Službeni list
Europske unije
HR
Serija C
C/2026/374
16.1.2026
Objava zahtjeva za registraciju naziva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
(C/2026/374)
Nakon ove objave tijela države članice ili treće zemlje ili fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom koja ima poslovni nastan ili boravište u trećoj zemlji mogu Komisiji podnijeti prigovor u roku od tri mjeseca od datuma ove objave u skladu s člankom 61. Uredbe (EU) 2024/1143 Europskog parlamenta i Vijeća (1).
SPECIFIKACIJA PROIZVODA ZA ZAJAMČENO TRADICIONALNI SPECIJALITET
„Fleur de sel / Flor de sal / Solvni cvet”
EU br.: TSG-GN-02620 – 14.7.2020.
Država članica ili treća zemlja: Gvineja
1. Naziv koji je potrebno upisati u registar
„Fleur de sel / Flor de sal / Solvni cvet”
2. Vrsta proizvoda
Razred 2.10. Sol
3. Razlozi za registraciju
3.1. Proizvod
☒
je rezultat načina proizvodnje, prerade ili sastava odgovarajućeg tradicionalnog postupka za taj proizvod ili prehrambeni proizvod
☐
se proizvodi od sirovina ili sastojaka koji se tradicionalno koriste
„Fleur de sel / Flor de sal / Solvni cvet” (dalje u tekstu „Fleur de sel”) proizvod je koji se dobiva tradicionalnom proizvodnjom u solanama. Sastoji se od sitnih kristala piramidalne strukture, lomljivih i plutajućih, koji se formiraju na površini ugušćene slane vode u kristalizacijskim bazenima koji se koriste za berbu tradicijske soli. Prikuplja se ručno posebnim alatom, i to s površine ugušćene slane vode u kristalizacijskim bazenima.
Ta plutajuća sol, koja je prirodno sitna i lagana, formira se u vrlo specifičnim meteorološkim uvjetima (blag vjetar, sunce i izostanak vlage) na površini kristalizacijskih bazena u posebnoj ugušćenoj slanoj vodi koja se koristi za proizvodnju tradicijske soli. Kristali piramidalne strukture formiraju tanku koru na površini ugušćene slane vode koja prekriva cijelu ili dio površine.
Posljednjih se stoljeća znanje i tradicije povezani s ovom aktivnošću prenose s koljena na koljeno i čine dio kulturnog i povijesnog identiteta brojnih obalnih zajednica u Europi i zajednica koje koriste izvore slane vode. Tijekom stoljeća ta je aktivnost posebno pridonijela oblikovanju obalnog okoliša. Naime, gradeći tradicionalne solane proizvođači soli stvorili su jedinstvena staništa koja na jedinstven način podupiru bioraznolikost, što proizvodnju soli čini agroekološkom.
Gospodarski doprinos ovog proizvoda od kraja 20. stoljeća omogućuje održavanje i razvoj većine lokacija tradicijskih solana u Europskoj uniji, što pomaže u očuvanju jedinstvenih ekosustava i etabliranju nove generacije proizvođača.
U Gvineji, kao i u raznim dijelovima EU-a u kojima se proizvodi, „Fleur de sel” doprinosi lokalnom održivom razvoju osjetljivih područja.
3.2. Naziv
☒
tradicionalno se koristi za označivanje specifičnog proizvoda
☐
opisuje tradicionalna svojstva ili specifičan karakter proizvoda
Svojstva proizvoda „Fleur de sel” rezultat su tradicionalne metode koja se koristi za proizvodnju u Gvineji i u EU-u. Ona se temelji na regulaciji tokova vode i razina u koncentracijskim bazenima kako bi se omogućila proizvodnja koncentrirane ugušćene slane vode prirodnim isparavanjem pod utjecajem sunca i vjetra. Kad je ugušćena slana voda vrlo koncentrirana, a klimatski uvjeti pogodni, moguće su dvije vrste kristalizacije:
—
na površini vode, na kojoj se odvija isparavanje, razvija se vrlo posebna vrsta kristala koja je lomljiva i ima oblik obrnute šuplje piramide: „Fleur de sel”. To se događa samo u specifičnim meteorološkim uvjetima (blag vjetar, sunce, izostanak vlage);
—
na dnu, gdje je voda najzasićenija solju, oblikuje se kockasti kristal: krupna sol.
