Uredba (EU) 2024/573 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. veljače 2024. o fluoriranim stakleničkim plinovima, izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 517/2014

Službeni list
Europske unije

HR

Serije L

2024/573

20.2.2024

UREDBA (EU) 2024/573 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 7. veljače 2024.

o fluoriranim stakleničkim plinovima, izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 517/2014

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Europskim zelenim planom, kako je utvrđen u komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019., pokrenuta je nova strategija rasta za Uniju kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom. U njemu se potvrđuju ambicije Komisije da Europa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent i kontinent nulte stope onečišćenja te se njime nastoje zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih, uz osiguravanje uključive, poštene i pravedne tranzicije u kojoj nitko neće biti zapostavljen. Nadalje, Unija se obvezala osigurati potpunu provedbu Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i Osmog programa djelovanja za okoliš, uspostavljenog Odlukom (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća (4), te se obvezala na provedbu Programa održivog razvoja do 2030. i njegovih ciljeva održivog razvoja.

(2)

Fluorirani staklenički plinovi su kemikalije nastale ljudskim djelovanjem koje su vrlo snažni staklenički plinovi, često nekoliko tisuća puta snažniji od ugljikova dioksida (CO2). Uz CO2, metan i dušikov oksid, fluorirani staklenički plinovi pripadaju skupini emisija stakleničkih plinova koje su obuhvaćene Pariškim sporazumom donesenim u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) („Pariški sporazum”) (5). Emisije fluoriranih stakleničkih plinova danas čine 2,5 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u Uniji te su se u razdoblju od 1990. do 2014. udvostručile, dok su se emisije drugih stakleničkih plinova smanjile.

(3)

Uredba (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (6) donesena je kako bi se preokrenulo povećanje emisija fluoriranih stakleničkih plinova. U skladu sa zaključcima evaluacije koju je pripremila Komisija, zahvaljujući Uredbi (EU) br. 517/2014 emisije fluoriranih stakleničkih plinova svake su godine sve manje. Isporuka fluorougljikovodika (HFC-i) smanjila se za 37 % u metričkim tonama i za 47 % u tonama ekvivalenta CO2 u razdoblju od 2015. do 2019. Osim toga, u raznim vrstama opreme u okviru koje su se tradicionalno upotrebljavali fluorirani staklenički plinovi vidljiv je očit prelazak na zamjenska rješenja s nižim potencijalom globalnog zagrijavanja, uključujući prirodna zamjenska rješenja (npr. zrak, CO2, amonijak, ugljikovodici i voda).

(4)

Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) u svojem je posebnom izvješću iz 2021. zaključio da je do 2050. emisije fluoriranih stakleničkih plinova potrebno smanjiti do 90 % u odnosu na 2015. Kako bi odgovorila na hitnu potrebu za djelovanjem u području klime, Unija je povećala svoje klimatske ambicije Uredbom (EU) 2021/1119. Tom se uredbom utvrđuje obvezujući cilj Unije u pogledu neto domaćeg smanjenja emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. i cilj postizanja klimatske neutralnosti u Uniji najkasnije do 2050. Unija je povećala i svoj prvotni nacionalno utvrđeni doprinos na temelju Pariškog sporazuma sa smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 40 % na smanjenje od najmanje 55 %. Međutim, evaluacija Uredbe (EU) br. 517/2014 pokazuje da se uštede emisija predviđene do 2030. neće potpuno ostvariti u kontekstu zastarjelih klimatski ciljeva Unije.

(5)

Zbog globalnog porasta emisija HFC-a stranke Montrealskog protokola iz 1987. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj („Protokol”) odlučile su 2016. na temelju Kigalijske izmjene Protokola („Kigalijska izmjena”), odobrene u ime Unije Odlukom Vijeća (EU) 2017/1541 (7), uvesti postupno smanjenje uporabe HFC-a, kojim će se njihova proizvodnja i potrošnja u sljedećih 30 godina smanjiti za više od 80 %. To znači da svaka stranka mora poštovati raspored smanjenja potrošnje i proizvodnje HFC-a i predvidjeti sustav za izdavanje dozvola za uvoz i izvoz te izvješćivanje o HFC-ima. Procjenjuje se da će se samo na temelju Kigalijske izmjene do kraja ovoga stoljeća uštedjeti i do 0,4 °C dodatnog zagrijavanja.

