Provedbena uredba Komisije (EU) 2026/114 оd 15. siječnja 2026. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz taljenog aluminija podrijetlom iz Narodne Republike Kine

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L

2026/114

16.1.2026

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2026/114

оd 15. siječnja 2026.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz taljenog aluminija podrijetlom iz Narodne Republike Kine

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 21. studenog 2024. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom taljenog aluminija podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja” ili „NRK”) na temelju članka 5. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon pritužbe koju je 9. listopada 2024. podnijelo društvo Imerys S.A. („društvo Imerys” ili „podnositelj pritužbe”). Pritužba je podnesena u ime Unijine industrije taljenog aluminija u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su dostatna osnova za pokretanje ispitnog postupka.

1.2.   Evidentiranje

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/260 (3) („uredba o evidentiranju”) uvela obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda.

1.3.   Privremene mjere

(4)

U skladu s člankom 19.a osnovne uredbe Komisija je 26. lipnja 2025. stranama dostavila sažetak predloženih pristojbi i pojedinosti o izračunu dampinških marži i marži dostatnih za uklanjanje štete nanesene industriji Unije. Zainteresirane strane pozvane su da u roku od tri radna dana dostave primjedbe na točnost izračuna.

(5)

Proizvođači izvoznici u uzorku Chongqing Saite Corundum Co., Ltd. („društvo Saite”) i Luoyang Runbao Abrasives Co., Ltd. („društvo Runbao”) ukazali su na nedostatak podataka o izračunu neštetne cijene, na koje se poziva u dokumentaciji, ali nisu stavljeni na raspolaganje. Društvo Runbao nadalje je istaknulo da je Komisija primijenila istu referentnu cijenu na dva različita ulazna elementa, to jest na aluminijev hidroksid različite čistoće, i ustvrdilo da je takav postupak činjenično i gospodarski netočan. Zatražilo je da se referentna vrijednost za ulazni element nižeg stupnja čistoće razmjerno prilagodi.

(6)

Zahtjev za objavu pojedinosti o izračunu neštetne cijene nije se mogao prihvatiti jer su te informacije povjerljive i vrlo osjetljive te bi njihova objava mogla biti štetna za predmetne stranke. Komisija je objasnila i da se agregirani podaci ne mogu staviti na raspolaganje jer bi se tako mogli otkriti povjerljivi podaci vrlo ograničenog broja proizvođača iz Unije. Kad je riječ o navodnoj administrativnoj pogrešci povezanoj s referentnim vrijednostima za aluminijev hidroksid, Komisija je napomenula da se te primjedbe ne odnose na točnost izračuna i da se nisu mogle uzeti u obzir u toj fazi ispitnog postupka. Ta primjedba razmotrena je u odjeljku 3.2.3.1.

(7)

Korisnici i uvoznici iz Unije, kao što su Reckel GmbH („društvo Reckel”) i Tyrolit – Schleifmittelwerke Swarovski AG & Co. KG („društvo Tyrolit”), izrazili su ozbiljnu zabrinutost u pogledu metodologije. Tvrdili su da je Komisija u svojoj analizi naglasak stavila samo na smeđi taljeni aluminij i pritom zanemarila brojne razrede taljenog aluminija koji imaju različite primjene i strukture troškova, zbog čega su usporedbe cijena i troškova bile iskrivljene. Kritizirali su i korištenje širokih i heterogenih statističkih podataka o trgovini utemeljenih na tarifnim stavkama za ključne ulazne elemente kao što su kalcinirani boksit i aluminijev oksid, napominjući da su njima obuhvaćeni proizvodi koji se u velikoj mjeri razlikuju kvalitetom i cijenom. U nekim se slučajevima činilo da je ista sirovina (kalcinirani boksit) dvaput računana pod zasebnim tarifnim brojevima.

(8)

Te se primjedbe nisu odnosile na matematičku točnost objavljenih izračuna. Zbog toga su razmotrene u odjeljku 3.2.3.1. ove uredbe.

(9)

Društva Tyrolit i Reckel izrazila su zabrinutost i zbog odabira izvora za razumne iznose troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti. Tvrdila su da relevantna društva čiji su podaci poslužili kao izvor za obje stope posluju u nepovezanim sektorima te su stoga njihovi podaci nereprezentativni. Društvo Tyrolit naglasilo je da su referentne vrijednosti troškova zbog toga preuveličane, kao i zbog korištenja referentnih cijena iz Brazila za određene čimbenike proizvodnje, uključujući aluminijev oksid i boksit. Društva Tyrolit i Reckel upozorila su na to da bi privremene antidampinške pristojbe na proizvod iz ispitnog postupka u iznosu do 136 %, iako bi gotovi abrazivni proizvodi na kraju proizvodnog lanca bili oslobođeni od carine, mogle dovesti do zatvaranja proizvodnih postrojenja korisnika na kraju proizvodnog lanca u Uniji, gubitka kvalificiranih radnih mjesta i veće ovisnosti o uvezenim gotovim proizvodima.

(10)

Slično tome, iznesene primjedbe o odabiru društava koja su poslužila kao izvor financijskih podataka o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima te dobiti, navodnom iskrivljavanju referentnih vrijednosti za ulazne materijale i širim gospodarskim posljedicama mjera ne odnose se na točnost matematičkih izračuna prikazanih u prethodnoj objavi. Ta se pitanja odnose na širu metodološku procjenu i analizu interesa Unije koju je provela Komisija te su detaljno obrađena u odjeljku 3.2.3.2.

(11)

Komisija je 17. srpnja 2025. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/1456 (4) („privremena uredba”) uvela privremene antidampinške pristojbe na uvoz taljenog aluminija podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

1.4.   Daljnji postupak

(12)

Nakon objave osnovnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”) sljedeće su stranke dostavile podneske u kojima su izrazile svoja mišljenja o privremenim nalazima u roku predviđenom člankom 2. stavkom 1. privremene uredbe:

—

proizvođači iz Unije Imerys i Alteo Fused Alumina („AFA”),

—

proizvođači izvoznici u uzorku Saite i Runbao,

—

uvoznici TRAXYS Europe SA i Reckel,

—

korisnici Calderys Deutschland GMBH, Calderys France S.A.S., Calderys Magyarorszag K.F.T., Calderys Italia SRL, Calderys Nordic AB, Calderys The Netherlands B.V. („Calderys”), Tyrolit, ABRANOVA s.r.o. („Abranova”), ANDRE ABRASIVE ARTICLES SP. Z O.O. SP.K, Vesuvius Poland Sp. z o.o. („Vesuvius”), August Rüggeberg GmbH & Co. KG, PFERD-Rüggeberg S.A., Smirdex, ABRASIENNE, ArcelorMittal Refractories Sp. z o. o. („ArcelorMittal”), MOLITAL ABRASIVI SRL, Federchimica-Aispec-Gruppo abrasive, G.W.S. GRINDING WHEELS SYSTEM SRL, GRANDINETTI SRL, Industria Mole Abrasive S.r.l., Mabtools France, RHI Magnesita GmbH, SAINT-GOBAIN ABRASIFS („Saint-Gobain”), Syndicat National des Abrasifs et Superabrasifs, Granit Grinding Wheel Ltd., Techniflex Sp. z o.o. i ZAI AD i

—

proizvođači izvoznici Binzhou Qinai New Material Co., Ltd, Chongqing Saite Corundum Co., Ltd., Henan Ant Advanced Materials Co., Ltd., Henan Hengxin Industrial & Mineral Products Co., Ltd., Henan Tuorui Abrasive Material Co., Ltd., Jiygo Refractory & Abrasive Ltd., Luoyang Runbao Abrasives Co., Ltd., Qingdao Sisa Abrasives Co., Ltd., Shandong Bosheng New Materials Co., Ltd., Shanxi Lvliangshan Minerals Co., Ltd., Yichuan Abrasives Industry Union, Zhengzhou Sinabuddy Mineral Co., Ltd. i Zhengzhou Goohe Co., Ltd., koje zastupa Kineska gospodarska komora uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija („proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC”) te

—

udruženja korisnika Deutsche Feuerfest-Industrie e.V. („DFFI”), Verband Deutscher Schleifmittelwerke e.V. („VDS”), Savez europskih proizvođača abrazivnih materijala (Federation of European Producers of Abrasives – „FEPA”) i Savez europskih proizvođača vatrostalnih materijala (European Refractories Producers Federation – „PRE”).

(13)

Strankama koje su to zatražile omogućeno je saslušanje. Nakon objave privremene uredbe Komisija je pozvala stranke da dostave dodatne informacije, posebno za potrebe procjene interesa Unije, s obzirom na različite interese predmetnih stranaka. Održana su saslušanja s društvima AFA i Imerys, udruženjima PRE i VDS, društvima Tyrolit, Saint-Gobain i ArcelorMittal te proizvođačima izvoznicima koje zastupa CCCMC – društvima Saite i Runbao.

(14)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pri donošenju konačnih nalaza Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane i prema potrebi revidirala svoje privremene zaključke.

(15)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz taljenog aluminija podrijetlom iz Narodne Republike Kine („konačna objava”). Primjedbe koje su strane dostavile nakon objave razmotrene su u odgovarajućim odjeljcima u nastavku.

(16)

Nakon objave iz uvodne izjave 15. Komisija je naknadno svim zainteresiranim stranama dostavila dodatnu konačnu objavu. Ta dodatna objava sadržavala je ažurirane nalaze i razmatranja. Strane su dobile priliku iznijeti primjedbe na tu dodatnu objavu, a primljene primjedbe razmotrene su u relevantnim odjeljcima u nastavku.

1.5.   Tvrdnje povezane s postupkom

(17)

Nakon privremene objave društva Reckel i Tyrolit te udruženje VDS tvrdili su da je člankom 19.a stavkom 1. osnovne uredbe propisano da se privremena objava mora izvršiti tri tjedna prije uvođenja privremenih mjera. Stranke su tvrdile da je Komisija prekršila članak 19.a stavak 1., članak 7. stavak 1. i članak 5. stavak 10. osnovne uredbe te uvjete iz Obavijesti o pokretanju postupka time što je 26. lipnja 2025. strankama dostavila informacije o planiranom uvođenju privremenih pristojbi.

(18)

Komisija je napomenula da je člankom 7. stavkom 1. osnovne uredbe propisano da se privremene pristojbe ne uvode u razdoblju od tri tjedna od dostave informacija zainteresiranim stranama u skladu s člankom 19.a. Dakle, tom se odredbom utvrđuje minimalno razdoblje od dostave takvih informacija do donošenja privremenih mjera. U ovom je slučaju Komisija dostavila informacije 26. lipnja 2025. i uvela privremene mjere 18. srpnja 2025. Od dostave informacija do uvođenja privremenih mjera protekla su tri tjedna. Stoga su poštovani zahtjevi iz članka 7. stavka 1.

(19)

Komisija je nadalje podsjetila da se člankom 19.a, kako je izmijenjen Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/1173 (5), uređuju sadržaj i svrha privremene objave, dok se člankom 7. stavkom 1. utvrđuje postupovni okvir za rokove privremenih mjera. Izmjenom članka 19.a nije izmijenjeno pravilo o razdoblju iz članka 7. stavka 1. Stoga je Komisija smatrala da je argument koji se odnosi na navodno kršenje zahtjeva o razdoblju privremene objave neutemeljen te je odbacila tu tvrdnju.

1.6.   Tvrdnje o pokretanju postupka

(20)

Nijedna zainteresirana strana nije nakon privremene objave dostavila dodatne tvrdnje ni primjedbe na pokretanje ispitnog postupka osim onih navedenih u odjeljku 1.4. privremene uredbe. Komisija je stoga potvrdila svoje nalaze i zaključke iz uvodnih izjava od 6. do 11. privremene uredbe.

1.7.   Odabir uzorka

(21)

Budući da nije bilo primjedbi na odabir uzorka proizvođača iz Unije, uvoznika i proizvođača izvoznika, Komisija je potvrdila uvodne izjave od 12. do 28. privremene uredbe.

1.8.   Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere

(22)

Nakon privremene objave nijedna zainteresirana strana nije dostavila tvrdnje ni primjedbe na odgovore na upitnik i posjete radi provjere. Komisija je stoga potvrdila svoje nalaze i zaključke iz uvodnih izjava od 29. do 32. privremene uredbe.

1.9.   Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(23)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 33. privremene uredbe, ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2023. do 30. rujna 2024. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

2.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Proizvod iz ispitnog postupka

(24)

Komisija je podsjetila da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 34. privremene uredbe, proizvod iz ispitnog postupka umjetni korund, neovisno o tome je li kemijski definiran ili ne, poznat i kao taljeni aluminij („proizvod iz ispitnog postupka”).

(25)

Zbog tvrdoće i toplinske otpornosti taljeni aluminij prvenstveno se upotrebljava u dvama industrijskim sektorima, odnosno u industriji abraziva i vatrostalnih materijala. U industriji abraziva upotrebljava se za veliki broj različitih primjena, uključujući mljevenje, poliranje, rezanje i pjeskarenje. U industriji vatrostalnih materijala djeluje kao vatrostalni materijal u visokotemperaturnim uvjetima, kao što su obloge za peći, lonci za taljenje i vatrostalne opeke. Osim tih glavnih namjena, taljeni aluminij upotrebljava se i u proizvodnji tehničke keramike i kao aditiv otporan na trošenje u površinskim premazima u industriji laminiranih proizvoda.

2.2.   Proizvod iz ispitnog postupka

(26)

Komisija je podsjetila da je predmetni proizvod, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 38. privremene uredbe, proizvod iz ispitnog postupka podrijetlom iz NRK-a, trenutačno razvrstan u oznake KN 2818 10 11 , 2818 10 19 , ex 2818 10 91 i 2818 10 99 (oznake TARIC 2818 10 91 20, 2818 10 91 40, 2818 10 91 91, 2818 10 91 99) („predmetni proizvod”).

2.3.   Istovjetni proizvod

(27)

Budući da nije bilo povezanih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 40. i 41. privremene uredbe.

2.4.   Tvrdnje o opsegu proizvoda

(28)

Određeni korisnici iz industrije vatrostalnih materijala iz Unije tvrdili su da taljeni aluminij abrazivnog razreda i vatrostalnog razreda nisu međusobno zamjenjivi jer se ta dva razreda razlikuju po fizičkim i kemijskim svojstvima, distribuciji veličine čestica, svojstvima, primjenama i percepciji potrošača. Konkretno, društvo ArcelorMittal tvrdilo je i da ne postoji dovoljna proizvodnja ni dovoljan proizvodni kapacitet za taljeni aluminij vatrostalnog razreda. Društvo ArcelorMittal svoju je tvrdnju temeljilo na procijenjenoj ukupnoj potrošnji taljenog aluminija u Uniji, koja iznosi 400 000 tona, što uključuje 170 000 tona taljenog aluminija vatrostalnog razreda. Stranke su tvrdile da bi taljeni aluminij vatrostalnog razreda stoga trebalo isključiti iz opsega proizvoda iz ispitnog postupka.

(29)

Komisija je podsjetila da su ti argumenti već ispitani i razmotreni u uvodnim izjavama od 42. do 45. te u uvodnim izjavama 307. i 308. privremene uredbe. Komisija je ponovila da oba ta razreda imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva, uključujući usporedivi sadržaj aluminijeva oksida, tvrdoću, gustoću i talište. Utvrđeno je da razlike u distribuciji veličine čestica proizlaze iz obrade nakon fuzije, a ne iz inherentne razlike među proizvodima. Komisija je primijetila i da se veličine čestica u znatnoj mjeri preklapaju, što znači da ta dva proizvoda mogu biti međusobno zamjenjiva za određene primjene.

(30)

Nadalje, Komisija je napomenula da se tvrdnja o ograničenoj proizvodnji i ograničenom proizvodnom kapacitetu u Uniji za taljeni aluminij vatrostalnog razreda ne odnosi na osnovnu prirodu proizvoda. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 307. i 308. privremene uredbe, Komisija je utvrdila da industrija Unije može opskrbljivati tržište Unije potrebnim količinama, uključujući konkretne vrste predmetnog proizvoda. Iako su se količine proizvoda koje je industrija Unije proizvela u razmatranom razdoblju znatno smanjile zbog dampinškog uvoza iz Kine, Komisija je napomenula da je industrija Unije u tom razdoblju imala znatan neiskorišteni proizvodni kapacitet. Komisija je nadalje potvrdila da raspoloživ dodatni kapacitet obuhvaća i kapacitet za proizvodnju taljenog aluminija vatrostalnog razreda koji se može staviti u funkciju odmah ili u vrlo kratkom vremenu. Tvrdnja o nedovoljnom proizvodnom kapacitetu Unije dodatno je razmotrena u odjeljku 7.4.

(31)

Osim toga, kad je riječ o potrošnji u Uniji, Komisija je podsjetila da je, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 188. do 190. privremene uredbe, potrošnja u Uniji u razdoblju ispitnog postupka iznosila 305 360 tona. Tvrdnja društva ArcelorMittal o procijenjenoj potrošnji taljenog aluminija vatrostalnog razreda i ukupnoj potrošnji taljenog aluminija u suprotnosti je s provjerenim podacima, a uz to se razlikuje od procjene Saveza europskih proizvođača vatrostalnih materijala, udruženja korisnika koje zastupa nekoliko subjekata iz Unije u tom sektoru, koje je procijenilo potrošnju taljenog aluminija vatrostalnog razreda na 80 000 tona.

(32)

U skladu s tim Komisija je ostala pri svojem zaključku iz uvodnih izjava od 42. do 45. privremene uredbe da oba ta razreda čine jedan proizvod jer varijacije koje su stranke opisale ne dokazuju nikakve bitne razlike kojima bi se opravdalo isključivanje taljenog aluminija vatrostalnog razreda iz opsega proizvoda.

(33)

Društvo Reckel tvrdilo je da se sol-gel korund razlikuje od drugih vrsta taljenog aluminija po osnovnim fizičkim, kemijskim i tehničkim svojstvima, uključujući tvrdoću, lomnu žilavost i toplinska svojstva, te je tvrdilo da ga nije moguće zamijeniti u visoko zahtjevnim preciznim primjenama bez znatnih operativnih poteškoća. Društvo Reckel stoga je tvrdilo da bi sol-gel korund trebalo isključiti iz opsega proizvoda iz ispitnog postupka.