Ovaj proizvod blisko je povezan s poviješću solana, u kojima se u nekoliko europskih zemalja proizvodi i koristi na tradicionalan način barem od prvog tisućljeća. Dobivanje proizvoda „Fleur de sel” povezano je s posebnom metodom proizvodnje soli u tim solanama. Pisana upućivanja na njega postoje još iz rimskog doba. Primjerice, spomenuo ga je rimski autor Plinije Stariji u svojoj knjizi Naturalis Historia.
Naziv „Fleur de sel” priznat je u francuskom jeziku od 1732., kad je uvršten u rječnik Dictionnaire de Trévoux (2).
4. Opis
4.1. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1., uključujući njegova glavna fizikalna, kemijska, mikrobiološka i senzorska svojstva koja dokazuju njegov specifičan karakter (članak 7. stavak 2. te uredbe)
4.1.1. 4.1. – Opis proizvoda
„Fleur de sel” je posebna vrsta soli koja se kristalizira na površini ugušćene slane vode koja se u solanama stvara prirodnim isparavanjem morske vode ili prirodno slane izvorske vode. Riječ je o plutajućoj soli, koja se mora brati ručno s površine ugušćene slane vode u kristalizacijskim bazenima. Sol „Fleur de sel” prikladna je za konzumaciju odmah nakon branja, tj. ne rafinira se, ne ispire i ne dodaju joj se aditivi.
Svojstva proizvoda „Fleur de sel”
Svojstva zrna soli „Fleur de sel” mogu se razlikovati ovisno o tlu i klimatskim uvjetima te vremenu i mjestu branja.
„Fleur de sel” sastoji se od sitnih kristala piramidalne strukture, lomljivih i plutajućih, koji se formiraju na površini ugušćene slane vode u kristalizacijskim bazenima kad su atmosferski uvjeti povoljni (blag vjetar, sunce i izostanak vlage).
Kristali piramidalne strukture soli „Fleur de sel” vrlo su lomljivi u usporedbi s krupnom solju koja se formira od kockastih kristala.
„Fleur de sel” lako se otapa, zbog čega se drukčije apsorbira u hranu i može se dodavati već pripremljenim jelima.
Zrna soli „Fleur de sel” mogu biti raznih veličina i veoma se razlikuju ovisno o meteorološkim uvjetima koji vladaju u nekoliko sati tijekom kojih se zrna formiraju i razvijaju.
Međutim, sol „Fleur de sel” posebna je zbog svoje volumne gustoće, koja smije iznositi najviše 0,82 kg/l.
„Fleur de sel” bijele je boje s naznakama žute i ružičaste, koje su rezultat prisutnosti mikroorganizama i s vremenom blijede.
Zbog navedenih svojstava „Fleur de sel” ima teksturu koja se topi u ustima i jedinstvenu aromu.
Posljednjih desetljeća sol „Fleur de sel” izazvala je velik kulinarski interes u svijetu zbog prirodne finoće kristala i svojih intrinzičnih svojstava. Koristi se jer daje zaokruženiji okus koji dulje traje na nepcu od klasične soli. Drugim riječima, mala količina soli „Fleur de sel” daje slani okus koji je izražen, ali ne i agresivan. Budući da se „Fleur de sel” lako otapa u hrani, osobe koje vole okus soli rado je dodaju na tanjur netom prije konzumacije.
4.2. Opis metode proizvodnje proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1. uključujući, gdje je to prikladno, prirodu i svojstva upotrijebljenih sirovina ili sastojaka i metodu pripreme proizvoda (članak 7. stavak 2. te uredbe)
Solane, upravljanje vodom i regulacija koncentracije
Kako bi dobili „Fleur de sel”, proizvođači pune bazene morskom vodom ili prirodno slanom izvorskom vodom. Tijekom kontroliranog procesa prirodnog isparavanja, proizvodnja soli „Fleur de sel” uključuje uzastopne faze koncentracije, zasićenja i kristalizacije. Proizvođači upravljaju sporom cirkulacijom slane vode među bazenima kako se morska voda ili slana izvorska voda pretvorila u ugušćenu slanu vodu zahvaljujući prirodnom isparavanju pod utjecajem sunca i vjetra. Sol se kristalizira kad koncentracija dosegne od 250 do 260 g/l.