(6)

Važno je ovom Uredbom osigurati da Unija dugoročno ispunjava svoje međunarodne obveze na temelju Kigalijske izmjene, posebno s obzirom na smanjenje potrošnje i proizvodnje HFC-a te s obzirom na zahtjeve u pogledu izvješćivanja i izdavanja dozvola, u prvom redu tako da se postupno smanji proizvodnja i uvedu koraci kojima bi se osiguralo da se nakon 2030. manje HFC-a stavlja na tržište.

(7)

Neki fluorirani staklenički plinovi koji podliježu ovoj Uredbi jesu perfluoroalkilne i polifluoroalkilne tvari (PFAS-i) ili je dokazano da se razgrađuju u PFAS-e ili se za njih sumnja da se razgrađuju u PFAS-ove. PFAS-i su kemikalije koje odolijevaju razgradnji i potencijalno imaju negativne učinke na zdravlje i okoliš. U skladu s načelom predostrožnosti, poduzeća bi trebala razmotriti uporabu zamjenskih rješenja, ako su dostupna, koja su manje štetna za zdravlje, okoliš i klimu. Europskoj agenciji za kemikalije podnesen je 2023. prijedlog na temelju Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlament i Vijeća (8) za ograničavanje proizvodnje, stavljanja na tržište i uporabe PFAS-a, uključujući fluorirane stakleničke plinove. Pri razmatranju potencijalnih ograničenja u pogledu PFAS-a Komisija i države članice trebale bi uzeti u obzir dostupnost tih zamjenskih rješenja.

(8)

Kako bi se osigurala usklađenost s obvezama na temelju Protokola, potencijal globalnog zagrijavanja HFC-a trebalo bi izračunati kao potencijal globalnog zagrijavanja 1 kg plina u razdoblju od 100 godina u odnosu na potencijal 1 kg CO2, na temelju Četvrtog izvješća o procjeni koje je donio IPCC. Za druge fluorirane stakleničke plinove trebalo bi primijeniti Šesto izvješće o procjeni IPCC-a. S obzirom na važnost brzog smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi cilj globalnog zagrijavanja od manje od 1,5 °C iz Pariškog sporazuma ostao ostvariv, dvadesetogodišnji potencijal globalnog zagrijavanja stakleničkih plinova postaje sve bitniji. U tom smislu, ako je dostupno, trebalo bi navesti dvadesetogodišnji potencijal globalnog zagrijavanja kako bi se povećala informiranost o utjecaju tvari obuhvaćenih ovom Uredbom na klimu. Komisija bi trebala podići razinu svijesti o dvadesetogodišnjem potencijalu globalnog zagrijavanja fluoriranih stakleničkih plinova.

(9)

Namjerno ispuštanje fluoriranih tvari u atmosferu, ako je takvo ispuštanje nezakonito, ozbiljno je kršenje ove Uredbe i trebalo bi ga izričito zabraniti. Operateri i proizvođači opreme trebali bi biti dužni spriječiti propuštanje takvih tvari u mjeri u kojoj je to moguće, među ostalim tako da provjeravaju propuštanja na najvažnijoj opremi. Ako je ispuštanje fluoriranih tvari tehnički nužno, operateri bi trebali poduzeti sve tehnički i gospodarski izvedive mjere kako bi spriječili ispuštanje takvih tvari u atmosferu, među ostalim ponovnim hvatanjem emitiranih plinova.

(10)

Sulfuril fluorid još je jedan vrlo snažan staklenički plin koji se može emitirati pri uporabi u svrhu fumigacije. Operateri koji upotrebljavaju sulfuril fluorid u svrhu fumigacije trebali bi dokumentirati uporabu mjera za hvatanje i prikupljanje tog plina ili, ako hvatanje nije tehnički ili ekonomski izvedivo, navesti razloge za to.

(11)

S obzirom na to da postupak proizvodnje pojedinih fluoriranih spojeva može dovesti do emisija drugih fluoriranih stakleničkih plinova kao nusproizvoda, stavljanje na tržište fluoriranih stakleničkih plinova trebalo bi uvjetovati uništavanjem takvih emisija nusproizvoda ili njihovim prikupljanjem za naknadnu uporabu. Od proizvođača i uvoznika trebalo bi tražiti da dokumentiraju mjere ublažavanja donesene radi sprečavanja emisija trifluorometana tijekom procesa proizvodnje i da pruže dokaze o uništavanju ili prikupljanju za naknadnu uporabu tih emisija nusproizvoda u skladu s najboljim dostupnim tehnikama. U trenutku stavljanja fluoriranih stakleničkih plinova na tržište trebalo bi pružiti izjavu o sukladnosti.