(34)

Komisija je podsjetila da su ti argumenti već ispitani i razmotreni u uvodnim izjavama od 46. do 48. privremene uredbe. Komisija je ponovila da sol-gel korund ima slična fizička, kemijska i tehnička svojstva kao i drugi taljeni aluminij, uključujući usporedivu tvrdoću, toplinsku otpornost i kemijsku stabilnost. Iako se on proizvodi različitim postupkom i od različitih sirovina, te razlike ne utječu bitno na funkcionalna svojstva proizvoda. Osim toga, razlike u troškovima same po sebi nisu dovoljne da bi se sol-gel korund smatrao zasebnim proizvodom. Mogućnost zamjene sol-gel korunda drugim vrstama taljenog aluminija, čak i uz smanjenu učinkovitost u zahtjevnim primjenama, dokazuje dovoljnu funkcionalnu sličnost i međusobnu zamjenjivost za većinu abrazivnih primjena.

(35)

U skladu s tim Komisija je ostala pri svojem zaključku iz uvodnih izjava od 46. do 48. privremene uredbe da je sol-gel korund obuhvaćen opsegom proizvoda iz ispitnog postupka.

(36)

Niz zainteresiranih strana tvrdio je da bi smeđi taljeni aluminij trebalo isključiti iz opsega mjera, napominjući da se on razlikuje od bijelog taljenog aluminija po kemijskom sastavu, uključujući niži udio Al2O3 i više razine nečistoća. Nadalje su tvrdili da se smeđi taljeni aluminij ne proizvodi u Uniji ili da je dostupan samo u količinama koje nisu dovoljne da bi se zadovoljila potražnja u Uniji. Osim toga, zainteresirane strane tvrdile su da je prelazak s proizvodnje smeđeg taljenog aluminija na proizvodnju bijelog taljenog aluminija i obrnuto tehnički zahtjevan, a tržišni dokazi upućuju na to da se ta dva proizvoda ne mogu lako zamijeniti u smislu tehničkih svojstava ili cijene.

(37)

Komisija je smatrala da, iako smeđi taljeni aluminij ima nešto niži sadržaj Al2O3 i više razine nečistoća od bijelog taljenog aluminija, to ne znači da između ta dva proizvoda postoji bitna razlika u fizičkim, kemijskim ili tehničkim svojstvima koja je dovoljna za definiranje zasebnog proizvoda. Nadalje, Komisija je napomenula da se tvrdnja o ograničenoj proizvodnji i ograničenom kapacitetu za proizvodnju smeđeg taljenog aluminija u Uniji ne odnosi na osnovnu prirodu proizvoda. Međutim, Komisija je napomenula da industrija Unije trenutačno proizvodi smeđi taljeni aluminij. Kad je riječ o količinama, kako je navedeno u uvodnim izjavama 307. i 308. privremene uredbe, Komisija je utvrdila da industrija Unije može opskrbljivati tržište Unije potrebnim količinama, što se odnosi i na smeđi taljeni aluminij. Komisija je nadalje potvrdila da se znatan dio raspoloživog dodatnog kapaciteta, koji se može staviti u funkciju odmah ili u vrlo kratkom roku, odnosi na proizvodnju smeđeg taljenog aluminija. Tvrdnja o nedovoljnom proizvodnom kapacitetu Unije dodatno je razmotrena u odjeljku 7.4.

(38)

Zbog toga je Komisija smatrala da je smeđi taljeni aluminij obuhvaćen opsegom proizvoda iz ispitnog postupka te je odbacila zahtjev za njegovo isključenje.

(39)

U skladu s tim Komisija je zaključila da sve zaprimljene primjedbe o opsegu proizvoda nisu dovoljan razlog za isključenja proizvoda. Stoga su sve tvrdnje odbačene.

3.   DAMPING

3.1.   Postupak za utvrđivanje uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe

(40)

Budući da nije bilo povezanih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 49. do 55. privremene uredbe.

3.2.   Uobičajena vrijednost

3.2.1.   Postojanje znatnih poremećaja

(41)

Nakon privremene objave društva Abranova i Tyrolit te udruženje VDS dostavili su primjedbe o postojanju znatnih poremećaja.

(42)

Društvo Abranova odbacilo je pozivanje Komisije na koncept znatnih poremećaja u Kini. Tvrdilo je da troškovne prednosti kineskih proizvođača uglavnom proizlaze iz prirodnih čimbenika: pristupa sirovinama, nižih troškova energije i dugotrajnih ulaganja u tehnologiju za kontrolu onečišćenja. Tvrdilo je da su poteškoće proizvođača iz Unije posljedica visokih cijena električne energije i ovisnosti o uvoznim sirovinama. Društvo Abranova odlučno je osporilo stajalište da su kineski politički sustav ili ciljevi kongresa KPK-a dokaz sustavnih poremećaja u troškovima proizvodnje. Naglasilo je da poduzeća u državnom i privatnom vlasništvu u Kini moraju poslovati profitabilno i ne mogu opstati samo na subvencijama. Stoga je, prema njegovu mišljenju, Komisijino pozivanje na utjecaj države kao dokaz narušavanja bilo neutemeljeno.

(43)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 74. do 110. privremene uredbe, Komisija je provela detaljnu procjenu na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe i utvrdila postojanje znatnih poremećaja u NRK-u koji utječu na formiranje troškova proizvodnje i cijena. Dokazi su upućivali na sveprisutan utjecaj države na gospodarstvo, među ostalim u područjima energije, sirovina, rada i pristupa financiranju, koji utječe na strukture troškova u cijelom sektoru. Argumenti koje je iznijelo društvo Abranova nisu promijenili te nalaze. Stoga je tvrdnja odbačena.

(44)

Društvo Tyrolit tvrdilo je da se Komisija pri utvrđivanju postojanja poremećaja povezanih sa sirovinama u slučaju aluminijeva oksida i boksita pozvala na opće dokaze, ali nije to potkrijepila materijalnim pozitivnim dokazima. Tvrdilo je da se aluminijevim oksidom i boksitom trguje na integriranom globalnom tržištu i da se kineske domaće cijene te robe kreću u skladu s međunarodnim referentnim vrijednostima. Prema njegovu mišljenju Komisija se neosnovano pozvala na opće dokaze o politici i pritom zanemarila konkretne podatke o cijenama iz izvora kao što je S&P Global Commodity Insights. Društvo Tyrolit tvrdilo je da, iako poremećaji možda utječu na neke čimbenike proizvodnje (npr. energija, rad), ne može se smatrati da su ti poremećaju univerzalni, a posebno ne da utječu na aluminijev oksid i boksit. Udruženje VDS podržalo je to stajalište, ukazujući na dokaze da su kineske cijene aluminijeva oksida i boksita u velikoj mjeri bile usklađene s globalnim razinama, zbog čega je doveden u pitanje nalaz Komisije o poremećajima.

(45)

Kako je detaljno opisano u uvodnim izjavama od 59. do 110. privremene uredbe, dokazi u dokumentaciji, uključujući Izvješće Komisije o znatnim poremećajima u Kini, pritužbu i vlastito istraživanje Komisije, pokazali su da u kineskom gospodarstvu postoje znatne države intervencije, među ostalim u sektorima aluminijeva oksida i boksita. Kineskoj vladi poslani su upitnici o postojanju znatnih poremećaja i poremećaja povezanih sa sirovinama, ali ona nije na njih odgovorila. Slično tome, nijedan kineski proizvođač izvoznik nije dostavio potkrijepljene dokaze koji pokazuju da poremećaji ne utječu na troškove ulaznih elemenata, uključujući aluminijev oksid i boksit. Naprotiv, ispitnim postupkom utvrđeno je da poduzeća u državnom vlasništvu i privatni subjekti u tim sektorima posluju pod vlasništvom, kontrolom ili političkim nadzorom kineskih tijela te da su aluminijev oksid i boksit predmet opsežnih planskih dokumenata i industrijskih politika. U tom je kontekstu Komisija zaključila da se cijene i troškovi aluminijeva oksida i boksita u NRK-u ne mogu smatrati rezultatom sila slobodnog tržišta.

(46)

Komisija je stoga ostala pri svojem stajalištu i ovime su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava od 56. do 115. privremene uredbe.

3.2.2.   Reprezentativna zemlja

(47)

Nakon privremene objave društvo Andre Abrasives Articles i udruženje VDS kritizirali su odabir Brazila kao reprezentativne zemlje.

(48)

Društvo Andre Abrasives Articles zatražilo je ponovnu procjenu, tvrdeći da Brazil nije primjeren jer ima vrlo različitu strukturu troškova energije i manje tržište, zbog čega je upitna njegova usporedivost s Kinom.

(49)

Zahtjev za ponovnu procjenu metodologije za uobičajenu vrijednost i za odbijanje Brazila kao reprezentativne zemlje zbog strukture troškova ili veličine tržišta nije potkrijepljen. Komisija je podsjetila da je Brazil odabran u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe na temelju dostupnosti pouzdanih i reprezentativnih podataka, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 141. privremene uredbe. Stoga je tvrdnja odbačena.

(50)

Udruženje VDS uz to je naglasilo da je Komisija prvotno odbacila Meksiko jer u toj državi navodno nema proizvodnje i zatim se odlučila za Brazil bez jasnog obrazloženja.

(51)

Komisija je podsjetila da je Brazil odabran kao reprezentativna zemlja nakon što je utvrđeno da, za razliku od Brazila, u Meksiku ne postoji stvarna proizvodnja proizvoda iz ispitnog postupka. To je utvrđeno i nakon primjedbi zainteresiranih strana, uključujući udruženje VDS, o nepostojanju proizvodnje u Meksiku. Stoga je tvrdnja odbačena.

(52)

Komisija je stoga ostala pri svojem stajalištu i ovime su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava od 116. do 143. privremene uredbe.

3.2.3.   Izvori upotrijebljeni za utvrđivanje nenarušenih troškova

(53)

Nakon privremene objave nekoliko zainteresiranih strana dostavilo je primjedbe o referentnim vrijednostima za određene čimbenike proizvodnje i troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima na temelju kojih je izračunana uobičajena vrijednost.

3.2.3.1.   Čimbenici proizvodnje

(54)

Društva Saite, Runbao i Vesuvius te udruženja DFFI i PRE izrazila su zabrinutost zbog toga što su brazilske uvozne cijene boksita poslužile Komisiji kao izvor nenarušenih cijena. Tvrdili su da je Brazil velik izvoznik boksita i da stoga uvozi samo specijalizirane, skupe proizvode koji nisu reprezentativni za troškove proizvodnje taljenog aluminija. Nadalje, znatan udio brazilskog uvoza potječe iz Kine, zbog čega je povećan rizik od poremećaja. S druge strane, uvozna struktura Meksika smatrala se raznolikijom i gospodarski relevantnijom te je činila pouzdaniju osnovu za izračun uobičajene vrijednosti.

(55)

Komisija je napomenula da je primjena brazilskih uvoznih cijena kao odraza domaćih cijena u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe. Činjenica da je Brazil velik izvoznik boksita ne znači da su njegovi statistički podaci o uvozu, koji obuhvaćaju dovoljne količine i proizvode dovoljno različitog podrijetla, manje pouzdani. Kako je objašnjeno u prvoj bilješci o čimbenicima proizvodnje, uvoz podrijetlom iz NRK-a isključen je iz izračuna referentne vrijednosti za boksit. Isto tako, unatoč svojem relativnom udjelu, uvoz iz NRK-a nije imao znatan utjecaj na cijene uvoza iz ostatka svijeta, koje su bile znatno više. Stoga je tvrdnja odbačena.

(56)

Društvo Tyrolit osporavalo je referentne vrijednosti za aluminijev oksid i boksit, naglašavajući da su ti ulazni elementi roba kojom se trguje na globalnoj razini i da kineske cijene prate razine cijena na međunarodnom tržištu te stoga nije bilo potrebno odrediti referentne cijene. Društva Tyrolit i Saite kritizirala su i primjenu podataka o brazilskom uvozu koji su obuhvaćali izvoz kalciniranog boksita visoke kvalitete iz Španjolske, koji nije usporediv sa standardnim industrijskim sirovinama, te su istaknula nedosljednosti kao što su promjene oznaka HS koje nisu utjecale na dampinške marže. Tvrdila su da su se uobičajene vrijednosti trebale temeljiti na nenarušenim domaćim brazilskim cijenama ili, prema potrebi, izvoznim cijenama, ali su u konačnici tvrdila da nema dokaza o poremećajima povezanima sa sirovinama u Kini kojima bi se opravdale zamjenske referentne vrijednosti.

(57)

Komisija je podsjetila da je referentne vrijednosti trebalo utvrditi jer se domaće kineske cijene i troškovi nisu mogli primijeniti zbog postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama od 74. do 110. privremene uredbe. Brazilski podaci o uvozu primijenjeni su kao najprikladniji izvor nenarušenih referentnih cijena u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a). Prisutnost podataka o specijaliziranim vrstama proizvoda u statističkim podacima o uvozu ne umanjuje valjanost skupa podataka o uvozu u cjelini, koji obuhvaća dostatne količine iz različitih izvora. Osim toga, te stranke nisu dostavile popratne dokaze da se referentne vrijednosti ne temelje na nenarušenim domaćim brazilskim cijenama. Stoga je tvrdnja odbačena.

(58)

Udruženje FEPA i društvo Smirdex s.a. tvrdili su da brazilski proizvođači taljenog aluminija nabavljaju boksit na domaćem tržištu, zbog čega statistički podaci o uvozu nisu relevantni za utvrđivanje referentnih vrijednosti troškova. Obje su stranke preporučile primjenu transparentnih i međunarodno priznatih indeksa, kako ih nazivaju, kao što su S&P Global Commodity Insights ili CBIX, koji, prema zainteresiranim stranama, daju bolju sliku stvarnog stanja na tržištu. Društvo Smirdex nadalje je ukazalo na dokaze da su brazilske tržišne cijene boksita i aluminijeva oksida samo oko 10 – 15 % više od kineskih razina, što ne ide u prilog vrlo visokim dampinškim maržama utvrđenima u privremenoj uredbi.

(59)

Komisija je u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe primijenila podatke iz reprezentativne zemlje u kojoj su relevantni podaci bili lako dostupni. Referentna vrijednost za boksit nabavljen u reprezentativnoj zemlji, tj. Brazilu, smatrala se primjerenom. Osim toga, navodi o razlikama u cijenama između Brazila i Kine bili su neprovjereni i nisu bili potkrijepljeni dokazima. Stoga zainteresirane strane nisu dokazale da je referentna vrijednost odabrana za boksit neprimjerena i da bi Komisija trebala primijeniti alternativnu metodologiju za utvrđivanje nenarušene referentne vrijednosti za taj čimbenik proizvodnje. Komisija je nadalje napomenula da je referentna cijena boksita bila u istom rasponu kao kineska izvozna cijena boksita, vatrostalnog razreda, 85 %/2,0/3,15 – 3,2 (0 – 6 mm), FOB Xingang, kako je navedena u neovisnim referentnim vrijednostima industrije za globalnu metaluršku i rudarsku industriju društva Metal Bulletin (cijene agencije Fastmarkets). Stoga je tvrdnja odbačena.

(60)

Društvo Vesuvius tvrdilo je da Komisija nije jasno objavila na temelju kojih su oznaka HS izračunane referentne vrijednosti za boksit i kalcinirani boksit. Napomenulo je da se u dokumentima prethodne objave navodi oznaka HS 2508 30 , dok se u privremenoj uredbi navode carinske oznake 2606 00 12 i 2606 00 90 . Prema njegovu mišljenju zbog te nedosljednosti nije sigurno na kojim se podacima izračun zapravo temelji i umanjena je transparentnost metodologije. Društvo Vesuvius stoga je zatražilo da Komisija objavi točne oznake HS na temelju kojih je utvrđena uobičajena vrijednost.

(61)

Komisija je napomenula da je kalcinirani boksit prvotno bio naveden pod oznakom HS 2508 30 u prvoj bilješci o čimbenicima proizvodnje, koja općenito odgovara aluminijskim rudama i koncentratima. Nakon daljnjeg ispitivanja i provjere u poslovnim prostorima proizvođača izvoznika u uzorku potvrdila je da je kalcinirani boksit pravilno razvrstan u oznake KN 2606 00 12 i 2606 00 90 , na temelju kojih su izračunane referentne vrijednosti u privremenoj uredbi. Tom je promjenom zajamčeno ispravno carinsko razvrstavanje čimbenika proizvodnje koji proizvođači izvoznici stvarno koriste i nije izmijenjena osnovna metodologija. Upućivanje na oznaku HS 2508 30 u ranijim dokumentima polazilo je od preliminarnih informacija koje su dostavili proizvođači izvoznici. U tablici 1. privremene uredbe kao ulazni materijal zadržan je samo kalcinirani boksit jer proizvođači izvoznici koriste kalcinirani, a ne sirovi boksit. Komisija je stoga zaključila da se metodologija primjenjivala dosljedno i transparentno te je ta tvrdnja odbačena.

(62)

Društvo Vesuvius tvrdilo je da je u Komisijinoj metodi za utvrđivanje neto troškova energije bez poreza za kineske izvoznike, koja se temelji na brazilskim cijenama električne energije i plina, netočno odbijen porez ICMS od 17,5 %. Tvrdilo je da stope poreza ICMS u Brazilu iznose 17 % – 20 % i da mnogi izvori upućuju na to da su transakcije unutar saveznih država, kao što je opskrba energijom, obično u tom rasponu. Stoga je društvo Vesuvius sugeriralo da je trebalo primijeniti prosječnu stopu od 18,5 % umjesto 17,5 %.

(63)

Komisija je utvrdila da je u razdoblju ispitnog postupka većina brazilskih saveznih država na industrijsku potrošnju električne energije primjenjivala stope ICMS-a od 17 % – 18 %. Iako je nekoliko saveznih država utvrdilo više stope, one su se prvenstveno primjenjivale na potrošnju kućanstava iznad određenih pragova, a ne na industrijske korisnike. Komisija je stoga smatrala da odbitak od 17,5 % primijenjen u privremenim izračunima točno prikazuje prosječne uvjete u kojima posluju industrijski korisnici i čini razumnu i reprezentativnu osnovu za utvrđivanje neto troškova energije bez poreza. Stoga je tvrdnja odbačena.

(64)

Komisija je stoga ostala pri svojem stajalištu i ovime su potvrđeni zaključci iz uvodnih izjava od 144. do 160. privremene uredbe.

(65)

Nakon konačne objave društvo Vesuvius iznijelo je primjedbu da je Komisija koristila podatke ILO-a o tjednom broju stvarno odrađenih sati u općem proizvodnom sektoru u Brazilu (40,4 sata), što, prema mišljenju društva Vesuvius, ne odgovara gospodarskoj djelatnosti relevantnoj za proizvod iz ispitnog postupka. Društvo Vesuvius tvrdilo da su dostupni sektorski podaci ILO-a za gospodarski sektor 23 („Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda”) prema kojima tjedni broj stvarno odrađenih sati iznosi 41,3 te da je Komisija trebala koristiti te podatke.