Broj uzastopnih bazena koji se koriste za koncentraciju razlikuje se ovisno o geografskoj lokaciji solana i lokalnim uvjetima isparavanja, a u kristalizacijskim bazenima proizvode se dvije vrste soli: krupna sol i „Fleur de sel”. Ponekad, kad su uvjeti isparavanja posebno snažni, dio kristalizacije može se odviti u bazenima uzvodno od kristalizacijskih bazena.
Za dobivanje soli „Fleur de sel” potrebno je pažljivo svakodnevno upravljanje ugušćenom slanom vodom, a proizvođači moraju moći precizno kontrolirati kretanje i kvalitetu vode.
Kristalizacija soli „Fleur de sel”
Kad su prirodni meteorološki uvjeti povoljni, proizvođači nadziru dvije vrste kristalizacije natrijeva klorida u kristalizacijskim bazenima:
—
Krupna sol dobiva se kristalizacijom koja se odvija podvodno, u ugušćenoj slanoj vodi, a kristali se talože na dnu kristalizacijskog bazena. Kristali su kockastog oblika i mogu se formirati nakupine kockica.
—
Rjeđe, u vrlo specifičnim meteorološkim uvjetima (blag vjetar, sunce, izostanak vlage), na površini ugušćene slane vode kristalizira se „Fleur de sel”. Kristali se formiraju u oblik obrnute šuplje piramide i plutaju na površini.
Kako bi se proizvela sol „Fleur de sel”, proizvođači moraju održavati dostatnu dubinu vode u kristalizacijskom bazenu. Potreban je plitki sloj vode dublji od 1 cm kako bi sol „Fleur de sel” mogla slobodno isplivati na površinu ugušćene slane vode, što omogućuje da se formira zasebno od krupne soli. Nastala sol „Fleur de sel” i njezina uravnoteženost na površini ugušćene slane vode lomljiva je i osjetljiva.
„Fleur de sel” može se proizvesti samo uz vrlo specifične meteorološke uvjete: blag vjetar, sunce i izostanak vlage. „Fleur de sel” može potonuti i tako izgubiti svoj specifičan karakter zbog valova uzrokovanih presnažnim vjetrom, vlažnog zraka ili nepažljivih pokreta pri berbi. Zbog toga je riječ o rijetkoj vrsti soli.
Berba soli „Fleur de sel”
Metode berbe soli „Fleur de sel” i krupne soli uvelike se razlikuju.
Kako bi se sačuvala svojstva soli „Fleur de sel”, proizvođači je moraju ubrati prije nego potone na dno bazena. U protivnom se nastavlja kristalizirati, gubi oblik piramide i postaje krupna sol.
Krupna sol koja se formira na dnu bazena može se brati u bilo koje doba dana. S druge strane, nakon što se formira zahvaljujući povoljnim meteorološkim uvjetima, „Fleur de sel” mora se ubrati nedugo nakon formiranja kristala, a najkasnije unutar 24 sata. Međutim, snažan vjetar, veća vlaga ili kiša tijekom tog razdoblja dovoljni su da „Fleur de sel” potone ili se otopi u bazenima. Nakon što potone u ugušćenu slanu vodu, gubi svoj specifičan karakter i prestaje biti „Fleur de sel”.
„Fleur de sel” prikuplja se uvriježenom tradicionalnom metodom. Proizvođači pažljivo ručno obiru površinu bez dodirivanja dna bazena. Za to koriste posebne alate u obliku lopatica ili pribora za obiranje, koji su po mogućnosti zakrivljeni i perforirani, pričvršćenih na dugu dršku. To je vrsta „strugača” ili „grabilica”. Na taj način proizvođači ubiru sve kristale soli „Fleur de sel” koji plutaju u bazenima i spremaju ih u posebne spremnike.