(12)

Kako bi se spriječile emisije fluoriranih tvari, potrebno je utvrditi odredbe o prikupljanju tvari iz proizvoda i opreme te o sprečavanju propuštanja takvih tvari. S pjenama koje sadržavaju fluorirane stakleničke plinove trebalo bi postupati u skladu s Direktivom 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9). Obveze prikupljanja trebalo bi također proširiti na vlasnike zgrada i izvođače radova kad uklanjaju određene pjene iz zgrada kako bi se ostvarilo što veće smanjenje emisija. Budući da prikupljanje, obnavljanje i oporaba fluoriranih stakleničkih plinova predstavljaju primjenu načelâ kružnoga gospodarstva, uvode se i odredbe o prikupljanju tvari s obzirom na Komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Nova industrijska strategija za Europu”, Komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2020. naslovljenu „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu”, Komunikaciju Komisije od 14. listopada 2020. naslovljenu „Strategija održivosti u području kemikalija: Prelazak na netoksični okoliš”, Komunikaciju Komisije od 5. svibnja 2021. naslovljenu „Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: Izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe” te Komunikaciju Komisije od 12. svibnja 2021. naslovljenu „Put prema zdravom planetu za sve – Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla”.

(13)

Uređaji za hlađenje i zamrzavanje u velikoj se mjeri oslanjaju na fluorirane stakleničke plinove za pravilno funkcioniranje i jedna su od najvažnijih kategorija u gospodarenju otpadom električne i elektroničke opreme. U skladu s načelom „onečišćivač plaća” te kako bi se osiguralo pravilno gospodarenje otpadom u vezi s tim štetnim plinovima, važno je da se obvezama koje se odnose na proširenu odgovornost proizvođačâ u slučaju otpadne električne i elektroničke opreme obuhvati i gospodarenje fluoriranim stakleničkim plinovima sadržanima ili uporabljenima u otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi. Direktivom 2012/19/EU utvrđuju se obveze financiranja za proizvođače električne i elektroničke opreme. Ovom se Uredbom dopunjuje ta direktiva na način da se zahtijeva financiranje sakupljanja, obrade, prikupljanja, zbrinjavanja sigurnog za okoliš, obnavljanja, oporabe ili uništavanja fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u prilozima I. i II. ovoj Uredbi iz proizvoda i opreme koji sadržavaju te plinove ili čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima i koji čine otpadnu električnu i elektroničku opremu.

(14)

Rashladna i klimatizacijska oprema koja se nalazi u prijevoznom sredstvu ima posebno visoke stope propuštanja zbog vibracija do kojih dolazi tijekom prijevoza. Operateri većine prijevoznih sredstava trebali bi provoditi provjere propuštanja ili ugraditi sustave za otkrivanje propuštanja i prikupljati fluorirane stakleničke plinove za takvu mobilnu opremu. Poput operatera druge opreme obuhvaćene ovom Uredbom, operateri rashladne i klimatizacijske opreme na brodovima trebali bi biti dužni poduzeti mjere predostrožnosti kako bi spriječili propuštanje fluoriranih stakleničkih plinova i, ako se takvo propuštanje otkrije, trebali bi ga popraviti bez nepotrebne odgode. S obzirom na međunarodni karakter pomorskog prometa, važno je da Unija i njezine države članice, u okviru svojih nadležnosti, surađuju s trećim zemljama kako bi osigurale sprečavanje nepotrebnih emisija fluoriranih stakleničkih plinova u tom sektoru, među ostalim tijekom ugradnje, održavanja ili servisiranja i popravka rashladne i klimatizacijske opreme na brodovima te prikupljanja iz takve opreme. Pri preispitivanju provedbe ove Uredbe Komisija bi trebala procijeniti izvedivost proširenja područja primjene mjera ograničavanja na brodove.

(15)

Uredbom (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i njezinim provedbenim aktima utvrđuju se pravila o vještinama i znanju koji se zahtijevaju od fizičkih osoba koje obavljaju aktivnosti održavanja ili servisiranja komponenti zrakoplova. Kako bi se spriječile nepotrebne emisije fluoriranih stakleničkih plinova u tom sektoru, među ostalim i tijekom ugradnje, održavanja ili servisiranja i popravka rashladne i klimatizacijske opreme u zrakoplovima te prikupljanja iz takve opreme, primjereno je u redovnom postupku ažuriranja certifikacijskih specifikacija i drugih detaljnih specifikacija, prihvatljivih načina usklađivanja i smjernica za primjenu te uredbe obuhvatiti kompetencije koje se zahtijevaju.