(66)

Komisija je ispitala tu tvrdnju i potvrdila da su u skupu podataka ILO-a dostupni raščlanjeni podaci za gospodarski sektor 23. Budući da proizvodnja predmetnog proizvoda pripada tom sektoru, Komisija je prihvatila tu primjedbu. U skladu s tim Komisija je ponovno izračunala referentnu vrijednost za troškove rada tako što je tjedni broj stvarno odrađenih sati (40,4 sata) koji je prethodno koristila zamijenila brojem za konkretni sektor, to jest 41,3 sata. Svi ostali metodološki koraci ostali su nepromijenjeni. Tom su prilagodbom troškovi rada po satu smanjeni s 58,36 CNY po satu na 57,09 CNY po satu.

3.2.3.2.   Troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit

(67)

Udruženja DFFI i PRE dostavila su primjedbe u kojima su tvrdila da odabrana brazilska društva – Tecnosulfur, Bozel Brasil S.A. i Trevo Industrial – nisu pouzdane zamjenske vrijednosti za industriju taljenog aluminija jer posluju u nepovezanim područjima s različitim proizvodnim procesima i tržištima. Navela su da ta društva nisu pokazatelj gospodarskih ili tehničkih svojstava proizvodnje taljenog aluminija.

(68)

Slično tome, društvo Tyrolit tvrdilo je da je usporedivost odabranih brazilskih društava s industrijom taljenog aluminija ograničena. Dok je društvo Bozel, proizvođač ferolegura koji koristi lučne peći, donekle slično proizvođačima taljenog aluminija, Trevo i Tecnosulfur smatrali su se neprikladnima. Trevo posluje u potpuno različitom sektoru proizvodnje gipsanih ploča (6), a Tecnosulfurov poslovni model zahtijeva znatno veće troškove prodaje, opće i administrativne troškove povezane sa stavljanjem na tržište, istraživanjem i razvojem te prodajnom potporom. Društvo Tyrolit pozvalo je Komisiju da zamijeni ta društva podacima prikladnijih brazilskih proizvođača u sektoru ferolegura, koji za preradu ruda koriste lučne peći, što znači da troše velike količine energije, kao što su Ferbasa, RIMA, Nova Era Silicon ili Ferro Ligas, iz čijih bi se objavljenih financijskih izvještaja mogla dobiti bliža referentna vrijednost.

(69)

Društvo Vesuvius dodalo je da dva od tri odabrana društva – Trevo i Tecnosulfur – nisu povezana s proizvodnjom taljenog aluminija. Djelatnost društva Trevo ograničena je na proizvodnju gipsanih ploča, koja ne uključuje elektrofuziju, dok Tecnosulfur isporučuje proizvode za desulfurizaciju tekućih metala (7). Iako Bozel koristi elektrofuzijske peći, društvo Vesuvius naglasilo je da društva koja je odabrala Komisija općenito nisu u dovoljnoj mjeri usporediva s proizvođačima taljenog aluminija, zbog čega nisu prikladna za utvrđivanje pouzdanog nenarušenog i razumnog iznosa troškova prodaje i administrativnih i općih troškova te dobiti.

(70)

U svjetlu tih novih zapažanja utvrđeno je da prvotno odabrana društva nisu dovoljno povezana s industrijskim sektorom taljenog aluminija zbog svojih djelatnosti ili da se razina troškova prodaje, općih i administrativnih troškova od 2 – 3 % koja je utvrđena za Bozel ne smatra razumnom u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe jer su ti troškovi preniski u usporedbi s razinom troškova prodaje, općih i administrativnih troškova koja je uobičajeno zabilježena za društva koja posluju u tom sektoru (8) u razmatranom razdoblju, koja je bila veća od 10 %. Stoga se nisu smatrala reprezentativnima za sektor taljenog aluminija. Stoga je Komisija preispitala svoj odabir kako bi utvrdila društva čije su djelatnosti tehnički i ekonomski usporedivije s proizvodnjom taljenog aluminija, čak i ako su razvrstana u drugu, ali povezanu oznaku NACE 24.1 (Proizvodnja sirovog željeza, čelika i ferolegura). Novoutvrđena društva su Ferbasa, RIMA Industrial, Aço Verde do Brasil, MinasLigas i Viena Siderúrgica.

(71)

Komisija je smatrala da su ta društva prikladnije zamjenske vrijednosti za proizvođače taljenog aluminija jer njihovo poslovanje u sektoru ferolegura uključuje proizvodne postupke i strukture troškova koji u velikoj mjeri odgovaraju onima za proizvodnju taljenog aluminija. Konkretno, zajednička su im ključna tehnička i gospodarska obilježja: (i) proizvodnja u elektrolučnim pećima ili električnim pećima, (ii) postupci redukcije/taljenja na visokim temperaturama, (iii) troškovne strukture s velikom potrošnjom energije i kapitala, (iv) lanci opskrbe sirovinama na bazi minerala, (v) oporaba nusproizvoda i kontrole okoliša te (vi) snažne veze s industrijama proizvodnje čelika, u kojima taljeni aluminij također ima važnu ulogu kao vatrostalni ulazni materijal.

(72)

Komisija je stoga prihvatila da društva koja su prvotno odabrana u privremenoj fazi nisu dovoljno reprezentativna. Izračuni su ponovno izvršeni na temelju financijskih podataka društava u sektoru ferolegura i čelika, za koja se smatra da su povezanija s proizvodnjom proizvoda iz ispitnog postupka. Nakon te izmjene referentne vrijednosti troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti na temelju kojih je izračunana uobičajena vrijednost točnije prikazuju stvarne uvjete proizvođača koji posluju u usporedivim industrijama s velikom potrošnjom energije. Na temelju toga postoci troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti iznosili su 11,41 % i 5,63 % troška prodane robe.

(73)

Nakon konačne objave društvo Imerys iznijelo je primjedbu da bi trebalo revidirati referentnu vrijednost troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti, tvrdeći da ona ne prikazuje „nenarušene i razumne” razine u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe. Prema njegovu mišljenju dva odabrana društva – Aço Verde do Brasil i Viena Siderúrgica – nisu tehnički usporediva s proizvođačima taljenog aluminija jer ne posluju u sektoru ferolegura i koriste visoke peći umjesto elektrolučnih peći. Društvo Imerys nadalje je tvrdilo da troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te razine dobiti tih društava nisu reprezentativni, navodeći veličinu i profitabilnost društva Viena te niži omjer troškova prodaje, općih i administrativnih troškova društva Aço Verde do Brasil na temelju izračuna troškova prodaje, općih i administrativnih troškova društva Imerys. U tom je pogledu društvo Imerys tvrdilo da se neto financijski rashodi ne bi trebali oduzeti od brojnika pri utvrđivanju izračuna troškova prodaje, općih i administrativnih troškova. Društvo Imerys ukazalo je i na javna izvješća o istragama povezanima s radničkim pravima kojima su obuhvaćeni određeni dobavljači povezani s društvom Viena kao dokaz uvjeta koji navodno nisu u skladu s uobičajenim ponašanjem na tržištu. Na temelju toga društvo Imerys zatražilo je da se ta dva društva isključe i da se referentna vrijednost ponovno izračuna tako da se u obzir uzmu samo proizvođači koje to društvo smatra stvarno usporedivima.

(74)

Komisija je smatrala da izneseni argumenti ne dokazuju da su troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te razine dobiti predmetnih društava narušeni ili nereprezentativni. Iako ona možda koriste drugačije vrste peći, osnovni proizvodni procesi i strukture troškova i dalje su usporedivi za potrebe utvrđivanja razumne zamjenske vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a).

(75)

Komisija je nadalje napomenula da tvrdnje o različitoj dinamici ponude i potražnje ili strukturi troškova nisu potkrijepljene. Ni veličina društava nije relevantan čimbenik za određivanje reprezentativnosti. Kad je riječ o troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima, Komisija je potvrdila da su omjeri troškova prodaje, općih i administrativnih troškova izračunani u skladu sa standardnom praksom, pri čemu su relevantni financijski prihodi i rashodi uzeti u obzir pri utvrđivanju stope troškova prodaje, općih i administrativnih troškova. Na temelju Komisijinih vlastitih provjerenih izračuna omjeri troškova prodaje, općih i administrativnih troškova obaju društava unutar su raspona koji se obično bilježi za usporedive subjekte.

(76)

Naposljetku, Komisija napominje da se tvrdnje društva Imerys povezane s radom odnose na tekuće postupke koji obuhvaćaju određene dobavljače na početku proizvodnog lanca, a ne sama društva, te stoga ne utječu na prikladnost njihovih financijskih podataka za utvrđivanje referentne vrijednosti.

(77)

Na temelju toga Komisija je tvrdila da su odabrana društva primjerena i da revizija referentne vrijednosti nije opravdana.

(78)

Nakon dodatne konačne objave društvo Imerys ponovilo je iste primjedbe koje je već dostavilo nakon konačne objave, ali nije dostavilo nove činjenične dokaze ni informacije. Dodatna konačna objava odnosila se samo na elemente koji su izmijenjeni s obzirom na zaprimljene primjedbe na konačnu objavu, a zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe samo o tim konkretnim izmjenama. Budući da se nisu odnosile na izmijenjene elemente, ponovljene primjedbe društva Imerys nisu uzete u obzir.

3.3.   Izvozna cijena

(79)

Budući da nije bilo povezanih tvrdnji ni primjedbi, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 170. do 172. privremene uredbe.

3.4.   Usporedba

(80)

Nakon privremene objave društvo Tyrolit i udruženje VDS dostavili su primjedbe o usporedbi.

(81)

Udruženje VDS i društvo Tyrolit tvrdili su da Komisija nije objavila konkretne razrede kvalitete taljenog aluminija koje je uzela u obzir u izračunu uobičajene vrijednosti te su naglasili da su smislene usporedbe moguće samo na jednakoj osnovi jer postoje velike razlike u cijenama među razredima. Tvrdili su da su brazilske cijene proizvoda iz ispitnog postupka općenito samo 10 – 15 % više od kineskih razina te su ukazali na razlike između društava Runbao i poznatog proizvođača proizvoda iz ispitnog postupka u Brazilu pod nazivom Elfusa, s cijenama u rasponu od –18 % do +16 %. Nadalje su tvrdili da su prekomjerne dampinške marže prijavljene u privremenoj uredbi rezultat metodoloških pogrešaka, kao što su preširok opseg proizvoda te primjena nereprezentativnih podataka i manjkavih brazilskih cijena, a istodobno su napomenuli da je samo društvo Elfusa navelo da bi poštena cijena za određene razrede kvalitete aluminijeva oksida bila 30 – 35 % viša od kineskih cijena.

(82)

Komisija podsjeća na to da su svi relevantni parametri na kojima se temelje izračuni dampinga objavljeni u skladu s člankom 19. osnovne uredbe, što je strankama omogućilo da dostave primjedbe o osnovnim činjenicama. Tvrdnje da su brazilske cijene proizvoda iz ispitnog postupka samo 10 – 15 % više od kineskih razina, da razlike između cijena društava Runbao i Elfusa upućuju na metodološke nedostatke ili da bi „poštene” cijene trebale biti 30 – 35 % više od kineskih razina nisu potkrijepljene dokazima. Nalazi Komisije temeljili su se na provjerenim podacima proizvođača izvoznika u uzorku i referentnim vrijednostima kako je opisano u odjeljku 3.2.3.1. privremene uredbe. Komisija je stoga smatrala da njezina metodologija u skladu s relevantnim pravnim odredbama osnovne antidampinške uredbe i ustaljenom praksom te da su privremene dampinške marže pravilno utvrđene.

3.5.   Dampinške marže

(83)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 72., Komisija je nakon potkrijepljenih i prihvaćenih tvrdnji zainteresiranih strana revidirala dampinške marže.

(84)

Nakon privremene objave društva August Riiggeberg GmbH & Co. KG i PFERD-Riiggeberg S.A. te udruženje VDS dostavili su primjedbe o dampinškim maržama.

(85)

Društva August Riiggeberg GmbH & Co. KG i PFERD-Riiggeberg S.A. tvrdila su da je preostala dampinška marža od 136,36 % nerazmjerna i da nije u skladu sa stvarnim tržišnim uvjetima. Tvrdila su da je preostala pristojba izvedena iz malog podskupa prodaje proizvođača s najvećom maržom, zbog čega je nereprezentativna. Stranke su nadalje navele da zbog nedovoljne transparentnosti nisu mogle provjeriti izračun, ali su smatrale da je vjerojatno pogrešan, a kao mogući razlog navele su usporedbu nekompatibilnih proizvoda. Prema njihovu mišljenju stvarne razlike u cijenama između kineskog i brazilskog umjetnog korunda znatno su manje od onih koje je navela Komisija, čak i tijekom nedavnih fluktuacija na tržištu povezanih s ratom u Ukrajini i energetskom krizom.

(86)

Preostala dampinška marža utvrđena je na temelju provjerenih nalaza iz podskupa prodaje društva Saite, izvoznika u uzorku s najvišom dampinškom maržom. Taj podskup, koji je činio 7 % njegova izvoza predmetnog proizvoda u Uniju (i [4,8 %] izvoza predmetnog proizvoda proizvođača izvoznika u uzorku) u razdoblju ispitnog postupka, smatrao se primjerenom i reprezentativnom osnovom za utvrđivanje preostale pristojbe koja se primjenjuje na izvoznike koji ne surađuju u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je objavila osnovne činjenice i razmatranja na kojima se temelji izračun, uz odgovarajuću ravnotežu između transparentnosti i zaštite povjerljivih informacija. Nepotkrijepljene tvrdnje o mogućoj pogrešci ili nerazmjernosti nisu se mogle prihvatiti. Usporedbe proizvoda i utvrđivanje uobičajene vrijednosti provedeni su na temelju relevantnih pravnih odredbi i dosljedne prakse Komisije. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(87)

Konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Društvo

Konačna dampinška marža (%)

Chongqing Saite Corundum Co., Ltd.

99,8

Luoyang Runbao Abrasives Co., Ltd.

88,7

Ostala društva koja surađuju

94,5

Sav ostali uvoz podrijetlom iz NRK-a

110,6

4.   ŠTETA

4.1.   Opće napomene

(88)

Određene zainteresirane strane tvrdile su da je privremena analiza štete i uzročnosti pogrešna jer nisu zasebno analizirani određeni dijelovi tržišta. Tvrdile su da je segmentirana analiza štete za različite vrste proizvoda opravdana zbog razlika u fizičkim, kemijskim i tehničkim svojstvima vrsta proizvoda. Točnije, ArcelorMittal, Saite i proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su da je potrebno zasebno analizirati taljeni aluminij vatrostalnog razreda. Proizvođači izvoznici koje zastupa CCMC također su pozvali na segmentiranu analizu štete za sol-gel korund. Društva Reckel i Tyrolit tvrdila su da se izračuni štete za društvo Runbao temelje na neusklađenosti u ponudama proizvoda jer Runbao uglavnom proizvodi smeđi taljeni aluminij, dok u proizvodnji industrije Unije prevladava bijeli taljeni aluminij. Slično tome, društvo Tyrolit tvrdilo je da su izračuni štete za društvo Saite još manje reprezentativni jer Saite proizvodi samo smeđi taljeni aluminij.

(89)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da društva iz Unije u uzorku proizvode smeđi taljeni aluminij. Utvrđeno je da se kineski proizvođači izvoznici u uzorku izravno natječu s proizvodima koje proizvodi industrija Unije, uključujući smeđi taljeni aluminij. Stoga je analiza štete reprezentativna i odgovara stvarnom tržišnom natjecanju.

(90)

Nadalje, zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama od 42. do 48. privremene uredbe i ponovljenih u uvodnim izjavama od 28. do 39., Komisija je potvrdila da bi proizvod iz ispitnog postupka trebalo smatrati jednim proizvodom. Komisija je napomenula da sama činjenica da vrste proizvoda nisu u potpunosti međusobno zamjenjive i da proizvodi pripadaju različitim razredima nije dovoljan razlog zbog kojeg bi bila potrebna procjena po segmentima. Podnesci zaprimljeni nakon privremene objave ne mijenjaju te nalaze. Osim toga, sve vrste proizvoda distribuiraju se istim kanalima i prodaju istim skupinama kupaca. Te činjenice pokazuju da se proizvodi natječu na istom tržištu. Komisija je potvrdila da su osnovna funkcionalna svojstva različitih vrsta taljenog aluminija u dovoljnoj mjeri slična i da su razlike u cijenama među različitim vrstama proizvoda već uzete u obzir u okviru metode PCN-a primijenjene za analizu sniženja cijena.

4.2.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(91)

Budući da nije bilo primjedbi o definiciji industrije Unije i proizvodnje u Uniji, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 186. do 187. privremene uredbe.

4.3.   Potrošnja u Uniji

(92)

Budući da nije bilo primjedbi o potrošnji u Uniji, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 188. do 190. privremene uredbe.

4.4.   Uvoz iz predmetne zemlje

4.4.1.   Cijene proizvoda uvezenih iz predmetne zemlje i sniženje cijena

(93)

Društva Saite i Runbao tvrdila su da je prilagodba PCN-a u pogledu smeđeg taljenog aluminija, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 11. i 199. privremene uredbe, netočna s obzirom na tehničku razliku između tih dvaju razreda. Stoga su društva Saite i Runbao tvrdila da bi smeđi taljeni aluminij drugog razreda koji proizvode proizvođači izvoznici trebalo ukloniti iz usporedbe cijena ili na odgovarajući način prilagoditi jer se smeđi taljeni aluminij drugog razreda ne proizvodi u Uniji.

(94)

Nadalje, proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su da je analiza sniženja cijena narušena zbog nedostatka analitičkog konteksta i temelji se na usporedbi prosječnih cijena kojom se ne uzimaju u obzir razlike među različitim vrstama proizvoda. Proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su da su velike razlike u uvoznim cijenama taljenog aluminija koje su zabilježene u uvozu iz Kine, ali i u uvozu iz trećih zemalja posljedica razlika u prirodi proizvedenih proizvoda, zbog čega je usporedba pogrešna.

(95)

Osim toga, proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su da nije provedena potkrijepljena procjena sprečavanja rasta cijena.

