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 6., svezak 9., str. 198.
(2) SL 1992., L 76, str. 14.; SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 6., svezak 10., str. 72.
(3) Direktiva od 26. veljače 2014. (SL 2014., L 94, str. 243.)
(4) Direktiva 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (SL 2004., L 134, str. 1.) SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 6., svezak 1., str. 43.)
Full & Egal Universal Law Academy