(16)

Kako bi se doprinijelo postizanju klimatskih ciljeva Unije i poduprla primjena tehnologije koja nema nikakav utjecaj ili ima manji utjecaj na klimu, koja bi mogla uključivati uporabu otrovnih i zapaljivih tvari ili tvari pod visokim tlakom ili druge povezane rizike, države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se pokrile potrebe za kvalificiranim osobljem tako da se osposobi i certificira veliki broj fizičkih osoba koje obavljaju aktivnosti povezane s fluoriranim stakleničkim plinovima i tehnologijom kojom se zamjenjuju ti plinovi ili smanjuje njihova uporaba. Takve mjere trebale bi uključivati mjere u sektoru dizalica topline, u kojem će, među ostalim s obzirom na ciljeve utvrđene u Komunikaciji Komisije od 18. svibnja 2022. o planu REPowerEU, biti potreban sve veći broj osoblja s potrebnim vještinama za ugradnju i servisiranje dizalica topline koje se temelje na novim tehnologijama rashladnih sredstava na koje se primjenjuju različiti sigurnosni zahtjevi i tehnički zahtjevi. Države članice mogle bi, na primjer, iskoristiti potporu koju pružaju javno-privatna partnerstva pokrenuta u okviru Programa vještina za Europu kako bi povećale broj osposobljenih osoba. Osposobljavanje bi trebalo uključivati informacije o aspektima energetske učinkovitosti, zamjenskim rješenjima za fluorirane stakleničke plinove te primjenjivim propisima i tehničkim normama. Programe certifikacije i osposobljavanja uspostavljene na temelju Uredbe (EU) br. 517/2014, koji bi se mogli integrirati u nacionalne sustave strukovnog osposobljavanja, trebalo bi preispitati ili prilagoditi kako bi tehničko osoblje moglo sigurno postupati sa zamjenskim tehnologijama. Postojeći certifikati izdani na temelju Uredbe (EU) br. 517/2014 trebali bi ostati valjani.

(17)

Komisija je u svibnju 2022. predstavila plan REPowerEU. Plan REPowerEU sadržava cilj uvođenja 10 milijuna hidroničkih dizalica topline do 2027. i udvostručenja stope uvođenja dizalica topline do 2030., što bi dovelo do ukupnog dodatnog uvođenja najmanje 30 milijuna dizalica topline do 2030. Budući da će se zbog mjera predviđenih ovom Uredbom sektor dizalica topline preusmjeriti na rashladna sredstva čiji je GWP niži, svako povećanje u uvođenju dizalica topline kako je planirano u planu REPowerEU moglo bi utjecati na dostupnost HFC-a na tržištu Unije, a djelomično će ovisiti o prihvaćanju na tržištu zamjenske tehnologije prije stupanja na snagu zabrana stavljanja na tržište u skladu s Prilogom IV. i o broju uvedenih dizalica topline za koje će i dalje biti potrebni plinovi s višim GWP-om. Komisija bi trebala pomno pratiti tržišna kretanja, uključujući kretanje cijena fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u odjeljku 1. Priloga I. te najmanje jednom godišnje procjenjivati postoje li ozbiljne nestašice koje bi mogle ugroziti postizanje ciljeva u pogledu uvođenja dizalica topline u okviru plana REPowerEU. Ako Komisija utvrdi da takve nestašice postoje, trebalo bi biti moguće staviti na raspolaganje dodatne količine kvota za HFC-e za sektor toplinskih crpki, uz kvote utvrđene u Prilogu VII.

(18)

Ako su dostupna prikladna zamjenska rješenja za uporabu određenih fluoriranih stakleničkih plinova, trebalo bi zabraniti stavljanje na tržište nove opreme za hlađenje, klimatizaciju i zaštitu od požara koja sadržava fluorirane stakleničke plinove ili čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima te pjena i tehničkih aerosola koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove. Podložno posebnim uvjetima, takve zabrane ne bi se trebale primjenjivati na dijelove potrebne za popravak ili servisiranje postojeće opreme koja je već ugrađena kako bi se osiguralo da takva oprema ostane popravljiva i održavana tijekom svojeg cijelog vijeka trajanja. Ako zamjenska rješenja nisu dostupna ili se ne mogu upotrijebiti iz tehničkih ili sigurnosnih razloga, ili ako bi uporaba takvih zamjenskih rješenja iziskivala nerazmjerne troškove, Komisija bi trebala moći odobriti izuzeće kako bi se dopustilo stavljanje takvih proizvoda i opreme na tržište na razdoblje od najviše četiri godine. To bi se izuzeće trebalo moći obnoviti ako, nakon procjene novog obrazloženog zahtjeva za izuzeće, Komisija u okviru postupka odbora zaključi da zamjenska rješenja još nisu dostupna.