(96)

Kad je riječ o tvrdnji o prilagodbi PCN-a, Komisija je napomenula, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 11. privremene uredbe, da je ispitnim postupkom utvrđeno da je razlika između smeđeg taljenog aluminija prvog i drugog razreda u PCN-u umjetna, nije u skladu sa standardima priznatima u industriji i podložna je tumačenju. Stoga je trebalo prilagoditi PCN u odnosu na smeđi taljeni aluminij. Komisija je smatrala da je pri usporedbi proizvoda ključni element sadržaj Al2O3 i Fe2O3, koji je u PCN-u sadržan u vrijednostima A1/A2 i F1/F2. Stoga je tvrdnja odbačena.

(97)

Kad je riječ o tvrdnji o analizi sniženja cijena, Komisija je napomenula da se u metodologiji PCN-a koja je primijenjena u ispitnom postupku već uzimaju u obzir razlike u cijenama među vrstama proizvoda. Time se omogućuje usporedba proizvoda sličnih fizičkih i kemijskih svojstava, čime se jamči cjelovitost analize sniženja cijena. Stoga je tvrdnja odbačena.

(98)

Kad je riječ o tvrdnji da nije provedena potkrijepljena procjena sprečavanja rasta cijena, Komisija je napomenula da je, kako je detaljno opisano u odjeljcima 4.3.2. i 5.1. privremene uredbe, provela temeljitu analizu kretanja cijena, kretanja troškova i profitabilnosti industrije Unije. Ispitnim postupkom otkriveno je da industrija Unije nije mogla povećati svoje prodajne cijene unatoč rastućim troškovima, što je dovelo do sprečavanja rasta cijena i pogoršanja profitabilnosti. Kako je Komisija napomenula u uvodnim izjavama 196. i 278. privremene uredbe, prosječna neštetna cijena industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka iznosila je 1 880 EUR po toni, za razliku od prosječne uvozne cijene od 878 EUR po toni iz Kine. To potvrđuje postojanje materijalne štete uzrokovane dampinškim uvozom. Tvrdnja je stoga odbačena.

4.5.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.5.1.   Makroekonomski pokazatelji

4.5.1.1.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(99)

Proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su da smanjenje proizvodnje industrije Unije za 37 % nije uzročno povezano s povećanjem kineskog uvoza. Kad je riječ o iskorištenosti kapaciteta, proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su da su kapaciteti bili nedovoljno iskorišteni i prije povećanja uvoza iz Kine i prije početka razmatranog razdoblja, što dokazuje činjenica da je iskorištenost kapaciteta industrije Unije na početku razmatranog razdoblja već iznosila 69 %. Proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su i da pad izvoza industrije Unije nije posljedica pritiska kineskih proizvođača izvoznika.

(100)

Komisija je smatrala da se ti argumenti odnose na uzročno-posljedičnu vezu, a ne na makroekonomske pokazatelje, te odgovara na te argumente u odjeljku 5. u nastavku. Međutim, Komisija je napomenula da su se, neovisno o iskorištenosti kapaciteta industrije Unije na početku razmatranog razdoblja, stope iskorištenosti naglo smanjile sa 69 % u 2021. na 43 % u razdoblju ispitnog postupka, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama od 206. do 208. privremene uredbe, što pokazuje znatan utjecaj na iskorištenost proizvodnog kapaciteta industrije u razdoblju ispitnog postupka.

(101)

Budući da nije bilo dodatnih primjedbi o proizvodnji, proizvodnom kapacitetu i iskorištenosti kapaciteta, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 206. do 208. privremene uredbe.

4.5.1.2.   Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(102)

Proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su da povećanje kineskog uvoza i kineskih cijena 2022. nije uzrokovalo pritisak na sniženje cijena industrije Unije ili njezinog tržišnog udjela jer je industrija Unije uspjela povećati cijene i pritom je zabilježila samo ograničen pad prodaje. Proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC nadalje su napomenuli da je kineski uvoz obuhvaćao samo mali dio tržišta koje su prethodno držale treće zemlje te da je do naknadnog gubitka tržišnog udjela industrije Unije 2023. došlo unatoč smanjenju količina proizvoda uvezenih iz Kine, što ukazuje na ukupni pad tržišta Unije, a ne na učinak kineskog uvoza.

(103)

Komisija je napomenula da su kretanja količina uvezenih proizvoda, tržišnog udjela, pokazatelja štete i sprečavanja rasta cijena ispitana za cijelo razmatrano razdoblje. Nadalje, Komisija je napomenula da se u tom argumentu ne uzima u obzir razlika u veličini tržišta Unije od 2022. do 2023. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 189. i 190. privremene uredbe, potrošnja u Uniji smanjila se s 367 672 tone u 2022. na 294 891 tonu u 2023. Pri svakoj procjeni kretanja tržišnog udjela i njegova odnosa s količinama uvezenih proizvoda trebalo bi uzeti u obzir ukupno smanjenje tržišta. Komisija je utvrdila da se, unatoč smanjenju količina proizvoda uvezenih iz Kine od 2022. do 2023., tržišni udio Kine povećao s 48 % na 51 %, dok se udio industrije Unije smanjio s 38 % na 35 %. Komisija je napomenula i da je industrija Unije 2022. povećala svoje cijene u skladu s rastom cijena iz Kine, ali se njezina prodaja unatoč tome smanjila za 11 %, a njezin tržišni udio za 8 %. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju u cijelosti.

(104)

Budući da nije bilo dodatnih primjedbi o količini prodanih proizvoda i tržišnom udjelu, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 209. do 210. privremene uredbe.

4.5.1.3.   Rast

(105)

Budući da nije bilo primjedbi o rastu, potvrđeni su zaključci iz uvodne izjave 211. privremene uredbe.

4.5.1.4.   Zaposlenost i produktivnost

(106)

Proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su da je učinak na zaposlenost bio zanemariv i da su se znatne promjene dogodile samo u razdoblju ispitnog postupka, a ne u razmatranom razdoblju.

(107)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 212. do 214. privremene uredbe, broj zaposlenika koji proizvode predmetni proizvod smanjio se za 8 % od 2021. do 2023. i za 16 % u razmatranom razdoblju. Činjenica da je to smanjenje dosegnulo vrhunac u razdoblju ispitnog postupka nije promijenila zaključke o kretanju zabilježenom u razmatranom razdoblju. Budući da nije bilo dotatnih primjedbi o zaposlenosti i produktivnosti, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 212. do 214. privremene uredbe.

4.5.1.5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(108)

Budući da nije bilo primjedbi o visini dampinške marže i oporavku od prethodnog dampinga, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 215. i 216. privremene uredbe.

4.5.2.   Mikroekonomski pokazatelji

4.5.2.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(109)

Proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su da povećanje kineskog uvoza i kineskih cijena 2022. nije uzrokovalo pritisak na sniženje cijena industrije Unije ili njezinog tržišnog udjela jer je industrija Unije uspjela povećati cijene i pritom je zabilježila samo ograničen pad prodaje.

(110)

Komisija je razmotrila taj argument u uvodnoj izjavi 103.

(111)

Budući da nije bilo dodatnih primjedbi o cijenama i čimbenicima koji utječu na cijene, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 217. do 219. privremene uredbe.

4.5.2.2.   Troškovi rada

(112)

Budući da nije bilo primjedbi o troškovima rada, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 220. i 221. privremene uredbe.

4.5.2.3.   Zalihe

(113)

Budući da nije bilo primjedbi o zalihama, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 222. do 225. privremene uredbe.

4.5.2.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(114)

Proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su da je Komisijina procjena smanjenja profitabilnosti pogrešna jer su se profitabilnost i ulaganja povećali 2022. unatoč povećanju kineskog uvoza od 25 %. Proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su da je smanjenje profitabilnosti koje je nastupilo nakon toga bilo posljedica znatnog povećanja ulaganja i povećanja troškova proizvodnje, uključujući energiju, sirovine i proizvodne postupke, koji su se nastavili povećavati čak i kad su se cijene električne energije 2023. smanjile, što dokazuje da navodnu štetu nije uzrokovao kineski uvoz.

(115)

Komisija je smatrala da se ti argumenti odnose na uzročno-posljedičnu vezu, a ne na makroekonomske pokazatelje, te odgovara na njih u odjeljku 5. u nastavku.

(116)

Budući da nije bilo dodatnih primjedbi o profitabilnosti, novčanom toku, ulaganjima, povratu ulaganja i sposobnosti prikupljanja kapitala, potvrđeni su zaključci utvrđeni u uvodnim izjavama od 226. do 231. privremene uredbe.

4.6.   Zaključak o šteti

(117)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedbi o šteti, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 232. do 237. privremene uredbe.

5.   UZROČNO-POSLJEDIČNA VEZA

5.1.   Učinci dampinškog uvoza

(118)

U uvodnoj izjavi 270. privremene uredbe Komisija je zaključila da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije uzrokovana dampinškim uvozom predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje.

(119)

Proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su da smanjenje proizvodnje industrije Unije za 37 % nije uzročno povezano s povećanjem kineskog uvoza. Proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su da se količina proizvedene robe industrije Unije smanjila sa 187 988 tona 2022. na 139 354 tone 2023., dok se uvoz iz Kine istovremeno smanjio sa 175 343 tone 2022. na 151 650 tona 2023.

(120)

Komisija je napomenula da se u tom argumentu ne uzima u obzir razlika u veličini tržišta Unije koja je nastala od 2022. do 2023. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 189. i 190. privremene uredbe, potrošnja u Uniji smanjila se s 367 672 tone u 2022. na 294 891 tonu u 2023. Pri razmatranju tog smanjenja tržišta Komisija je primijetila da se, unatoč smanjenju količina proizvoda uvezenih iz Kine od 2022. do 2023., tržišni udio Kine povećao s 48 % na 51 %, dok se udio industrije Unije smanjio s 38 % na 35 %. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju u cijelosti.

(121)

Osim toga, društvo Abranova tvrdilo je da fluktuacije količina proizvoda uvezenih iz Kine u razmatranom razdoblju nisu uzročno povezane s dampinškim uvozom, već su bile rezultat izvanrednih vanjskih čimbenika. Konkretno, društvo Abranova tvrdilo je da se uvoz smanjio tijekom pandemije bolesti COVID-19, kad su se troškovi kontejnerskog prijevoza povećali četiri do pet puta iznad uobičajenih razina. S druge strane, uvoz je znatno porastao nakon rata u Ukrajini jer je EU zabranio uvoz taljenog aluminija iz Rusije, kao i zbog nižih vozarina i nedovoljnog proizvodnog kapaciteta industrije Unije. Stoga je društvo Abranova tvrdilo da su razlike u količinama uvezenih proizvoda od 2020. do 2024. potaknute dosad nezabilježenim vanjskim kretanjima te da bi odgovarajuća usporedba s razinama prije pandemije bolesti COVID-19 pokazala da se zabilježena kretanja uvoza ne mogu pripisati učincima dampinškog uvoza.

(122)

Komisija je potvrdila da su vanjski čimbenici kao što su pandemija bolesti COVID-19 i rat u Ukrajini utjecali na ukupne trgovinske tokove. Međutim, ta kretanja ne dovode u pitanje postojanje uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza iz Kine i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Ispitnim postupkom utvrđeno je, neovisno o širim poremećajima na tržištu, da su se proizvodi iz Kine uvozili u Uniju u znatnim količinama, da se njihov tržišni udio povećao i da je njihova cijena stalno bila niža od prodajnih cijena i troška proizvodnje industrije Unije. Komisija je potvrdila da ti elementi jasno pokazuju da je dampinški uvoz uzročno povezan sa štetom koju je pretrpjela industrija Unije jer industrija Unije nije mogla povećati prodajne cijene u skladu s povećanjem troška proizvodnje, što je dovelo do sprečavanja rasta cijena i pogoršanja profitabilnosti.

(123)

Budući da nije bilo primjedbi o učincima dampinškog uvoza, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 239. do 242. privremene uredbe.

5.2.   Učinci drugih čimbenika

5.2.1.   Uvoz iz trećih zemalja

(124)

Proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su da uvoz iz trećih zemalja umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije. CCCMC je tvrdio da je uvoz iz trećih zemalja imao znatan tržišni udio od oko 15 % u razmatranom razdoblju i da je njegova cijena stalno bila znatno niža od prodajnih cijena industrije Unije.

(125)

Komisija je napomenula da je prisutnost ostalih trećih zemalja na tržištu Unije u razmatranom razdoblju u usporedbi s Kinom bila ograničena. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 244. privremene uredbe, zajednički tržišni udio uvoza iz svih trećih zemalja osim Kine smanjio se s 22 % u 2021. na 15 % u razdoblju ispitnog postupka. Udjeli glavnih trećih zemalja izvoznica na tržištu Unije, odnosno Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država, Brazila i Bahreina, iznosili su 2 % – 5 % i ostali su uglavnom stabilni u razmatranom razdoblju.

(126)

Komisija je nadalje primijetila da, iako su prodajne cijene Ukrajine i Bahreina u razdoblju ispitnog postupka bile niže od cijena Kine, zbog njihovih ograničenih tržišnih udjela njihov je ukupni učinak na tržište Unije bio minimalan. Cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja općenito su bile više od cijena uvoza iz Kine. Komisija je zaključila da učinak uvoza iz trećih zemalja ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog kineskog uvoza i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije te je potvrdila zaključke iz uvodnih izjava od 243. do 246. privremene uredbe.

5.2.2.   Izvozni rezultati industrije Unije

(127)

Proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC, udruženja PRE i DFFI te društvo Reckel tvrdili su da pogoršanje izvoznih rezultata industrije Unije umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Nadalje su tvrdili da smanjenje izvoznih rezultata nije moglo biti uzrokovano kineskim izvozom na treća tržišta i da nemogućnost industrije Unije da barem zadrži svoje količine izvezenih proizvoda nije uzročno povezana s pritiskom kineskog izvoza na cijene.

(128)

Komisija je potvrdila da pogoršanje izvoznih rezultata industrije Unije nije pripisala kineskom izvozu na tržišta trećih zemalja. Komisija je napomenula da je izvoz činio samo oko 14 % ukupne prodaje industrije Unije u razmatranom razdoblju. Komisija je stoga smatrala da je izvoz u treće zemlje mogao samo neznatno utjecati na štetno stanje industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka te stoga nije mogao prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između kineskog dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(129)

Komisija je zaključila da učinak izvoznih rezultata industrije Unije ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog kineskog uvoza i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije te je potvrdila zaključke iz uvodnih izjava od 247. do 250. privremene uredbe.

5.2.3.   Potrošnja u Uniji

(130)

Proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC, udruženja PRE i DFFI te društvo Reckel tvrdili su da smanjenje potražnje i potrošnje u Uniji prekida ili znatno umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Udruženja PRE i DFFI tvrdila su da se znatno smanjenje potražnje za taljenim aluminijem na tržištu Unije prvenstveno može pripisati nepovoljnim makroekonomskim uvjetima od 2021. Konkretno, udruženja PRE i DFFI ukazala su na kombinirane učinke kratkoročnog oporavka nakon pandemije, visokih troškova energije, niskog rasta, inflacije i geopolitičkih napetosti, koji su znatno smanjili potražnju u sektorima na kraju proizvodnog lanca kao što su sektori čelika, građevinarstva i automobilske industrije.

(131)

Komisija je u skladu s uvodnom izjavom 252. privremene uredbe napomenula da se potrošnja u Uniji smanjila za 20 % u razmatranom razdoblju, a prodaja u Uniji za 37 %, što je dovelo do gubitka tržišnog udjela od 9 %. Slično tome, znatno se smanjio i uvoz iz svih ostalih trećih zemalja. S druge strane, tržišni udio kineskog uvoza u istom se razdoblju povećao za 16 %.

(132)

Komisija je podsjetila da postojanje drugih čimbenika koji utječu na industriju Unije ne prekida uzročno-posljedičnu vezu ako se utvrdi da je dampinški uvoz, promatran zasebno, uzrokovao materijalnu štetu. U ovom slučaju, iako je smanjenje potrošnje moglo imati određeni utjecaj, njegova je uloga mogla biti samo ograničena i ne može objasniti razmjer uočenog pogoršanja.

(133)

Komisija je zaključila da učinak smanjenja potrošnje u Uniji ne umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog kineskog uvoza i materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije te je potvrdila zaključke iz uvodnih izjava od 252. do 253. privremene uredbe.

5.2.4.   Povećani troškovi proizvodnje

(134)

Društva Reckel i Abranova, udruženja PRE i DFFI te proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su da povećanje troškova proizvodnje industrije Unije, posebno zbog viših cijena električne energije, inflacije i rasta troškova uvezenih sirovina, prekida ili barem znatno umanjuje uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(135)

Komisija je već ispitala tu tvrdnju u privremenoj uredbi i zaključila da povećanja troškova energije i sirovina ne objašnjavaju uočeno pogoršanje. Konkretno, ispitni postupak pokazao je da je 2022., kad su cijene energije bile najviše, industrija Unije i dalje bila profitabilna. To je bilo moguće jer se dio povećanih troškova energije mogao prenijeti na korisnike. Iznimno povećanje cijena uvoza iz Kine (za 44 % u odnosu na 2021., vidjeti tablicu 4. privremene uredbe) omogućilo je industriji Unije da prenese povećanje troškova energije 2022., čime je znatno ublažen pritisak uzrokovan tim uvozom. Međutim, cijene uvoza iz Kine naglo su se 2023. smanjile na razine blizu razina iz 2021., što je znatno povećalo pritisak na sprečavanje rasta cijena industrije Unije. U tim okolnostima industrija Unije više nije mogla prenijeti troškove energije, iako su se ti troškovi smanjili u odnosu na 2022. Komisija je napomenula da 2023. i u razdoblju ispitnog postupka, kad su se cijene energije smanjile, industrija Unije više nije mogla na odgovarajući način prilagoditi svoje cijene zbog sprečavanja rasta cijena uzrokovanog uvozom po niskim cijenama iz NRK-a, što je dovelo do pada profitabilnosti. Isto tako, nije utvrđen nikakav sustavni nedostatak u pogledu cijena sirovina.

(136)

Budući da u konačnoj fazi nisu dostavljeni novi dokazi koji bi opravdali drukčiji zaključak, Komisija potvrđuje svoju ocjenu iz uvodnih izjava od 254. do 259. privremene uredbe da povećani troškovi proizvodnje ne mogu prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

5.2.5.   Kumulirani učinak ostalih čimbenika

(137)

Udruženja PRE i DFFI tvrdila su da bi sve čimbenike koji su pridonijeli šteti trebalo procijeniti kumulativno, uključujući smanjenje potrošnje u Uniji, loše izvozne rezultate Unije, povećanje troškova energije i sirovina te uvoz iz Kine i ostalih trećih zemalja. Tvrdila su da ti čimbenici pojedinačno i zajedno umanjuju uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je navodno pretrpjela industrija Unije.