Faze nakon berbe soli „Fleur de sel”
Nakon berbe „Fleur de sel” prirodno se cijedi na mjestu na kojem se ekstrahira. Preostali sadržaj vlage može se smanjiti neizravnim sušenjem, bez kontakta s plamenom, radi lakšeg pakiranja.
„Fleur de sel” sortira se ručno tijekom raznih faza nakon berbe kako bi se uklonila sva strana tijela.
Zabranjeni postupci nakon berbe
„Fleur de sel” ne smije se ispirati, rafinirati ni mljeti nakon berbe i ne smiju joj se dodavati aditivi.
4.3. Opis ključnih elemenata koji određuju tradicionalna svojstva proizvoda (članak 7. stavak 2. te uredbe)
Povijest berbe soli „Fleur de sel” u Europi seže u davna vremena. Blisko je povezana s poviješću solana kojima se upravljalo na tradicijski način još u doba Rimskog carstva. „Taj naziv priznat je u francuskom jeziku od 1732., kad je uvršten u rječnik Dictionnaire de Trévoux” (3). Iako je krupna sol po količini oduvijek bila i ostala glavni proizvod solana, sol „Fleur de sel” uvijek se prikupljala.
Fini kristali soli „Fleur de sel” prvo su se prikupljali za osobnu upotrebu proizvođača. Zatim se ta prirodno sitna, bijela sol počela koristiti u razne svrhe u lokalnim jelima (posebno za soljenje ribe i maslaca).
Tehnika berbe ostala je nepromijenjena stoljećima, a sol se uvijek prikuplja ručno i na površini, bilo u Hrvatskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Portugalu ili Sloveniji. Otkad se prvi put proizvela u Gvineji, lokalni proizvođači trudili su se slijediti tu tradicionalnu tehnikukako bi dobili proizvod jedinstvene kvalitete koji se razlikuje od krupne soli.
Tijekom povijesti, određena specifična tržišta u Europi, kao što je ribolov sardina, radije su koristila „Fleur de sel” nego druge vrste soli za konzerviranje svojih proizvoda, što je od 16. stoljeća do 30-ih godina 20. stoljeća soli „Fleur de sel” donijelo znatan tržišni plasman. Danas je sol „Fleur de sel” poznata u cijelom svijetu, a zahvaljujući njezinim jedinstvenim svojstvima uvelike je koriste i promoviraju važni kuhari.
„Fleur de sel” svoja svojstva duguje tradicionalnoj metodi proizvodnje (upravljanje vodom i ručna površinska berba).
Za tradicionalno znanje i iskustvo koji se koriste u Gvineji i EU-u važni su sljedeći elementi, koji se iskazuju posebnim rječnikom specifičnim za svako mjesto proizvodnje:
—
✓ Usklađeno poboljšanje tehnika izgradnje i strukture solana te tehnika proizvodnje i prikupljanja tijekom stoljeća.
—
✓ Regulacija vode u bazenima: odvija se prirodno (tamo gdje postoji veliki raspon plime i oseke) ili pumpanjem i za punjenje bazena i za pražnjenje solana. Na unutarnju cirkulaciju slane vode među bazenima utječu gravitacija ili pumpanje.
—
✓ Korištenje sustava proizvodnje ugušćene slane vode koji se temelji na prirodnom isparavanju.
—
✓ Struktura solana optimizira utjecaj vjetra i sunca u prirodnom procesu isparavanja.
—
✓ Prilagodbe vode: proizvođači predviđaju meteorološke uvjete i prilagođavaju protok slane vode u bazene kako bi optimizirali proizvodnju.
—
✓ Sezonalnost i nasumična priroda berbe: proizvođači u solanama dobivaju vrlo koncentriranu ugušćenu slanu vodu, a do kristalizacije dolazi ako su uvjeti isparavanja dobri nekoliko dana. To znači da se sol „Fleur de sel” može formirati svaki dan, ali je formiranje nasumično i ovisi o meteorološkim uvjetima.
—
✓ Povezanost s krupnom solju: proizvodnja soli „Fleur de sel” neodvojivo je povezana s proizvodnjom krupne soli. Obje vrste soli proizvode se u istoj solani tijekom istog razdoblja.