(19)

Komisija bi europske organizacije za normizaciju trebala poticati da razviju i ažuriraju relevantne usklađene norme kako bi se osigurala nesmetana provedbe ograničenja u pogledu stavljanja na tržište koja su utvrđena u ovoj Uredbi. Države članice trebale bi osigurati da se nacionalne sigurnosne norme i građevinski propisi ažuriraju kako bi odražavali relevantne međunarodne i europske norme, uključujući norme Međunarodne komisije za elektrotehniku (IEC) 60335-2-89 i IEC 60335-2-40.

(20)

Pri proizvodnji dozirnih inhalatora za primjenu farmaceutskih sastojaka koristi se nezanemariv udio svih HFC-a koji se danas troše u Uniji. Dostupne su druge mogućnosti među kojima su i dozirni inhalatori koje je nedavno razvila industrija i koji kao potisni plin upotrebljavaju fluorirane stakleničke plinove čiji je GWP niži. Ovom se Uredbom sektor dozirnih inhalatora uključuje u sustav kvota za HFC-e, čime se stvara poticaj toj industriji da nastavi s traženjem čišćih zamjenskih rješenja. Kako bi se omogućila neometana tranzicija, mehanizmom kvota predviđenim za sektor dozirnih inhalatora za razdoblje od 2025. do 2026. zajamčit će se dodjela pune kvote, koja odgovara aktualnom tržišnom udjelu tog sektora, a puna stopa smanjenja kao u drugim sektorima obuhvaćenima sustavom kvota primijenit će se tek 2030. HFC-i koji se upotrebljavaju kao potisni plinovi u dozirnim inhalatorima od ključne su važnosti za zdravlje bolesnika koji boluju od respiratornih bolesti kao što su astma i kronična opstruktivna plućna bolest. Dozirni inhalatori su medicinski proizvodi koji podliježu strogim procjenama, uključujući kliničke studije, kako bi se osigurala sigurnost pacijenata. Suradnja između Komisije, nadležnih tijela u državama članicama i Europske agencije za lijekove trebala bi olakšati neometan postupak odobravanja dozirnih inhalatora u kojima se upotrebljavaju fluorirani plinovi s niskim GWP-om i zamjenskih rješenja za fluorirane stakleničke plinove, čime bi se osigurao prijelaz na čišća rješenja.

(21)

Ako su dostupna tehnički prikladna zamjenska rješenja i u skladu s politikom Unije u području tržišnog natjecanja, trebalo bi zabraniti stavljanje u pogon novih električnih rasklopnih uređaja koji sadržavaju relevantne fluorirane stakleničke plinove. Ako je potrebno proširiti postojeću električnu opremu, mogu se dodati jedan ili više dodatnih članaka s fluoriranim stakleničkim plinovima s istim GWP-om kao i kod postojećih članaka u slučaju da bi korištenje tehnologije s fluoriranim stakleničkim plinovima čiji je GWP niži podrazumijevalo zamjenu cjelokupne električne opreme.

(22)

Kako bi se ograničila potreba za proizvodnjom nerabljenog sumporovog heksafluorida (SF6), trebalo bi povećati kapacitete za oporabu SF6 iz postojeće opreme. Bez ugrožavanja sigurnog funkcioniranja električnih mreža i elektrana, trebalo bi izbjegavati uporabu nerabljenog SF6 u električnim rasklopnim uređajima ako je uporaba oporabljenog ili obnovljenog SF6 tehnički izvediva i ako je dostupan oporabljeni ili obnovljeni SF6.

(23)

Kako bi se smanjio neizravan utjecaj rada opreme za hlađenje, klimatizacijske opreme i dizalica topline na klimu i dalje bi trebalo najveću potrošnju energije takve opreme kako je utvrđena u relevantnim provedbenim mjerama donesenima na temelju Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11) smatrati osnovom za izuzimanje određenih vrsta opreme od zabrane uporabe fluoriranih stakleničkih plinova.