(138)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 132., Komisija je podsjetila da postojanje drugih čimbenika koji utječu na industriju Unije ne prekida uzročno-posljedičnu vezu ako se utvrdi da je dampinški uvoz, promatran zasebno, uzrokovao materijalnu štetu. Ispitnim postupkom utvrđeno je, neovisno o drugim čimbenicima, razmatranima pojedinačno ili kumulativno, da su se proizvodi iz Kine uvozili u Uniju znatnim količinama, da se njihov tržišni udio povećao i da su njihove cijene stalno bile niže od prodajnih cijena i troška proizvodnje industrije Unije. Komisija je nadalje potvrdila da industrija Unije, bez obzira na povećanje troškova proizvodnje, nije mogla tome prilagoditi svoje cijene, što je dovelo do sprečavanja rasta cijena i pogoršanja profitabilnosti. To pokazuje da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije uzročno povezana s dampinškim uvozom.

5.3.   Zaključak o uzročno-posljedičnoj vezi

(139)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedbi o uzročnosti, Komisija je potvrdila zaključke utvrđene u uvodnim izjavama od 267. do 270. privremene uredbe.

6.   RAZINA MJERA

6.1.   Marža štete

(140)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 88. do 90., Komisija je potvrdila da je analiza štete reprezentativna i da prikazuje stvarno tržišno natjecanje. Budući da nije bilo dodatnih primjedbi, potvrđuje se uvodna izjava 280. privremene uredbe. Stoga konačna razina uklanjanja štete za proizvođače izvoznike koji surađuju i sva ostala društva iznosi:

Zemlja

Društvo

Konačna marža štete (%)

NRK

Chongqing Saite Corundum Co., Ltd.

233,9

NRK

Luoyang Runbao Abrasives Co., Ltd.

116,9

NRK

Ostala društva koja surađuju

178,4

NRK

Sav ostali uvoz podrijetlom iz NRK-a

259

6.2.   Zaključak o razini mjera

(141)

Iz prethodne ocjene proizlazi da bi konačne antidampinške pristojbe trebalo utvrditi kako slijedi u skladu s člankom 7. stavkom 2. osnovne uredbe:

Zemlja

Društvo

Konačna antidampinška pristojba (%)

NRK

Chongqing Saite Corundum Co., Ltd.

99,8

NRK

Luoyang Runbao Abrasives Co., Ltd.

88,7

NRK

Ostala društva koja surađuju

94,5

NRK

Sav ostali uvoz podrijetlom iz NRK-a

110,6

7.   INTERES UNIJE

7.1.   Interes industrije Unije

(142)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 285. do 288. privremene uredbe, industrija Unije sastoji se od devet proizvođača iz različitih država članica koji zapošljavaju približno 962 radnika. Većina tih proizvođača podržala je pritužbu i nije se protivila pokretanju ispitnog postupka.

(143)

Industrija Unije trenutačno posluje u uvjetima koji su gospodarski neodrživi, što dovodi do neodržive razine profitabilnosti. Dampinške marže, kako su utvrđene u odjeljku 3.5., iznimno su visoke. Taj dampinški uvoz nanio je znatnu štetu industriji Unije, kako je navedeno u odjeljku 4.6., te je ugrozio njezinu održivost i sposobnost poslovanja u uobičajenim tržišnim uvjetima.

(144)

Nepostojanje mjera vjerojatno će imati znatan negativan učinak na industriju Unije u smislu daljnjeg sprečavanja rasta cijena i daljnjeg smanjenja prodaje, što će dovesti do većih gubitaka i vjerojatnog zatvaranja proizvodnih pogona, otpuštanja i, u konačnici, zatvaranja cijelih poduzeća.

(145)

Takvi ishodi mogli bi narušiti kontinuitet europske proizvodnje taljenog aluminija i predstavljati dugoročne rizike za industrijsku otpornost i stratešku autonomiju Unije. Taljeni aluminij ključan je ulazni element u proizvodnji širokog spektra robe na kraju proizvodnog lanca, uključujući vatrostalne materijale, abrazive i naprednu keramiku, koji su pak neophodni za ključne sektore kao što su proizvodnja čelika, drugih metala, stakla i povezanih materijala. Smatra se osjetljivim proizvodom zbog svoje strateške važnosti, među ostalim za vojne primjene i primjene s dvojnom namjenom (9). Taljeni aluminij ima jedinstvena svojstva, uključujući iznimnu tvrdoću i toplinsku stabilnost, i rijetki su materijali kojima se on može zamijeniti. Strateška važnost i osjetljivost tog proizvoda naglašavaju potrebu za održavanjem stabilnog i sigurnog lanca opskrbe u Uniji. Poremećaji bi mogli imati izravan učinak na gospodarsku sigurnost Unije tako što će utjecati na kritičnu industrijsku, energetsku i obrambenu infrastrukturu koja ovisi o komponentama na bazi taljenog aluminija i ugroziti otpornost lanaca opskrbe na vanjske šokove, prisilu ili druge rizike.

(146)

Komisija je stoga zaključila da je u interesu Unije uvesti mjere kojima se industriji Unije omogućuje djelomičan povrat izgubljenih tržišnih udjela i ponovna uspostava poštenog tržišnog natjecanja.

7.2.   Interes nepovezanih uvoznika i trgovaca

(147)

Uvoznik Traxys tvrdio je da bi se uvođenjem antidampinških mjera znatno smanjilo tržišno natjecanje na tržištu Unije. Traxys je nadalje tvrdio da se povećani troškovi ne mogu prenijeti na proizvođače vatrostalnih materijala i da bi uvođenje mjera dovelo do zatvaranja postrojenja subjekata koji proizvode vatrostalne materijale, gubitka kvalificirane radne snage i većeg uvoza gotovih vatrostalnih proizvoda. Također se tvrdilo da bi mjere za smeđi taljeni aluminij imale posebno ozbiljne i nerazmjerne učinke na europsku industriju čelika.

(148)

Komisija je primijetila da su se argumenti društva Traxys odnosili na opću procjenu tržišta, uključujući učinak na korisnike i industriju čelika, ali nisu sadržavali dodatne informacije o interesima nepovezanog uvoza i trgovaca osim onih koje su već dostavljene i razmotrene u uvodnim izjavama od 290. do 294. privremene uredbe. Komisija je napomenula da su argumenti o povećanim troškovima za korisnike, uključujući proizvođače vatrostalnih materijala, razmotreni u odjeljku 7.3. u nastavku. Osim toga, Komisija odgovara na argumente o koncentraciji na tržištu u odjeljku 7.4. u nastavku.

(149)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi o ovom odjeljku, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava od 289. do 294. privremene uredbe.

7.3.   Interes korisnika, potrošača ili dobavljača

(150)

Nakon privremene uredbe nekoliko korisnika dostavilo je informacije u kojima su istaknuli negativne učinke koje su već osjetili nakon uvođenja privremenih mjera, posebno nemogućnost prijenosa povećanja cijena na kupce. Te su poteškoće izražene i objašnjene i u privremenoj fazi, u kojoj su korisnici tvrdili da bi uvođenje antidampinških pristojbi dovelo do znatnog povećanja njihovih troškova, što bi bilo teško prenijeti na kupce. Korisnici su tvrdili da bi to moglo ugroziti njihovu profitabilnost i konkurentnost. Neki su korisnici nadalje upozorili da bi povećanja troškova povezana s pristojbama mogla ugroziti njihovu operativnu održivost i kontinuiranu održivost određenih proizvodnih aktivnosti u Uniji. Među mogućim posljedicama naveli su smanjenje broja zaposlenika, premještanje izvan Unije i zatvaranje poduzeća.

(151)

Komisija je napomenula da su informacije prikupljene tijekom ispitnog postupka opsežno dokumentirane, kako je detaljno opisano u uvodnoj izjavi 295. privremene uredbe. Oko 50 korisnika i udruženja korisnika javilo se i aktivno sudjelovalo u postupku. Mnogi od tih korisnika dostavili su potpune odgovore na upitnik, što je Komisiji omogućilo da provede temeljitu i reprezentativnu procjenu situacije. Industrijska udruženja u sektorima abraziva i vatrostalnih materijala bila su posebno aktivna te su dostavila opsežne i detaljne informacije. Ta udruženja zastupaju širok spektar subjekata, uključujući znatan broj malih i srednjih poduzeća, kao i veće korisnike. U podacima su stoga zastupljene razne vrste i veličine industrijskih sektora Unije na kraju proizvodnog lanca.

(152)

Iz socioekonomske perspektive, na temelju informacija industrijskih udruženja procjenjuje se da industrija vatrostalnih materijala zapošljava oko 20 000 osoba diljem Unije i ostvaruje godišnji promet od oko 4 milijarde EUR. Kad je riječ o industriji abraziva, ona samo u Njemačkoj i Italiji osigurava oko 8 400 radnih mjesta i ostvaruje ukupni godišnji promet od oko 2,3 milijarde EUR u tim dvjema državama članicama. Na temelju informacija koje su dostavila udruženja korisnika u oba sektora, industrije vatrostalnih materijala i abraziva u Uniji zajedno imaju godišnji promet od oko 6,6 milijardi EUR i izravno zapošljavaju 39 000 radnika u Uniji, od kojih bi više od 22 600 bilo znatno i trenutačno ugroženo.

(153)

Stoga je doprinos tih sektora gospodarstvu i zapošljavanju u zemljama u kojima imaju sjedište znatan. Osim toga, industrija abraziva i vatrostalnih materijala ima važnu ulogu u proizvodnji čelika, metala i stakla te alata za rezanje, brušenje, poliranje i završnu obradu, koji su kritični za proizvodne procese u sektorima kao što su automobilska, zrakoplovna, svemirska i građevinska industrija.

(154)

Komisija je napomenula da, prema odgovorima korisnika na upitnik, oko 50 % taljenog aluminija koji se koristi u sektoru abraziva i oko 65 % taljenog aluminija koji se koristi u sektoru vatrostalnih materijala potječe iz Kine. Ti podaci ukazuju na znatnu ovisnost industrija na kraju proizvodnog lanca o taljenom aluminiju kineskog podrijetla. Iako se znatan dio taljenog aluminija nabavlja iz alternativnih izvora, što bi moglo ublažiti ukupan učinak pristojbi na troškove nekih društava, Komisija je primijetila i da je oslanjanje na jeftini dampinški uvoz iz Kine i dalje znatno. Za korisnike koji se u velikoj mjeri oslanjaju na kineski materijal svako povećanje cijena koje proizlazi iz uvođenja pristojbi utjecalo bi na troškove proizvodnje.

(155)

Pri evaluaciji mogućeg učinka na troškove proizvodnje Komisija je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 300. privremene uredbe, procijenila da bi uvođenje pristojbi moglo dovesti do povećanja troškova za korisničke industrije u rasponu od 10 % – 30 %, ovisno o konkretnom društvu i sektoru, pod pretpostavkom da nabavljaju 100 % taljenog aluminija iz Kine. Točnije, troškovi industrije vatrostalnih materijala mogli bi se povećati za 10 % – 30 %, dok bi se troškovi industrije abraziva mogli povećati za 10 % – 23 %. Stoga je Komisija zaključila da su korisnici u velikoj mjeri izloženi fluktuacijama cijena taljenog aluminija u svojim troškovima proizvodnje.

(156)

Komisija je stoga priznala gospodarsku izloženost korisničkih industrija. Korisničke industrije vrlo su fragmentirane i obuhvaćaju širok spektar subjekata s različitim kapacitetima za apsorpciju povećanja troškova. Povećanja troškova koja proizlaze iz antidampinških pristojbi mogla bi ugroziti operativnu održivost nekih korisnika. To bi moglo dovesti do smanjenja broja zaposlenika, premještanja poslovanja izvan EU-a ili zatvaranja poduzeća.

(157)

S obzirom na sastav korisničkih industrija, među kojima ima i velikih globalnih poduzeća i brojnih malih i srednjih poduzeća, manji ili troškovno osjetljiviji subjekti mogli bi biti posebno teško pogođeni. Komisija je potvrdila da manja poduzeća možda neće moći apsorbirati dodatne troškove i da bi mogla biti prisiljena na zatvaranje. S druge strane, veća bi društva vjerojatnije preusmjerila svoju proizvodnju u postojeća postrojenja izvan Unije.

(158)

Na temelju navedenog Komisija je prepoznala visok rizik od deindustrijalizacije u sektorima na kraju proizvodnog lanca. Mnoga poduzeća u sektorima vatrostalnih materijala i abraziva već posluju s gubitkom, a njihova financijska nestabilnost predstavlja izravnu prijetnju održivosti industrijske aktivnosti u područjima od strateškog interesa za Uniju.

7.4.   Drugi čimbenici: Dostupnost ponude i koncentracija na tržištu

(159)

Neke stranke u industriji vatrostalnih materijala tvrdile su da bi zamjena uvoza iz Kine ugrozila sigurnost opskrbe industrije vatrostalnih materijala u Uniji s obzirom na ograničen kapacitet industrije Unije za proizvodnju vrsta proizvoda koje su najrelevantnije za taj sektor, posebno taljenog aluminija vatrostalnog razreda i smeđeg taljenog aluminija. Tvrdilo se da je industrija Unije tradicionalno usmjerena na proizvodnju taljenog aluminija abrazivnog razreda, koji ima veći udio u ukupnoj potražnji, kojim se trguje po višim cijenama i koji ima koristi od ekonomije razmjera koja omogućuje učinkovitiju racionalizaciju troškova. Osim toga, tvrdilo se da uvoz iz trećih zemalja ne može biti održiv alternativni izvor opskrbe jer je njegov tržišni udio i dalje ograničen.

(160)

Udruženje VDS nadalje je tvrdilo da agregirana procjena proizvodnih kapaciteta nije dovoljna jer nema dovoljno kapaciteta za proizvodnju taljenog aluminija određenih kvaliteta, obrada i veličina čestica. Osim toga, udruženje VDS tvrdilo je da se čak i u trećim zemljama često ne mogu dobiti proizvodi jednake kvalitete kao oni podrijetlom iz Kine.

(161)

Komisija je utvrdila da industrija Unije može opskrbljivati tržište Unije potrebnim količinama predmetnog proizvoda, uključujući njegove različite vrste, kvalitete, obrade i veličine čestica. Iako su se količine proizvoda koje je proizvela industrija Unije znatno smanjile u razmatranom razdoblju zbog dampinškog uvoza iz Kine, Komisija je primijetila da je proizvodni kapacitet industrije Unije u tom razdoblju bio u velikoj mjeri nedovoljno iskorišten, kao što je utvrđeno u uvodnim izjavama od 206. do 208. i uvodnoj izjavi 308. privremene uredbe. Komisija je potvrdila da raspoloživi dodatni kapacitet obuhvaća kapacitet za proizvodnju taljenog aluminija vatrostalnog razreda i smeđeg taljenog aluminija. Komisija je nadalje potvrdila da se znatan dio raspoloživog dodatnog kapaciteta odnosi na proizvodnju smeđeg taljenog aluminija, koji se može staviti u funkciju odmah ili u vrlo kratkom vremenu.

(162)

Osim toga, Komisija je ponovila da je, osim proizvodnje industrije Unije, uvoz iz trećih zemalja i dalje pouzdan izvor taljenog aluminija, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 304. i 305. privremene uredbe. Iako je prisutnost trećih zemalja na tržištu Unije u razdoblju ispitnog postupka bila ograničena u usporedbi s Kinom, Komisija je napomenula da najnoviji dostupni podaci pokazuju da je nakon uvođenja privremenih mjera već zabilježeno umjereno povećanje uvoza iz trećih zemalja. Taj razvoj potvrđuje da se postupak prilagodbe odvija u skladu s očekivanjima i da se, s obzirom na njegovu progresivnu prirodu, daljnja povećanja uvoza iz trećih zemalja mogu razumno očekivati kada se gospodarski subjekti prošire ili uspostave svoju prisutnost na tržištu Unije. Nadalje, Komisija nije pronašla dokaze u prilog tvrdnji da su proizvodi iz trećih zemalja lošije kvalitete nego proizvodi podrijetlom iz Kine. Informacije dostupne Komisiji upućuju na to da proizvođači u trećim zemljama mogu isporučivati taljeni aluminij usporedivih specifikacija i izvedbenih značajki.

(163)

Osim toga, neke su stranke tvrdile da je kineski izvoz taljenog aluminija u Uniju ključan za održavanje tržišnog natjecanja na tržištu Unije, posebno s obzirom na ograničenost alternativnih izvora. Stranke su tvrdile da bi kineski proizvođači, iako ih Komisija ne namjerava isključiti, predloženim antidampinškim pristojbama zapravo bili isključeni jer bi se njihove cijene povećale iznad razina Unije, što bi dovelo do koncentracije tržišta, smanjenja tržišnog natjecanja i moguće štete za korisnike na kraju proizvodnog lanca.

(164)

Komisija je podsjetila da je svrha antidampinških mjera ponovno uspostaviti poštene trgovinske uvjete narušene dampinškim uvozom, a ne isključiti kineske proizvođače izvoznike s tržišta Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 311. privremene uredbe, Komisija je potvrdila da nisu dostavljeni potkrijepljeni dokazi da bi uvođenje mjera dovelo do ozbiljnih negativnih učinaka na strukturu tržišta, uključujući protutržišno postupanje industrije Unije, koji bi negativno utjecali na subjekte na kraju proizvodnog lanca.

7.5.   Zaključak o interesu Unije

(165)

Ispitnim postupkom otkriveno je da bi potvrđivanje privremenih mjera u obliku u kojem su one koncipirane dovelo do visokog rizika od deindustrijalizacije u sektorima na kraju proizvodnog lanca. Mnoga poduzeća u sektorima vatrostalnih materijala i abraziva već posluju s gubitkom, a njihova financijska nestabilnost predstavlja izravnu prijetnju održivosti industrijske aktivnosti u područjima od strateškog interesa za Uniju.

(166)

Istodobno bi neuvođenje mjera imalo negativne i nepovratne posljedice za industriju Unije jer bi kontinuirano sprečavanje rasta cijena i smanjenje prodaje doveli do ubrzavanja financijskih gubitaka i zatvaranja proizvodnih postrojenja. To bi moglo ugroziti kontinuitet europske proizvodnje taljenog aluminija, koji je ključan materijal za strateške sektore kao što su čelik i obrana, kao i za druge osjetljive primjene. Time bi se ugrozila industrijska otpornost i strateška autonomija Unije.