—
✓ Proizvodnja soli „Fleur de sel” u sloju zasićene slane vode: ključno je održavati dostatnu dubinu sloja vode od najmanje 1 cm u kristalizacijskim bazenima kako bi se omogućilo formiranje soli „Fleur de sel” i njezino branje na površini kad meteorološki uvjeti to dopuštaju. To omogućuje održavanje kontinuiteta prirodnog proces koncentracije.
—
✓ Ručna berba soli „Fleur de sel” na površini ugušćene slane vode: sol „Fleur de sel” bere se isključivo ručno na površini ugušćene slane vode posebnim alatima. Ako potone u bazen, gubi svoj specifičan karakter i prestaje biti „Fleur de sel”.
—
✓ Sol se ne obrađuje nakon berbe: „Fleur de sel” ne ispire se, ne rafinira niti se melje i ne dodaju joj se aditivi.
Stoljetni, tradicionalni i jedinstveni proces proizvodnje soli „Fleur de sel” opisan je u brojnim dokumentima, knjigama i umjetničkim djelima. Određena stara znanstvena upućivanja mogu se pronaći u sljedećim europskim publikacijama:
—
✓ U Portugalu, publikacija iz 1877. pod nazivom Museu Technologico, Revista das Indústrias Portuguezas e Estrangeiras e dos Princípios Scientíficos em que as mesmas se fundam sadržava precizan opis metode proizvodnje i kvalitete: „Sol ‚Fleur de sel’ sitna je, bijele boje i sjajna. Dobiva se od kristala koji se formiraju na površini morske vode. Činjenica da ti kristali tonu na dno kristalizacijskih bazena čini ih tako sitnima i čistima. Malo radnika solana prodaje tu sol, a neki je daruju prijateljima. Da se bere redovito, mogla bi se prodavati po visokoj cijeni jer bi bila dobra zamjena za rafiniranu sol”.
—
✓ U Francuskoj, publikacija iz 1885. pod nazivom Les Ouvriers des deux mondes – études sur les travaux, la vie domestique et la condition morale des populations ouvrières des diverses contrées sadržava detaljan opis: „Za razliku od soli u kockastim ili ljevkastim kristalima, koja blago posivi zbog mulja i pada na dno kristalizacijskog bazena, cvjetovi kristala bijele soli formiraju se određenim danima samo na površini vode. Beračica soli zatim obere te cvjetove i može ih sačuvati”.
—
✓ Brojne slike svjedoče o povijesnoj i tradicionalnoj prirodi berbe soli „Fleur de sel”. To su, primjerice, slika Eugènea Feyena iz 1870. „La recolte de sel à Saillé” (privatna kolekcija) i slika Mathurina Méheuta iz 1941. „Ramasseuses de sel à Guérande”, koja prikazuje branje soli „Fleur de sel” na površini pomoću drvenog alata lusse, koji su koristili radnici solana u Guérandeu u Francuskoj, i košaru koja se koristi za prijevoz soli (kolekcija Musée d’Orsay).
Štoviše, ta specifična metoda proizvodnje i berbe soli „Fleur de sel” kodificirana je nacionalnim propisima u nekoliko država članica Europske unije, posebno u Španjolskoj Kraljevskim dekretom br. 1634/2011 od 14. studenog 2011., Portugalu Odlukom br. 72/2008 Ministarstva gospodarstva, inovacija, poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva od 23. siječnja 2008. i Hrvatskoj Pravilnikom br. 1904 Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja od 22. srpnja 2011.
(1) Uredba (EU) 2024/1143 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o oznakama zemljopisnog podrijetla za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode, te zajamčeno tradicionalnim specijalitetima i neobveznim izrazima kvalitete za poljoprivredne proizvode, izmjeni uredaba (EU) br. 1308/2013, (EU) 2019/787 i (EU) 2019/1753 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1151/2012 (SL L, 2024/1143, 23.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1143/oj).
(2) G. Buron, Hommes de sel, Skol Vreizh (ur.), 2000.
(3) G. Buron, Hommes de sel, Skol Vreizh (ur.), 2000.
ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2026/374/oj
ISSN 1977-1088 (electronic edition)
Top