(24)

Spremnike za jednokratnu uporabu za fluorirane stakleničke plinove trebalo bi zabraniti jer u tim spremnicima, kad se isprazne, neizbježno ostaje određena količina rashladnog sredstva, koja se zatim ispušta u atmosferu. Ovom Uredbom trebalo bi zabraniti njihov izvoz, uvoz, stavljanje na tržište, naknadnu isporuku ili stavljanje na raspolaganje na tržištu i uporabu, osim radi laboratorijske i analitičke primjene. Kako bi se osiguralo da se spremnici za višekratnu uporabu za fluorirane stakleničke plinove ponovno pune a ne odbacuju, od poduzeća bi trebalo zahtijevati da pri njihovu stavljanju na tržište predoče izjavu o sukladnosti koja sadržava dokaze o postupcima za povrat spremnika za višekratnu uporabu radi ponovnog punjenja.

(25)

Nakon Kigalijske izmjene zabranjen je izvoz HFC-a iz država koje su stranke Protokola u države koje nisu stranke Protokola. Takva je zabrana važan korak prema postupnom ukidanju upotrebe HFC-a. Međutim, više stranaka Protokola smatra da zabrana nije dovoljna za suočavanje s okolišnim problemima povezanima s izvozom HFC-a. Nekoliko zemalja u razvoju koje su stranke Protokola istaknulo je problem izvoza iz drugih stranaka na svoja tržišta neučinkovitih rashladnih uređaja i uređaja za klimatizaciju u kojima se upotrebljavaju zastarjela rashladna sredstva i rashladna sredstva s visokim GWP-om, čime se povećavaju potrebe za servisiranjem. Takva je situacija posebno problematična u zemljama u razvoju s ograničenim resursima i kapacitetom za ograničavanje i prikupljanje, kao i za rabljenu opremu s kratkim očekivanim vijekom trajanja i novu opremu koja je u uporabi, ali na kraju vijeka trajanja. U okviru globalnih napora Unije za ublažavanje klimatskih promjena, kako bi se poduprlo postizanje ciljeva Protokola i u skladu s onim što je već predviđeno Uredbom (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (12), primjereno je zabraniti izvoz određene rabljene i nove opreme koja sadržava fluorirane stakleničke plinove s visokim GWP-om ili čije funkcioniranje ovisi o takvim plinovima. Ta zabrana izvoza trebala bi se primjenjivati samo u slučajevima kad oprema podliježe zabrani na temelju Priloga IV. i istodobno ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 22. stavku 3.

(26)

Kako bi se olakšalo izvršavanje zabrana stavljanja na tržište i ograničenjâ na proizvode i opremu koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili čije funkcioniranje o ovisi o tim plinovima, među ostalim kad se stavljaju na tržište u spremnicima, važno je utvrditi potrebne zahtjeve u pogledu označivanja te robe.

(27)

Pri uporabi desflurana kao inhalacijskog anestetika ispušta se taj vrlo snažan staklenički plin. S obzirom na dostupnost manje snažnih zamjenskih rješenja, uporaba desflurana trebala bi biti dopuštena samo ako se zamjenska rješenja ne mogu upotrijebiti zbog medicinskih razloga. Ako se primjenjuje odstupanje kojim se dopušta uporaba desflurana, njega bi, kao i sve ostale plinove, trebalo hvatati, a zdravstvena ustanova trebala bi čuvati dokaz medicinske opravdanosti.

(28)

Radi provedbe Protokola, uključujući postupno smanjenje količina HFC-a, Komisija bi trebala pojedinačnim proizvođačima i uvoznicima i dalje dodjeljivati kvote za stavljanje HFC-a na tržište i pritom osigurati da se ne premaši ukupni količinski prag dopušten na temelju Protokola. Komisija bi trebala iznimno moći izuzeti, na razdoblje do četiri godine, od zahtjevâ u pogledu kvota HFC-e za uporabu u posebnim primjenama ili posebnim kategorijama proizvoda ili opreme. To bi se izuzeće trebalo moći obnoviti ako, nakon procjene novog obrazloženog zahtjeva za izuzeće, Komisija u okviru postupka odbora zaključi da zamjenska rješenja još nisu dostupna. Kako bi se zaštitila cjelovitost postupnog smanjenja količina HFC-a koje se stavljaju na tržište, HFC-i koji se nalaze u opremi trebali bi i dalje biti uključeni u sustav kvota.

(29)

Izračun referentnih vrijednosti i dodjela kvota pojedinačnim proizvođačima i uvoznicima na početku su se temeljili na količinama HFC-a za koje su oni prijavili da su ih stavili na tržište tijekom referentnog razdoblja od 2009. do 2012. Međutim, kako se poduzećima ne bi onemogućilo da uđu na tržište ili šire svoje aktivnosti, manji dio ukupne maksimalne količine trebalo bi namijeniti proizvođačima i uvoznicima koji u prethodnom razdoblju nisu na tržište stavili HFC-e te proizvođačima i uvoznicima koji imaju referentnu vrijednost i koji žele povećati svoju dodjelu kvota.