(167)

Stoga, kako bi se izbjegao nestanak industrije Unije ili industrije na kraju proizvodnog lanca, Komisija je smatrala primjerenim prilagoditi oblik mjera kako je navedeno u odjeljku 8.

8.   KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE

8.1.   Konačne mjere

(168)

Komisija je nakon objave privremenih mjera nastavila prikupljati informacije i sudjelovala u opsežnom postupku savjetovanja. Tijekom tog postupka intenzivno je komunicirala sa zainteresiranim stranama, uključujući saslušanja, pisane podneske, prezentacije i detaljnu razmjenu informacija s proizvođačima i korisnicima iz Unije.

(169)

Društvo Saint-Gobain predložilo je da se antidampinške pristojbe prošire na predmetni proizvod uključen u proizvode na kraju proizvodnog lanca. To je društvo tvrdilo da bi se tim prijedlogom omogućili jednaki uvjeti i pošteno tržišno natjecanje na tržištima na kraju proizvodnog lanca jer bi se spriječilo da proizvođači iz trećih zemalja koji koriste taljeni aluminij iz Kine po nepoštenim cijenama steknu konkurentsku prednost u odnosu na proizvođače iz Unije koji posluju na tim tržištima.

(170)

Komisija je smatrala da bi takav pristup bio nemoguć u okviru aktualnog ispitnog postupka. Komisija je napomenula da je antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom taljenog aluminija pokrenut s ograničenim opsegom koji obuhvaća samo predmetni proizvod. U skladu s tim, nalazi o dampingu i šteti ne mogu se pravno primijeniti na proizvode na kraju proizvodnog lanca bez zasebnog ispitnog postupka. Komisija je nadalje utvrdila da bi se u provedbi takvog prijedloga javile znatne praktične poteškoće jer bi provjera sadržaja taljenog aluminija u gotovim proizvodima na kraju proizvodnog lanca bila iznimno složena. Stoga je taj prijedlog odbačen.

8.2.   Oblik i razina mjera

(171)

Uzimajući u obzir uključene interese opisane u odjeljku 7., Komisija smatra da je bescarinska kvota najbolji oblik mjere kojim se postiže ravnoteža različitih uključenih interesa, to jest, štiti se položaj proizvođača iz Unije i istodobno se za korisnike izbjegavaju troškovni šokovi, ublažavaju se učinci na troškove, daje im se dovoljno vremena za prilagodbu i smanjuje se njihova ovisnost o Kini.

(172)

S obzirom na potrebu da se zaštite proizvođači iz Unije koji trpe štetu zbog dampinškog uvoza i da se istodobno ublaže troškovi za korisnike i smanje ovisnosti o Kini, konačna antidampinška mjera trebala bi imati oblik bescarinske kvote. Uvoz dotičnog proizvoda u granicama te kvote izuzima se od antidampinške pristojbe. Međutim, uvoz koji premašuje količinu kvote podliježe punoj antidampinškoj pristojbi, kako je utvrđeno u ovoj uredbi.

(173)

Komisija je zatim utvrdila odgovarajuću razinu za takvu kvotu, polazeći od procjene razine koja je potrebna proizvođačima u Uniji kako bi ostali održivi. To je uključivalo utvrđivanje količine prodanih proizvoda koja je potrebna za održavanje stabilne prisutnosti na tržištu na temelju povijesnih podataka iz razdoblja u kojima je industrija bila konkurentna i profitabilna.

(174)

Sljedeći je korak bio razmotriti kako bi se uvoz iz trećih zemalja mogao razvijati. Naposljetku, u obzir je uzeta veličina tržišta Unije. Na temelju ponude u Uniji i predviđenog uvoza iz trećih zemalja preostala količina utvrđena je kao razina koja će biti obuhvaćena bescarinskom kvotom.

(175)

Nakon te procjene Komisija je utvrdila bescarinsku kvotu s početnom količinom od 60 000 tona za 2026. Ta je kvota koncipirana tako da se postupno smanjuje za 7 500 tona godišnje kroz pet godina i dosegne 30 000 tona do 2030., odnosno do kraja razdoblja.

(176)

Bescarinska kvota primjenjuje se prema načelu „prvi po redoslijedu”. Kako bi se postigao širok i pravedan pristup, kvota je podijeljena 1. po proizvodima, sa zasebnim dodjelama za smeđi taljeni aluminij i bijeli taljeni aluminij, 2. po granularnosti, kako bi se omogućila uravnotežena raspodjela među različitim primjenama i 3. vremenski, s tromjesečnim raspodjelama kako bi se održala dostupnost tijekom cijele godine. Na taj se način mjerom podupire proporcionalan pristup u svim sektorima i odgovara na potrebe pojedinih sektora.

(177)

Kad je riječ o očekivanom utjecaju količine obuhvaćene bescarinskom kvotom na zainteresirane strane, Komisija je napomenula sljedeće:

(178)

Za industriju Unije količina oslobođena od carine temeljila se na referentnoj točki u kojoj je industrija već ostvarivala razumne profitne marže. Koncipirana je kako bi se održala ta razina profitabilnosti i kako bi se istovremeno povećali prodaja, tržišni udio i proizvodnja. Smanjenjem količine kineskog uvoza po nepoštenim cijenama očekivalo se da će industrija Unije poslovati u stabilnijem okruženju, što će omogućiti bolje upravljanje cijenama i održavanje profitabilnosti.

(179)

Konkretno, predviđalo se da će se prodaja industrije Unije 2026. povećati za 84 % i do 2031. povećati za 95 %, što je gotovo dvostruko više od prodaje zabilježene u razdoblju ispitnog postupka. Očekivalo se da će iskorištenost kapaciteta porasti s 43 % u razdoblja ispitnog postupka na 67 % u 2026. i dosegnuti vrhunac od 71 % do 2031., što je poboljšanje od 65 %. Predviđalo se da će se tržišni udio povećati s 32 % u razdoblju ispitnog postupka na 59 % u 2026. i dosegnuti 63 % do 2031., što je povećanje od 96 %, čime će se gotovo udvostručiti razina zabilježena u razdoblju ispitnog postupka. Kad je riječ o cijenama, precizne prognoze bile su neizvjesne zbog ograničenih podataka. Nekoliko čimbenika, kao što su kretanja potrošnje, međunarodne usporedbe cijena, kineska ponuda proizvoda i promjene u troškovima proizvodnje, moglo bi utjecati na buduće razine cijena.

(180)

S obzirom na ta predviđena poboljšanja prodaje, iskorištenosti kapaciteta i tržišnog udjela, bescarinska kvota koncipirana je tako da se omogući kontinuirana održivost industrije Unije. Mjerom se utvrđuje predvidljiv okvir za uvoz te se na taj način omogućuje proizvođačima da iskoriste očekivani rast, prilagode svoje planove proizvodnje i ulaganja te zadrže svoj položaj na tržištu.

(181)

Za korisničke industrije bilo je teško procijeniti precizan učinak predložene mjere s obzirom na širok spektar uključenih poduzeća. Međutim, pristupom bescarinskih kvota omogućuje se prijelazno razdoblje kako bi se ublažio početni učinak na troškove, čime se korisnicima daje vrijeme da se prilagode utvrđivanjem alternativnih dobavljača, ishođenjem potrebnih certifikacija proizvoda i usklađivanjem sa zahtjevima klijenata. Nadalje, mjerom se zadržava znatna količina koja ne podliježe carinama te se uvodi predvidljiv i transparentan okvir osmišljen za potporu strateškom planiranju i olakšavanje manje disruptivne tranzicije.

(182)

Konkretno, ako se kao referentna vrijednost uzme razdoblje ispitnog postupka, mjera bi omogućila da se 37 % kineskog uvoza uveze u Uniju bez carine u prvoj godini, to jest 2026. Bescarinske kvote koncipirane su tako da se postupno smanjuju i do 2030. dosegnu 19 %. Pristup tim količinama oslobođenim carine trebao bi trenutačno i znatno smanjiti učinak na troškove poduzeća, ovisno o njihovoj ponudi proizvoda i izvorima opskrbe, u usporedbi sa standardnim uvođenjem pristojbi.

(183)

Nakon konačne objave i dodatne konačne objave niz stranaka doveo je u pitanje količine utvrđene u bescarinskoj kvoti. Stranke koje zastupaju industriju Unije tvrdile su da posluju u gospodarski neodrživim uvjetima i da je njihova održivost izravno ugrožena sprečavanjem rasta cijena. Prema njihovu mišljenju, mjere su stoga bile od presudne važnosti za ponovnu uspostavu poštenog tržišnog natjecanja i povrat izgubljenog tržišnog udjela. Nadalje su tvrdile da bi količina bescarinske kvote trebala biti koncipirana na takav način da se poveća iskorištenost kapaciteta industrije Unije i da u skladu s time bescarinsku kvotu ne bi trebalo dopustiti ili bi je trebalo znatno smanjiti. Osim toga, tvrdili su da bi se bescarinska kvota trebala primjenjivati tri umjesto pet godina jer bi se tako korisnicima dalo dovoljno vremena da smanje ovisnost i diversificiraju svoje dobavljače.

(184)

S druge strane, korisničke industrije tvrdile su da trenutačne razine kvote nisu dovoljne da bi se otklonile zabrinutosti subjekata na kraju proizvodnog lanca te su pozvale na daljnja smanjenja pristojbi i znatno povećanje količina kvote. Osporavale su metodologiju Komisije za procjenu iskorištenosti kapaciteta i tvrdile da su smanjenja kvote prenagla. Osim toga, tvrdile su da je potrebna veća početna količina slobodne kvote kako bi se korisničkim industrijama pružila odgovarajuća prilika da prilagode poslovanje i diversificiraju izvore opskrbe te da bi trebalo ukinuti postupno smanjenje bescarinske kvote za prve tri godine.

(185)

Komisija je potvrdila da je njezina metodologija pouzdana i da se temelji na povijesnim podacima i činjeničnim dokazima prikupljenima tijekom ispitnog postupka, uključujući informacije o troškovima, iskorištenosti kapaciteta, količinama prodanih proizvoda, ovisnosti o kineskom uvozu i ukupnim razinama uvoza. Slično tome, Komisija je napomenula da se njezinom metodologijom uzimaju u obzir potrebe proizvođača iz Unije kako bi ostali održivi. To je uključivalo utvrđivanje količine prodanih proizvoda koja je potrebna za održavanje stabilne prisutnosti na tržištu. Komisija je pri koncipiranju bescarinske kvote istodobno uzela u obzir i interese korisnika jer se mjerom zadržava znatna količina proizvoda oslobođenih od carine i omogućuje manje disruptivna tranzicija. Konkretno, mjerom se omogućuje da se više od 37 % količine uvoza iz Kine evidentirane u razdoblju ispitnog postupka uveze u Uniju bez carine u prvoj godini (2026.). Ta se kvota zatim postupno smanjuje i do 2030. doseže 19 %. Tako koncipiranom kvotom znatno se ublažava učinak na troškove korisnika, omogućuje prijelazno razdoblje kako bi se ublažili početni učinci i omogućuje vrijeme za prilagodbu utvrđivanjem alternativnih dobavljača i ishođenjem potrebnih certifikacija proizvoda. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(186)

Nakon konačne objave brojne stranke dovele su u pitanje uvoz iz trećih zemalja koji je Komisija uzela u obzir. Brojni korisnici tvrdili su da te zemlje realno ne mogu popuniti prazninu u opskrbi i da su pretpostavke Komisije pretjerano optimistične. Na temelju toga tvrdili su da bi trebalo povećati količine bescarinske kvote. Posebno su istaknuli da se Brazil povukao s tržišta Unije zbog carina Sjedinjenih Američkih Država, da je proizvodnja u Ukrajini poremećena aktualnim ratom i da Indija i sama ovisi o uvozu iz Kine. S druge strane, industrija Unije tvrdila je da postoje snažni razlozi da se predvidi brži ulazak uvoza iz trećih zemalja na tržište Unije nakon uvođenja antidampinških pristojbi. U skladu s tim tvrdili su da bi trebalo znatno smanjiti količine bescarinske kvote. Posebno su se osvrnuli na Ukrajinu, koja je povećala svoje proizvodne kapacitete i javno ponudila proširenje izvoza u Uniju.

(187)

Komisija je napomenula da se njezina procjena povećanja uvoza iz trećih zemalja temeljila na povijesnim podacima o uvozu. S jedne strane, tom se metodologijom uzelo u obzir da do povećanja ne bi došlo iznenada, nego postupno kako bi se dosegnula najviša razina uvoza zabilježena 2021. S druge strane, Komisija je razmotrila i stvarne uvozne tokove iz trećih zemalja nakon uvođenja privremenih mjera. Ti su podaci pokazali da se uvoz povećavao, suprotno tvrdnjama korisnika, ali da se nije povećavao tako naglo kako je tvrdila industrija Unije. S obzirom na suprotne i proturječne argumente koje su iznijele različite stranke, Komisija je napomenula da se njezina metodologija temeljila i na utvrđenim povijesnim podacima o uvozu i na uočenim uvoznim aktivnostima trećih zemalja u mjesecima nakon uvođenja privremenih mjera. Komisija je stoga smatrala da je njezin pristup pouzdan, čvrst i utemeljen na činjeničnim dokazima. U skladu s tim te su tvrdnje odbačene.

8.3.   Upravljanje kvotama

(188)

Kako je objašnjeno u prethodnom odjeljku, bescarinska kvota trebala bi se primjenjivati prema načelu „prvi po redoslijedu”.

(189)

Kako bi se omogućio širok i pravedan pristup, kvota je raspodijeljena na sljedeći način: po proizvodima, uz zasebne dodjele za smeđi taljeni aluminij i bijeli taljeni aluminij, te po granularnosti kako bi se omogućio uravnotežen pristup za glavne korisničke sektore. Nadalje, kvotu bi trebalo raspodijeliti tromjesečno kako bi bila dostupna tijekom cijele godine.

(190)

Svrha je te strukture zajamčiti pravednu raspodjelu bescarinske kvote i njezinu prilagodbu posebnim potrebama različitih industrija.

8.3.1.   Kvote za vrste proizvoda

(191)

Komisija se pri raspodjeli među vrstama proizvoda vodila glavnim zasebnim kategorijama, a to su smeđi taljeni aluminij i bijeli taljeni aluminij, pri čemu je uzela u obzir izvedivost diferencijacije na temelju postojeće nomenklature i oznaka TARIC.

(192)

Komisija je na temelju povijesnih podataka o uvozu, informacija prikupljenih upitnicima i podnesaka zainteresiranih strana procijenila razine potrošnje smeđeg taljenog aluminija i bijelog taljenog aluminija u Uniji, prodaju i proizvodnju industrije Unije, njezin proizvodni kapacitet i stupanj ovisnosti korisnika o uvozu iz Kine. U procjeni se razmatrala i izvedivost nabave od alternativnih dobavljača, sa sjedištem u Uniji ili iz trećih zemalja, uz razine troškova koje ne bi uzrokovale poremećaje cijena za korisnike.

(193)

Na temelju navedenog Komisija je 70 % bescarinske kvote raspodijelila na smeđi taljeni aluminij, a 30 % na bijeli taljeni aluminij. S obzirom na specifičnost cijene sol-gel korunda, ako bi se on uključio u količinu dodijeljenu bijelom taljenom aluminiju, to bi dovelo do neprimjerenog korištenja kvote. Stoga je za sol-gel korund utvrđena zasebna kvota.

8.3.2.   Zahtjevi u pogledu granularnosti po korisnicima

(194)

Kako bi se količine uravnoteženo raspodijelile među glavnim korisničkim industrijama, odnosno industrijama abraziva i vatrostalnih materijala, Komisija je raspodijelila kvotu tako da obama sektorima omogući pristup odgovarajućim udjelima bescarinske kvote.

(195)

U tu je svrhu Komisija na temelju informacija prikupljenih tijekom ispitnog postupka, uključujući povijesne podatke o uvozu i udjele potrošnje na tržištu za oba sektora, procijenila relativne potrebe i ovisnost svakog od njih o opskrbi.

(196)

Na temelju navedenog Komisija je 60 % kvote raspodijelila na sektor abraziva, a 40 % na sektor vatrostalnih materijala.

(197)

Izrađuju se posebne oznake TARIC na temelju granularnosti i tehničkog opisa proizvoda. Iako postoji preklapanje, tim se oznakama djelotvorno razlikuju primjene u sektorima abraziva i vatrostalnih materijala, dok se razvrstavanje i dalje temelji na fizičkim svojstvima proizvoda.

8.3.3.   Vremenska raspodjela bescarinske kvote

(198)

Oslobođenje od carine dijeli se tromjesečno kako bi se uvoz ravnomjerno raspodijelio tijekom godine i spriječilo skladištenje znatnih količina uvezenih proizvoda na početku razdoblja radi izbjegavanja mogućih pristojbi. Neiskorištena tromjesečna carinska kvota automatski se prenosi u sljedeće razdoblje.

8.3.4.   Trajanje i razvoj bescarinske kvote

(199)

Količina bescarinske kvote postupno će se smanjivati. Smanjenje se provodi svake godine nakon stupanja na snagu ove uredbe, pri čemu početna količina iznosi 60 000 tona i smanjuje se za 7 500 tona godišnje na konačnih 30 000 tona.

(200)

Očekivalo se da će se tim godišnjim smanjenjem količinske kvote postupno ograničiti šteta koju je pretrpjela industrija Unije, čime će se proizvođačima iz Unije omogućiti da se s vremenom oporave i ponovno postanu održivi.

(201)

Korisnicima taj pristup pomaže u upravljanju troškovima izbjegavanjem iznenadnih učinaka na cijene kritičnih ulaznih elemenata. Svrha je dati im vremena da smanje ovisnost o Kini, diversificiraju dobavljače i ispune zahtjeve za certifikaciju i standardne zahtjeve klijenata. Predloženim rokovima ostvarena je predvidljivost, čime je korisnicima omogućeno da planiraju i prilagođavaju poslovanje u skladu s time.

8.3.5.   Primjedbe nakon konačne objave

(202)

Nakon konačne objave niz zainteresiranih strana tvrdio je da je sustav bescarinske kvote neprimjeren, što se posebno odnosi na primjenu načela „prvi po redoslijedu”. Tvrdili su da takav sustav nerazmjerno koristi velikim kupcima, stavlja mala i srednja poduzeća u nepovoljan položaj te potiče špekulativno ponašanje i stvaranje zaliha. Prema mišljenju tih strana, MSP-ovi bi bili oštećeni jer, za razliku od velikih trgovaca, ne mogu stvarati zalihe ili brzo proći carinu, zbog čega ovise o posrednicima. Kako bi se postigao pravedan pristup, pozvali su na zaštitne metode raspodjele, kao što su dnevna ograničenja uvoza i posebne kvote za MSP-ove.

