14.1.2019
HR
Službeni list Europske unije
C 16/54
Tužba podnesena 29. listopada 2018. – ZQ protiv Komisije
(Predmet T-647/18)
(2019/C 16/65)
Jezik postupka: talijanski
Stranke
Tužitelj: ZQ (zastupnik: C. Cortese, odvjetnik)
Tuženik: Europska komisija
Tužbeni zahtjev
Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:
—
poništi pobijane odluke i osobito,
a)
poništi odluku tijela za imenovanje od 15. prosinca 2017., registriranu u ARES-u 18. prosinca 2017., HR.E.2/AS/Ares (2017), s predmetom „Request for assistance D/374/17” koja se odnosi na odbijanje predmetnog zahtjeva za pomoć;
b)
poništi, prema potrebi, odluku tijela za imenovanje kojom se odbija tužiteljeva pritužba N. R/187/18, HR.E.2/Ares (2018), od 19. srpnja 2018.;
c)
naloži Komisiji naknadu štete koju je pretrpio tužitelj nakon mnogih nezakonitosti sadržanih u pobijanoj odluci ili s kojima je ta odluka usko povezana, koja iznosi 1 000 000 eura;
Osim toga
—
naloži Komisiji snošenje troškova postupka
Tužbeni razlozi i glavni argumenti
Tužitelj u ovom predmetu osporava Komisijino odbijanje prihvaćanja njegova zahtjeva za pomoć u pogledu uznemiravanja koje je pretrpio zbog svoje spolne orijentacije.
U prilog tužbi tužitelj navodi tri razloga.
1.
Prvi razlog temelji se na očitoj pogrešci u ocjeni.
—
Tužitelj ističe da s općeg stajališta, očita pogreška u ocjeni proizlazi jasno iz unaprijed stvorenog mišljenja izraženog u toj odluci, prema kojem tužiteljevi navodi nisu uvjerljivi jer se odnose na dugačko razdoblje koje je proteklo a da tužitelj nije podnio službene prijave.
—
Postojanje unaprijed stvorenog mišljenja bilo bi jedino objašnjenje toga da je tijelo za imenovanje izostavilo iz okvira pobijane odluke niz prijavljenih događaja, koji nisu uopće ocijenjeni.
—
Tužiteljevi navodi u pogledu uznemiravanja koje tvrdi da je pretrpio brzinski su klasificirane kao normalne epizode loše organizacije ili prirodnog sukoba u okviru posla.
2.
Drugi razlog temelji se na povredi prava.
Tužitelj tako ističe:
a)
primjenu pogrešnog pojma uznemiravanja koji uključuje uvjet namjere nanošenja štete (animus nocendi) od strane počinitelja;
b)
primjenu standarda dokazivanja koji ne odgovara onome koje zahtijeva primjenjivo pravo (načelo dokazivanja), nego naprotiv podrazumijeva dokaz izvan svake razumne sumnje o postojanju činjenica i o njihovoj jednoznačnoj pravnoj kvalifikaciji;
c)
primjenu očito pogrešnog standarda dokazivanja u pogledu ocjene uvjerljivosti prijava u odnosu na proteklo vrijeme;
d)
povreda obveze provođenja istrage ex officio kada postoje uvjerljivi navodi.
3.
Treći razlog, koji se temelji na nepostojanju obrazloženja ili njegovoj neprikladnosti.
—
U tom pogledu tužitelj iznosi da pobijana odluka, čak i podredno uzimajući u obzir obrazloženje sadržano u odluci o odbijanju pritužbe, u velikoj mjeri nema prikladno obrazloženje.
—
U pogledu zahtjeva za o naknadu štete, tužitelj ističe da su svi uvjeti koje nalaže sudska praksa o meritumu u ovom slučaju ispunjeni.