(30)

Komisija bi ponovnim izračunima referentnih vrijednosti i kvota barem svake tri godine trebala osigurati da se poduzećima dopusti nastavak njihovih aktivnosti na temelju prosječnih količina koje su posljednjih godina stavila na tržište, uključujući i poduzeća koja prije nisu imala referentnu vrijednost.

(31)

Komisija u ime Unije na godišnjoj razini izvješćuje Tajništvo za ozon o uvozu i izvozu fluorougljikovodika koji podliježu kontroli na temelju Protokola. Iako su države članice odgovorne za izvješćivanje o proizvodnji i uništavanju fluorougljikovodika, Komisija bi trebala pružiti preliminarne podatke o tim aktivnostima kako bi se Tajništvu za ozon olakšao rani izračun potrošnje u Uniji, kao i podatke o emisijama HFC-23. Ako ne bude obavijesti o produljenju klauzule o organizacijama za regionalnu gospodarsku integraciju, Komisija bi trebala nastaviti s tom praksom godišnjih izvješća te istodobno osigurati da države članice imaju dovoljno vremena za preispitivanje preliminarnih podataka koje dostavlja Komisija kako bi se izbjegle nedosljednosti.

(32)

S obzirom na tržišnu vrijednost dodijeljene kvote primjereno je odrediti cijenu za njezinu dodjelu. Time se izbjegava daljnja fragmentacija tržišta na štetu poduzeća kojima su potrebni HFC-i i koja već ovise o trgovini HFC-ima na tržištu koje je sve manje. Smatra se da su poduzeća koja nisu tražila i platila kvotu na koju bi imala pravo u jednoj ili više godina koje prethode izračunu referentnih vrijednosti odlučila napustiti tržište te ona stoga ne dobivaju novu referentnu vrijednost. Dio prihoda trebao bi se upotrijebiti za pokrivanje administrativnih troškova.

(33)

Kako bi se zadržala fleksibilnost tržišta HFC-ima u rasutom stanju, poduzeća za koja je referentna vrijednost utvrđena trebala bi moći prenijeti kvotu na druge proizvođače ili uvoznike u Uniji ili na druge proizvođače ili uvoznike koje u Uniji zastupa jedinstveni zastupnik.

(34)

Komisija bi trebala uspostaviti središnji portal F-gas i upravljati njime kako bi upravljala kvotama za stavljanje HFC-a na tržište, registracijom dotičnih poduzeća i izvješćivanjem o svim tvarima i o svoj opremi koji se stavljaju na tržište, posebno ako je oprema prethodno napunjena HFC-ima koji nisu stavljeni na tržište prije punjenja. Trebalo bi utvrditi posebne uvjete kako bi se samo stvarni trgovci mogli registrirati na portalu F-gas. Valjana registracija na portalu F-gas trebala bi biti istovjetna dozvoli, koja je nužni zahtjev na temelju Protokola za praćenje trgovine HFC-ima i sprečavanja nezakonitih aktivnosti u tom pogledu.

(35)

Kako bi se osigurale automatske carinske provjere u stvarnom vremenu na razini pošiljke, kao i elektronička razmjena i pohrana informacija o svim pošiljkama fluoriranih stakleničkih plinova te proizvoda i opreme obuhvaćenih ovom Uredbom koji su podneseni carinskim tijelima u državama članicama („carinska tijela”), potrebno je povezati portal F-gas s okruženjem jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu („okruženje jedinstvenog sučelja EU-a za carinu”) uspostavljenim Uredbom (EU) 2022/2399 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(36)

Kako bi se omogućilo praćenje djelotvornosti ove Uredbe, opseg postojećih obveza izvješćivanja trebalo bi proširiti na druge fluorirane tvari koje imaju znatan GWP ili koje će vjerojatno zamijeniti uporabu fluoriranih stakleničkih plinova. Zbog istog bi razloga trebalo prijaviti i uništavanje fluoriranih stakleničkih plinova i uvoz tih plinova u Uniju kad se nalaze u proizvodima i opremi. Trebalo bi utvrditi pragove de minimis kako bi se izbjeglo svako nerazmjerno administrativno opterećenje, posebno za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća kako su definirana u Prilogu Preporuci Komisije 2003/361/EZ (14), ako to ne dovodi do neusklađenosti s Protokolom.