(203)

Komisija je napomenula da je sustav bescarinske kvote koncipiran tako da se omogući širok i pravedan pristup. Kvota je raspodijeljena po proizvodima (smeđi taljeni aluminij i bijeli taljeni aluminij), vremenski (tromjesečno) i po granularnosti, čime se de facto razlikuju vrste korisnika. Tom raspodjelom kvote nastoji se spriječiti koncentracija i omogućiti širokom spektru gospodarskih subjekata da je iskoriste. Kad je riječ o prijedlogu za dnevna ograničenja uvoza po poduzeću, Komisija je primijetila da bi takav mehanizam bilo teško provesti i da bi doveo do nerazmjernog administrativnog opterećenja na razini nacionalnih carina. Nadalje, Komisija je napomenula da bi MSP-ovi mogli imati koristi od sustava samostalno i preko etabliranih uvoznika, koji, kako je potvrđeno tijekom ispitnog postupka, djeluju kao prijenosni kanal između kineskih izvoznika i MSP-ova. Budući da MSP-ovi u mnogim slučajevima ne uvoze izravno, uloga etabliranih uvoznika ključno je jamstvo njihova pristupa materijalu. Uvođenjem dnevnih ograničenja po poduzeću mogao bi se blokirati taj kanal i u praksi ugroziti pristup koji je potreban MSP-ovima. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(204)

Nakon konačne objave niz zainteresiranih strana tvrdio je da je razlika koju je Komisija učinila između abrazivnog i vatrostalnog razreda umjetna i tehnički neutemeljena. Tvrdili su da su te dvije kategorije fizički i kemijski međusobno zamjenjive te da ih carinska tijela ne mogu razlikovati. Te su strane nadalje tvrdile da bi bez strožih kontrola dio kvote mogle potrošiti industrije koje nisu predviđeni korisnici. Pozvali su na uvođenje certificiranja krajnjih korisnika kako bi se otklonila ta zabrinutost.

(205)

Komisija je napomenula da su, iako je proizvod iz ispitnog postupka isti, utvrđene posebne oznake TARIC na temelju granularnosti i tehničkog opisa proizvoda. Iako postoji određeno preklapanje, tim se oznakama u velikoj mjeri djelotvorno razlikuje potrošnja za primjenu u abrazivnom i vatrostalnom sektoru. Razvrstavanje se stoga čvrsto temelji na fizičkim svojstvima proizvoda, čime se postiže tehnički utemeljena i provediva diferencijacija. Komisija je nadalje napomenula da bi uvođenje izuzeća za krajnje namjene bilo teško provesti i da bi to dovelo do nerazmjernog administrativnog opterećenja s obzirom na velik broj potencijalnih korisnika. Osim toga, takvim izuzećem mogla bi se narušiti uloga tradicionalnih uvoznika, koji djeluju kao de facto mehanizam prijenosa između kineskih izvoznika i MSP-ova. Budući da MSP-ovi u mnogim slučajevima ne uvoze izravno, ovise o etabliranim uvoznicima koji im osiguravaju pristup materijalu. Uvođenjem certificiranja krajnjih korisnika mogao bi se blokirati taj kanal i ugroziti pristup MSP-ova, a ne ga zaštititi. Stoga je tvrdnja odbačena.

(206)

Nakon konačne objave određene su stranke osporavale količine bescarinske kvote po kategorijama proizvoda. Brojne zainteresirane strane tvrdile su da bi taljeni aluminij vatrostalnog razreda trebalo izuzeti iz mjera ili da bi trebalo uvesti posebno izuzeće za krajnje namjene za taljeni aluminij koji se uvozi za proizvodnju vatrostalnih proizvoda namijenjenih industriji čelika. Druge stranke tvrdile su da bi određene oblike proizvoda, kao što su sol-gel korund i grude, trebalo isključiti iz opsega carinske kvote ili da bi trebalo povećati količine određenih vrsta proizvoda, kao što je smeđi taljeni aluminij. Osim toga, niz zainteresiranih strana koje zastupaju industriju vatrostalnih materijala osporio je raspodjelu između vatrostalnih materijala i abraziva, tvrdeći da bi odlučujući kriterij za raspodjelu između korisničkih industrija trebala biti ovisnost, a ne potrošnja.

(207)

Komisija je napomenula da je pri utvrđivanju količina kvote uzela u obzir cijeli opseg proizvoda i primijenila dosljednu metodologiju na sve proizvode u tom opsegu. Konkretno, Komisija je utvrdila ukupnu količinu kvote od 60 000 tona, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 173. do 175. Od tog je iznosa 70 % raspodijeljeno na smeđi taljeni aluminij, a 30 % na bijeli taljeni aluminij, kako je navedeno i u odjeljku 8.3.1. Količine su zatim proporcionalno raspodijeljene među relevantnim oznakama TARIC tih kategorija na temelju udjela uvoza zabilježenog u razdoblju ispitnog postupka.

(208)

Komisija je smatrala da je ta metodologija pouzdana, uravnotežena i proporcionalna jer se njome predmetni proizvod tretira kao cjelina, a ne daje se prednost određenoj tipologiji ili je se isključuje. Kako je već utvrđeno u odjeljku 222., smatra se da svi proizvodi pripadaju istom predmetnom proizvodu. Osim toga, Komisija je napomenula da je metodologija kojom je utvrđena raspodjela među korisničkim industrijama bila pouzdana jer su njome uzete u obzir ovisnosti korisnika i razine potrošnje. U skladu s time, te su tvrdnje odbačene.

(209)

Nakon konačne objave niz zainteresiranih strana tvrdio je da bi trebalo uključiti klauzulu o preispitivanju kako bi se uzele u obzir moguće promjene okolnosti, uključujući kretanja proizvodnje u Uniji, uvoz iz trećih zemalja i veličinu tržišta Unije, što bi zahtijevalo prilagodbu bescarinske kvote.

(210)

Komisija je napomenula da u skladu s osnovnom uredbom može pokrenuti preispitivanje ako dođe do promjena okolnosti, uključujući promjene ukupne proizvodnje u Uniji, potrošnje taljenog aluminija u Uniji i uvoza iz trećih zemalja. U skladu s tim, Komisija je smatrala da uključivanje zasebne klauzule o preispitivanju nije opravdano.

(211)

Nakon konačne objave proizvođači izvoznici koje zastupa CCCMC tvrdili su da bi proizvođačima izvoznicima koji su surađivali u ispitnom postupku trebalo dati prednost pri dodjeli kvote.

(212)

Komisija je napomenula da je bescarinska kvota utvrđena na temelju interesa Unije kako bi se ublažio učinak mjera na korisničke industrije i uravnotežili interesi svih strana, a ne kako bi pojedinačni proizvođači izvoznici imali povlašten tretman. Zbog toga je odbačena tvrdnja da bi proizvođačima koji surađuju trebalo dati prednost pri dodjeli kvote.

(213)

Nakon konačne objave niz stranaka tvrdio je da je uključivanje oznake TARIC 2818 10 91 20, koja se odnosi na plavi sol-gel korund, u smeđi taljeni aluminij netočno. Tvrdili su da plavi sol-gel korund za potrebe razlikovanja vrsta proizvoda u skladu s njihovim razvrstavanjem u oznake TARIC ne bi trebalo smatrati posebnom vrstom smeđeg taljenog aluminija. Tvrdili su da plavi sol-gel korund ima udio aluminijeva oksida manji od 98,5 %, zbog čega je obuhvaćen oznakom KN 2818 10 91 , ali je njegova zamjenjivost standardnim proizvodima od smeđeg taljenog aluminija ograničena. Nadalje su tvrdili da je glavna sirovina za sol-gel korund boemit, koji je posebna vrsta aluminijeva oksida, dok je aluminijev oksid ujedno i glavna sirovina za proizvode od bijelog taljenog aluminija, a glavna sirovina za smeđi taljeni aluminij je boksit. Osim toga, tvrdili su da su plavi sol-gel korund i bijeli sol-gel korund, koji su razvrstani u oznake TARIC 2818 10 11 10 i 2818 10 11 20, međusobno zamjenjivi u većoj mjeri nego standardni razredi smeđeg taljenog aluminija. Slično tome, tvrdili su da bi se uključivanjem plavog sol-gel korunda u smeđi taljeni aluminij nerazmjerno raspodijelile količine za vrstu specijaliziranog proizvoda, zbog čega bi se u okviru bescarinske kvote u Uniju mogle uvesti nerazmjerne razine plavog sol-gel korunda. Na temelju toga stranke su zatražile da se plavi sol-gel korund isključi iz kategorije smeđeg taljenog aluminija i smatra zasebnim proizvodom u okviru bescarinskih kvota.

(214)

Komisija je pažljivo ocijenila taj zahtjev i na temelju iznesenih argumenata zaključila da, iako sve vrste proizvoda obuhvaćene opsegom ispitnog postupka čine isti predmetni proizvod i imaju ista ključna fizička, kemijska i tehnička svojstva, za potrebe razlikovanja vrsta proizvoda u skladu s njihovom klasifikacijom prema TARIC-u plavi sol-gel korund ne bi se trebao smatrati posebnom vrstom smeđeg taljenog aluminija, već bi ga trebalo uključiti u kategoriju bijelog taljenog aluminija. Taj je zaključak bio tehnički opravdan, ali je također bio utemeljen na razmatranju da bi se uključivanjem plavog sol-gel korunda u smeđi taljeni aluminij nerazmjerno raspodijelile količine vrsti specijaliziranog proizvoda, zbog čega bi se u okviru bescarinske kvote u Uniju mogle uvesti nerazmjerne razine plavog sol-gel korunda.

(215)

Osim toga, Komisija je napomenula da je namjera bescarinske kvote i dodjele većeg udjela od 70 % smeđem taljenom aluminiju bila ublažiti učinak na znatne količine smeđeg taljenog aluminija koje troši većina korisnika. Međutim, uključivanje plavog sol-gel korunda u tu kategoriju ne bi bitno izmijenilo ukupnu dostupnost količina korisnicima s obzirom na njegovu malu potrošnju, ali bi s druge strane moglo znatno naštetiti industriji Unije.

(216)

Stoga je Komisija za potrebe raspodjele količine odlučila uključiti oznaku TARIC 2818 10 91 20 u bijeli taljeni aluminij.

(217)

Osim toga, niz zainteresiranih strana tvrdio je da su potrebne određene izmjene opisa sol-gel korunda u TARIC-u radi tehničke točnosti i izbjegavanja mogućeg pogrešnog razvrstavanja uvezenih proizvoda od sol-gel korunda. Te su izmjene uključivale pojašnjenje da su sinterirani i prethodno sinterirani sol-gel korund uključeni u oznake TARIC 2818 10 11 10 i 2818 10 91 20. Osim toga, neke su stranke tvrdile da je potrebna prilagodba oznake TARIC 2818 10 91 20 kako bi se izbjegao uvoz određenih proizvoda od sol-gel korunda s manje od 98,5 % aluminijeva oksida pod oznakom TARIC 2818 10 91 99.

(218)

Komisija je pažljivo razmotrila taj zahtjev i na temelju iznesenih argumenata zaključila da su izmjene opravdane radi tehničke točnosti i izbjegavanja mogućeg pogrešnog razvrstavanja uvezenih proizvoda od sol-gel korunda. Osim toga, Komisija je napomenula da je svrha bescarinske kvote bila ublažiti učinak na znatne količine potrošnje o kojima ovise korisnici. Izmjenom oznaka TARIC koje se odnose na jednu varijantu proizvoda ne bi se bitno izmijenila ukupna dostupnost količina korisnicima s obzirom na njegovu malu potrošnju i moglo bi se izbjeći pogrešno razvrstavanje koje bi moglo znatno naštetiti industriji Unije.

(219)

Nakon dodatne konačne objave društvo Imerys ukazalo je na tehničku netočnost u opisu jedne od novostvorenih oznaka TARIC za proizvode od sol-gel korunda i zatražio njezinu reviziju.

(220)

Komisija je napomenula da je opažanje točno i u skladu s time prilagodila opis relevantnih oznaka TARIC.

8.4.   Razina mjera

(221)

Na temelju prethodno navedenog stope konačne antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi kako slijedi:

Zemlja

Društvo

Dampinška marža (%)

Marža štete (%)

Konačna antidampinška pristojba (%)

NRK

Chongqing Saite Corundum Co., Ltd.

99,8

233,9

99,8

NRK

Luoyang Runbao Abrasives Co., Ltd.

88,7

116,9

88,7

NRK

Ostala društva koja surađuju

94,5

178,4

94,5

NRK

Sav ostali uvoz podrijetlom iz NRK-a

110,6

259

110,6

(222)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbe stoga primjenjuju isključivo na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, ne mogu se primjenjivati te stope te bi na njega trebalo primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Kine”.

(223)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (10). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(224)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava ispravna primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Pojedinačne antidampinške pristojbe primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz podrijetlom iz Kine”.

(225)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica trebala bi provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene stope pristojbe, u skladu s carinskim propisima.

(226)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća, posebno nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U takvim se okolnostima može pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera ako su za to ispunjeni uvjeti. Tim ispitnim postupkom može se, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i za posljedičnim uvođenjem pristojbe na razini zemlje.

(227)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sav ostali uvoz podrijetlom iz Kine trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili u Uniju.

(228)

Proizvođači izvoznici koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu izvozili predmetni proizvod u Uniju trebali bi imati mogućnost od Komisije zatražiti da se na njih primijeni stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: (i) da tijekom razdoblja ispitnog postupka nije izvozio predmetni proizvod u Uniju, (ii) da nije povezan s proizvođačem izvoznikom koji je to činio i (iii) da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

8.5.   Konačna naplata privremenih pristojbi

(229)

Nakon konačne objave određene su stranke tvrdile da naplata privremenih pristojbi na razini dampinških marži nije opravdana. Tvrdili su da bi se takvom naplatom nepotrebno opteretilo korisnike te da, s obzirom na to da je oblik konačnih mjera prilagođen, privremene pristojbe ne bi trebalo naplaćivati u njihovom sadašnjem obliku.

(230)

Komisija je napomenula da se konačnim mjerama utvrđuje bescarinska kvota koja obuhvaća dio količine proizvoda uvezene iz Kine. Na temelju uvoza iz Kine u razdoblju ispitnog postupka bescarinska kvota ne bi se primjenjivala na 62,6 % ukupne količine uvezenih proizvoda te bi stoga taj udio podlijegao antidampinškim pristojbama. Kako bi se uzeo u obzir stvarni udio uvoza koji podliježe pristojbama i spriječila prekomjerna naplata pristojbi koje premašuje ono što je uvedeno konačnim mjerama, Komisija je smatrala da bi za razdoblje od uvođenja privremenih mjera do stupanja na snagu konačnih mjera naplaćene pristojbe trebale odgovarati istom udjelu uvoza koji nije obuhvaćen carinskom kvotom, uzimajući kao referentnu vrijednost količinu uvezenih proizvoda iz razdoblja ispitnog postupka, odnosno 62,6 % razine konačne pristojbe. Tim se pristupom omogućuje da se s uvozom postupa dosljedno, da se pristojbe primjenjuju razmjerno i da se ne naplaćuje više nego što zahtijevaju konačne mjere.

(231)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete koju je pretrpjela industrija Unije, iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama uvedenima privremenom uredbom trebali bi se konačno naplatiti u iznosu od 62,6 % razina pristojbi utvrđenih u ovoj uredbi.

(232)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama uvedenima privremenom uredbom trebali bi se konačno naplatiti u iznosu od 62,6 % razina pristojbi utvrđenih u ovoj uredbi.

8.6.   Retroaktivna naplata

(233)

Kako je navedeno u odjeljku 1.2., Komisija je uvela obvezno evidentiranje uvoza proizvoda iz ispitnog postupka.

(234)

Tijekom konačne faze ispitnog postupka ocijenjeni su podaci prikupljeni u kontekstu evidentiranja. Komisija je analizirala jesu li ispunjeni kriteriji za retroaktivnu naplatu konačnih pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(235)

Komisijina analiza pokazala je da nije došlo do dodatnog značajnog povećanja uvoza povrh razine uvoza koja je nanijela štetu u razdoblju ispitnog postupka, u smislu članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija usporedila količine proizvoda uvezenih između (i) razdoblja od prvog cijelog mjeseca nakon pokretanja postupka do posljednjeg cijelog mjeseca prije evidentiranja i razdoblja od prvog cijelog mjeseca nakon pokretanja postupka do posljednjeg cijelog mjeseca prije donošenja privremenih mjera, s jedne strane, i odgovarajućih kalendarskih mjeseci razdoblja ispitnog postupka, s druge strane, kako bi se uzela u obzir sezonalnost i (ii) mjesečni prosjek za ta razdoblja s mjesečnim prosjekom za cijelo razdoblje ispitnog postupka.

(236)

Ishod te analize ukazao je na smanjenje količina uvezenih proizvoda. Konkretno, podaci su pokazali smanjenje prosječne mjesečne količine uvezenih proizvoda od 9 % pri usporedbi sedmomjesečnog razdoblja od pokretanja ispitnog postupka do objave privremenih mjera s mjesečnim prosjekom razdoblja ispitnog postupka. Slična usporedba u dvomjesečnom razdoblju od pokretanja postupka do evidentiranja uvoza pokazala je smanjenje prosječnih mjesečnih količina uvezenih proizvoda od 8 %. Komisija je usporedila i količine uvezene tijekom sedam mjeseci nakon pokretanja postupka s istim kalendarskim mjesecima u razdoblju ispitnog postupka. Ta je usporedba pokazala smanjenje količina uvezenih proizvoda od 10 %. Nadalje, pri usporedbi dvaju mjeseci nakon pokretanja postupka do evidentiranja uvoza s istim mjesecima u razdoblju ispitnog postupka uočeno je smanjenje količina uvezenih proizvoda od 3,2 %.

(237)

S obzirom na navedeno, nema dokaza o znatnom povećanju uvoza nakon pokretanja postupka. U skladu s tim Komisija je zaključila da nisu ispunjeni uvjeti za uvođenje mjera s retroaktivnim učinkom.

9.   ZAVRŠNA ODREDBA

(238)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (11), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(239)

Odbor osnovan člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 nije dostavio mišljenje o mjerama predviđenima ovom Uredbom,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz taljenog aluminija, trenutačno razvrstanog u oznake KN 2818 10 11 , 2818 10 19 , ex 2818 10 91 i 2818 10 99 (oznake TARIC 2818 10 91 20, 2818 10 91 40, 2818 10 91 91, 2818 10 91 99), podrijetlom iz Narodne Republike Kine. Antidampinška pristojba ne primjenjuje se na uvoz obuhvaćen bescarinskom kvotom utvrđenom na temelju članka 2.

2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jest sljedeća:

Država podrijetla

Društvo

Konačna antidampinška pristojba (%)

Dodatna oznaka TARIC

NRK

Chongqing Saite Corundum Co., Ltd.

99,8

89RI

NRK

Luoyang Runbao Abrasives Co., Ltd.

88,7

89RJ

NRK

Ostala društva koja surađuju s popisa iz Priloga I.

94,5

Vidjeti Prilog I.

NRK

Sav ostali uvoz podrijetlom iz NRK-a

110,6

8999

3.   Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbe utvrđenih za društva navedena u stavku 2. predočenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (količina u korištenoj jedinici) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv i adresa društva) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetnoj zemlji]. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Dok se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sav ostali uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

4.   Ako nije drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

1.   Uvodi se konačna bescarinska kvota na uvoz taljenog aluminija, trenutačno razvrstanog u oznake KN 2818 10 11 , 2818 10 19 , ex 2818 10 91 i 2818 10 99 (oznake TARIC 2818 10 11 10, 2818 10 11 20, 2818 10 11 30, 2818 10 11 40, 2818 10 11 91, 2818 10 11 99, 2818 10 91 20, 2818 10 91 40, 2818 10 91 91, 2818 10 91 99), podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Uvoz dotičnog proizvoda u količini te kvote ne podliježe antidampinškoj pristojbi. Količina bescarinske kvote te vrste proizvoda (definirane upućivanjem na oznake TARIC) i razdoblja na koja se primjenjuje navedeni su u Prilogu II.

3.   Bescarinska kvota dodjeljuje se prema načelu „prvi po redoslijedu”, na temelju carinske kvote koja je utvrđena jednako za svako tromjesečje razdoblja primjene, kako je navedeno u Prilogu II.

4.   Povlačenja svake tromjesečne kvote obustavljaju se dvadesetog radnog dana Komisije nakon završetka tromjesečnog razdoblja. Na kraju svakog tromjesečja neiskorišteni saldo carinske kvote automatski se prenosi u sljedeće tromjesečje. Neiskorišteni saldo na kraju zadnjeg tromjesečja svake godine primjene konačne carinske kvote ne prenosi se.

5.   Ako je relevantna kvota definirana u stavku 2. iscrpljena, uvoz iz Narodne Republike Kine podliježe primjenjivoj konačnoj antidampinškoj pristojbi u skladu s člankom 1.

Članak 3.

1.   Konačno se naplaćuju iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom na temelju Provedbene uredbe (EU) 2025/1456 na razini koja odgovara 62,6 % stopa pristojbi utvrđenih u članku 1. ove uredbe. Oslobađaju se osigurani iznosi koji premašuju iznos konačnih stopa antidampinške pristojbe.

2.   Stopa privremene antidampinške pristojbe koja se naplaćuje u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/1036 iznosi:

Država podrijetla

Društvo

Privremena antidampinška pristojba (%)

Dodatna oznaka TARIC

NRK

Chongqing Saite Corundum Co., Ltd.

62,4

89RI

NRK

Luoyang Runbao Abrasives Co., Ltd.

55,5

89RJ

NRK

Ostala društva koja surađuju s popisa iz Priloga I.

59,1

Vidjeti Prilog I.

NRK

Sav ostali uvoz podrijetlom iz NRK-a

69,2

8999

Članak 4.

Članak 1. stavak 2. može se izmijeniti kako bi se dodali novi proizvođači izvoznici iz Narodne Republike Kine i kako bi se na njih primjenjivala odgovarajuća ponderirana prosječna stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Novi proizvođač izvoznik mora dostaviti dokaze:

(a)

da tijekom razdoblja ispitnog postupka (od 1. listopada 2023. do 30. rujna 2024.) nije izvozio proizvode opisane u članku 1. stavku 1.;

(b)

da nije povezan s izvoznicima ili proizvođačima na koje se primjenjuju mjere uvedene ovom Uredbom, a koji su možda surađivali u početnom ispitnom postupku; i

(c)

da je doista izvozio predmetni proizvod ili da je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon razdoblja ispitnog postupka.

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. siječnja 2026.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1)   SL L 176, 30.6.2016., str. 21., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/1036/oj.

(2)   SL C, C/2024/7049, 21.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2024/7049/oj.

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/260 оd 10. veljače 2025. o uvođenju obveznog evidentiranja uvoza taljenog aluminija podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2025/260, 11.2.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/260/oj).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/1456 оd 17. srpnja 2025. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz taljenog aluminija podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L, 2025/1456, 18.7.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/1456/oj).

(5)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/1173 оd 4. lipnja 2020. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1036 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije i Uredbe (EU) 2016/1037 o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije u pogledu trajanja razdoblja prethodnog objavljivanja (SL L 259, 10.8.2020., str. 1, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2020/1173/oj).

(6)   https://www.trevodrywall.com.br/.

(7)   https://www.tecnosulfur.com.br/en/about/.

(8)  Budući da ni u jednoj potencijalno reprezentativnoj zemlji koja je na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao NRK nisu bili dostupni financijski izvještaji proizvođača taljenog aluminija, Komisija je uzela u obzir financijske izvještaje društava koja proizvode taljeni aluminij u drugim zemljama kako bi procijenila jesu li troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi društva Bozel reprezentativni za predmetni sektor, uključujući podatke indijskog proizvođača pod nazivom Carborundum Universal Limited (https://www.cumi-murugappa.com/wp-content/uploads/2025/07/CUMI-Annual-Report-2025.pdf) i japanskog proizvođača pod nazivom Resonac Holdings Corporation (https://www.resonac.com/sites/default/files/2025-02/e_tanshin2024q4.pdf) te provjerene podatke prikupljene od proizvođača iz Unije u uzorku.

(9)  Taljeni aluminij proizvodi se od aluminijeva oksida i boksita, koji su navedeni kao strateški ulazni materijali u Aktu EU-a o kritičnim sirovinama (2024/1252). Osim toga, njegovu stratešku važnost i relevantnost za industriju željeza i čelika te zrakoplovnu, svemirsku i obrambenu industriju potvrđuju Singh i dr. (2023.) u znanstvenom radu naslovljenom Applications and Developments of Thermal Spray Coatings for the Iron and Steel Industry te Grigaitienė i dr. (2025.) u znanstvenom radu naslovljenom Effect of TiO2 Content on the Corrosion and Thermal Resistance of Plasma-Sprayed Al2O3-TiO2 Coatings.

(10)  E-adresa TRADE-TDI-NAME-CHANGE-REQUESTS@ec.europa.eu, European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate G, Rue de la Loi / Wetstraat 170, 1040 Bruxelles/Brussel, BELGIQUE/BELGIË.

(11)  Uredba (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2024. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L, 2024/2509, 26.9.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2509/oj).

PRILOG I.

Proizvođači izvoznici NRK-a koji su surađivali, a nisu uključeni u uzorak

Zemlja

Ime

Dodatna oznaka TARIC

NRK

Art Abrasives (Guizhou) Co., Ltd.

89RK

NRK

Bedrock Corundum Co., Ltd.

89RL

NRK

Binzhou Qinai New Material Co., Ltd.

89RM

NRK

Guizhou Guxin New Materials Co., Ltd.

89RN

NRK

Guizhou Kaicheng Fused Minerals Co., Ltd.

89RO

NRK

Henan Ant Advanced Materials Co., Ltd.

89RP

NRK

Henan Haochen Advanced Materials Co., Ltd.

89RQ

NRK

Henan Hengxin Industrial & Mineral Products Co., Ltd

89SI

NRK

Henan Jinfeng New Material Technology Co., Ltd.

89RR

NRK

Imerys Fused Minerals (Guizhou) Co., Ltd.

89RS

NRK

Qinai (Shandong) New Material Co., Ltd.

89RT

NRK

Qingdao Reckel Advanced Materials Co., Ltd.

89RU

NRK

Qingdao Sisa Abrasives Co., Ltd.

89RV

NRK

Saint-Gobain Ceramic Materials (Zhengzhou) Co Ltd

89RW

NRK

Shandong Imerys Mount Tai Co., Ltd.

89RX

NRK

Shanxi Lvliangshan Mineral Co., Ltd.

89RY

NRK

Yichuan Kingsino Refractories Co., Ltd

89RZ

NRK

Zhengzhou Sinabuddy Mineral Co., Ltd.

89SA

NRK

Zhengzhou Yufa High-Tech Material Co., Ltd.

89SB

NRK

Zibo Jin Chun Tai Abrasives Co., Ltd.

89SD

NRK

Zibo Jinjiyuan Abrasives Co., Ltd.

89SC

PRILOG II.

Oznaka TARIC ili oznaka KN

Opis proizvoda

2026.

2027.

2028.

2029.

2030.

Redni broj

 

 

Opseg bescarinske kvote (neto tone)

 

2818 10 11 10

Sol-gel korund (CAS RN 1302-74-5) s masenim udjelom aluminijeva oksida 99,6 % ili većim, mikrokristalne strukture u obliku šipki s omjerom širine i visine od 1,3 ili više, ali ne više od 6,0

103,8

90,8

77,8

64,9

51,9

090520

2818 10 11 30

(NOVA OZNAKA TARIC)

Sinterirani sol-gel korund ili prethodno sinterirani sol-gel korund s masenim udjelom aluminijeva oksida 99,6 % ili većim, mikrokristalne strukture u obliku šipki s omjerom širine i visine od 1,3 ili više, ali ne više od 6,0

2818 10 11 40

Sinterirani sol-gel korund ili prethodno sinterirani sol-gel korund mikrokristalne strukture koji sadržava aluminijev oksid, s masenim sastavom (izraženim kao oksidi) od najmanje 98,5 % aluminijeva oksida, osim onih s masenim udjelom aluminijeva oksida 99,6 % ili većim, mikrokristalne strukture u obliku šipki s omjerom širine i visine od 1,3 ili više, ali ne više od 6,0.

2818 10 11 20

Sinterirani korund mikrokristalne strukture koji sadržava aluminijev oksid (CAS RN 1344-28-1) i magnezijev aluminat (CAS RN 12068-51-8) (izračunani kao oksidi), s masenim udjelom:

—

aluminijeva oksida 92 % ili većim i

—

magnezijeva oksida 8 % ili manjim

281810 11 91 (NOVA OZNAKA TARIC)

Taljeni aluminij ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta: i. od 5 % do 35 % masenog udjela proizvoda ispod je donje granice veličine zrna utvrđene u specifikaciji proizvoda i ii. od 1 % do 10 % masenog udjela proizvoda iznad je gornje granice veličine zrna utvrđene u specifikaciji proizvoda.

7 177,6

6 280,4

5 383,2

4 486,0

3 588,8

090521

2818 10 11 99

(NOVA OZNAKA TARIC)

Ostalo

10 087,7

8 826,7

7 565,7

6 304,8

5 043,8

090522

2818 10 19

u kojem 50 % ili više ukupne mase ima veličinu čestica veću od 10 mm

56,1

49,1

42,1

35,0

28,0

090523

2818 10 91 20

Sinterirani korund mikrokristalne strukture koji sadržava aluminijev oksid (CAS RN 1344-28-1), magnezijev aluminat (CAS RN 12068-51-8) i aluminate rijetkih zemnih metala itrija, lantana i neodimija (izračunani kao oksidi), s masenim udjelom:

—

aluminijeva oksida 92 % ili većim, ali ne većim od 98,5 %,

—

2 % (± 1,5 %) magnezijeva oksida,

—

1 % (± 0,6 %) itrijeva oksida, i

—

ili 3 % (± 2,2 %) lantanovog oksida ili

—

2 % (± 1,2 %) lantanovog oksida i neodimijevog oksida,

u kojem manje od 50 % ukupne mase ima veličinu čestica veću od 10mm

574,9

503,0

431,2

359,3

287,5

090524

2818 10 91 40

(NOVA OZNAKA TARIC)

Sinterirani sol-gel korund ili prethodno sinterirani sol-gel korund mikrokristalne strukture koji sadržava aluminijev oksid, s masenim sastavom (izraženim kao oksidi) od najmanje 92 %aluminijeva oksida, ali ne više od 98,5 %.

2818 10 91 91 (NOVA OZNAKA TARIC)

Taljeni aluminij s masenim udjelom titanijeva dioksida 1 % ili većim, ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta: i. od 5 % do 35 % masenog udjela proizvoda ispod je donje granice veličine zrna utvrđene u specifikaciji proizvoda i ii. od 1 % do 10 % masenog udjela proizvoda iznad je gornje granice veličine zrna utvrđene u specifikaciji proizvoda.

16 243,2

14 212,8

12 182,4

10 152,0

8 121,6

090525

2818 10 91 99

(NOVA OZNAKA TARIC)

Ostalo

24 364,8

21 319,2

18 273,6

15 228,0

12 182,4

090526

2818 10 99

u kojem 50 % ili više ukupne mase ima veličinu čestica veću od 10 mm

1 392,1

1 218,1

1 044,0

870,0

696,0

090527

2026.

Oznaka TARIC ili oznaka KN

2026.

 

Prvo tromjesečje

(16.1.2026. – 31.3.2026.)

Drugo tromjesečje

(1.4.2026. – 30.6.2026.)

Treće tromjesečje

(1.7.2026. – 30.9.2026.)

Četvrto tromjesečje

(1.10.2026. – 31.12.2026)

 

Opseg bescarinske kvote (neto tone)

2818 10 11 10

2818 10 11 30

2818 10 11 20

2818 10 11 40

25,95

25,95

25,95

25,95

2818 10 11 91

1 794,39

1 794,39

1 794,39

1 794,39

2818 10 11 99

2 521,91

2 521,91

2 521,91

2 521,91

2818 10 19

14,02

14,02

14,02

14,02

2818 10 91 20

2818 10 91 40

143,73

143,73

143,73

143,73

2818 10 91 91

4 060,79

4 060,79

4 060,79

4 060,79

2818 10 91 99

6 091,19

6 091,19

6 091,19

6 091,19

2818 10 99

348,01

348,01

348,01

348,01

2027.

Oznaka TARIC ili oznaka KN

2027.

 

Prvo tromjesečje

(1.1.2027. – 31.3.2027.)

Drugo tromjesečje

(1.4.2027. – 30.6.2027.)

Treće tromjesečje

(1.7.2027. – 30.9.2027.)

Četvrto tromjesečje

(1.10.2027. – 31.12.2027.)

 

Opseg bescarinske kvote (neto tone)

2818 10 11 10

2818 10 11 30

2818 10 11 20

2818 10 11 40

22,71

22,71

22,71

22,71

2818 10 11 91

1 570,09

1 570,09

1 570,09

1 570,09

2818 10 11 99

2 206,67

2 206,67

2 206,67

2 206,67

2818 10 19

12,27

12,27

12,27

12,27

2818 10 91 20

2818 10 91 40

125,76

125,76

125,76

125,76

2818 10 91 91

3 553,19

3 553,19

3 553,19

3 553,19

2818 10 91 99

5 329,79

5 329,79

5 329,79

5 329,79

2818 10 99

304,51

304,51

304,51

304,51

2028.

Oznaka TARIC ili oznaka KN

2028.

 

Prvo tromjesečje

(1.1.2028– 31.3.2028)

Drugo tromjesečje

(1.4.2028– 30.6.2028)

Treće tromjesečje

(1.7.2028– 30.9.2028)

Četvrto tromjesečje

(1.10.2028– 31.12.2028)

 

Opseg bescarinske kvote (neto tone)

2818 10 11 10

2818 10 11 30

2818 10 11 20

2818 10 11 40

19,46

19,46

19,46

19,46

2818 10 11 91

1 345,79

1 345,79

1 345,79

1 345,79

2818 10 11 99

1 891,44

1 891,44

1 891,44

1 891,44

2818 10 19

10,51

10,51

10,51

10,51

2818 10 91 20

2818 10 91 40

107,79

107,79

107,79

107,79

2818 10 91 91

3 045,60

3 045,60

3 045,60

3 045,60

2818 10 91 99

4 568,39

4 568,39

4 568,39

4 568,39

2818 10 99

261,01

261,01

261,01

261,01

2029.

Oznaka TARIC ili oznaka KN

2029.

 

Prvo tromjesečje

(1.1.2029. – 31.3.2029.)

Drugo tromjesečje

(1.4.2029. – 30.6.2029.)

Treće tromjesečje

(1.7.2029. – 30.9.2029.)

Četvrto tromjesečje

(1.10.2029. – 31.12.2029.)

 

Opseg bescarinske kvote (neto tone)

2818 10 11 10

2818 10 11 30

2818 10 11 20

2818 10 11 40

16,22

16,22

16,22

16,22

2818 10 11 91

1 121,50

1 121,50

1 121,50

1 121,50

2818 10 11 99

1 576,20

1 576,20

1 576,20

1 576,20

2818 10 19

8,76

8,76

8,76

8,76

2818 10 91 20

2818 10 91 40

89,83

89,83

89,83

89,83

2818 10 91 91

2 538,00

2 538,00

2 538,00

2 538,00

2818 10 91 99

3 806,99

3 806,99

3 806,99

3 806,99

2818 10 99

217,51

217,51

217,51

217,51

2030.

Oznaka TARIC ili oznaka KN

2030.

 

Prvo tromjesečje

(1.1.2030. – 31.3.2030.)

Drugo tromjesečje

(1.4.2030. – 30.6.2030.)

Treće tromjesečje

(1.7.2030. – 30.9.2030.)

Četvrto tromjesečje

(1.10.2030. – 31.12.2030.)

 

Opseg bescarinske kvote (neto tone)

2818 10 11 10

2818 10 11 30

2818 10 11 20

2818 10 11 40

12,97

12,97

12,97

12,97

2818 10 11 91

897,20

897,20

897,20

897,20

2818 10 11 99

1 260,96

1 260,96

1 260,96

1 260,96

2818 10 19

7,01

7,01

7,01

7,01

2818 10 91 20

2818 10 91 40

71,86

71,86

71,86

71,86

2818 10 91 91

2 030,40

2 030,40

2 030,40

2 030,40

2818 10 91 99

3 045,60

3 045,60

3 045,60

3 045,60

2818 10 99

174,01

174,01

174,01

174,01

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2026/114/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)

Top

Full & Egal Universal Law Academy