(37)

Kako bi se osiguralo da su izvješća o znatnim količinama tvari točna i da su količine HFC-a sadržane u prethodno napunjenoj opremi uključene u sustav kvota Unije, trebalo bi zahtijevati verifikaciju koju provodi neovisna treća strana.

(38)

Korištenje dosljednih, visokokvalitetnih podataka za izvješćivanje o emisijama fluoriranih stakleničkih plinova ključno je za osiguravanje kvalitete izvješćivanja o emisijama u skladu s Pariškim sporazumom. Uspostavom sustavâ izvješćivanja o emisijama fluoriranih stakleničkih plinova od strane država članica osigurala bi se usklađenost s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (15). Prikupljanje podataka o propuštanju fluoriranih stakleničkih plinova iz opreme od strane poduzeća u skladu s ovom Uredbom moglo bi znatno poboljšati te sustave izvješćivanja o emisijama. Također bi trebalo dovesti do poboljšanja procjene emisija fluoriranih stakleničkih plinova u nacionalnim inventarima stakleničkih plinova.

(39)

Kako bi se olakšale carinske provjere, važno je utvrditi informacije koje se moraju pružiti carinskim tijelima pri uvozu i izvozu plinova, proizvoda i opreme obuhvaćenih ovom Uredbom te zadaće carinskih tijela i, prema potrebi, tijela za nadzor tržišta, kad ona provode zabrane i ograničenja uvoza ili izvoza tih tvari, proizvoda i opreme. Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća (16), kojom se utvrđuju pravila o nadzoru tržišta i kontroli proizvoda koji ulaze na tržište Unije, primjenjuje se na tvari, proizvode i opremu obuhvaćene ovom Uredbom ako ne postoje posebne odredbe kojima se na konkretniji način reguliraju posebni aspekti nadzora tržišta i izvršavanja. Ako se ovom Uredbom utvrđuju specifične odredbe, na primjer o carinskim provjerama, prevladavaju te specifičnije odredbe, čime se dopunjuju pravila utvrđena u Uredbi (EU) 2019/1020. Kako bi se osigurala zaštita okoliša, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na sve oblike isporuke fluoriranih stakleničkih plinova koji podliježu ovoj Uredbi, uključujući prodaju na daljinu iz članka 6. Uredbe (EU) 2019/1020.

(40)

Nadležna tijela država članica trebala bi poduzeti sve potrebne mjere, uključujući zapljenu i oduzimanje, kako bi se spriječio nezakonit ulazak plinova i proizvoda ili opreme obuhvaćenih ovom Uredbom u Uniju ili izlazak iz nje. Ponovni izvoz nezakonito uvezenih plinova, proizvoda ili opreme obuhvaćenih ovom Uredbom trebalo bi u svakom slučaju zabraniti.

(41)

Države članice trebale bi osigurati da osoblje carinskih tijela ili druge ovlaštene osobe u skladu s nacionalnim pravilima koji obavljaju provjere na temelju ove Uredbe imaju odgovarajuće resurse i znanje, na primjer tako što će im se ponuditi osposobljavanje, i da su dostatno opremljeni za postupanje u slučajevima nezakonite trgovine plinovima, proizvodima i opremom obuhvaćenima ovom Uredbom. Države članice trebale bi odrediti carinske urede ili druga mjesta koji ispunjavaju te uvjete i stoga su ovlašteni provoditi carinske provjere u slučaju uvoza, izvoza i provoza.

(42)

Suradnja i razmjena potrebnih informacija među svim nadležnim tijelima država članica uključenima u provedbu ove Uredbe, odnosno carinskim tijelima, tijelima za nadzor tržišta, tijelima za zaštitu okoliša i svim drugim nadležnim tijelima s inspekcijskim zadaćama, među državama članicama i s Komisijom, iznimno su važne kako bi se suzbila kršenja ove Uredbe, a posebno nezakonita trgovina. Zbog povjerljive prirode razmjene carinskih informacija povezanih s rizicima u tu bi svrhu trebalo upotrebljavati sustav upravljanja rizikom u carinskim pitanjima.

(43)

Komisija bi u obavljanju zadaća koje su joj povjerene ovom Uredbom trebala surađivati s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF), uspostavljenim Odlukom Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom (17), kao i radi promicanja suradnje i odgovarajuće razmjene informacija između nadležnih tijela i Komisije u slučaju provjera usklađenosti i nezakonite trgovine fluoriranim stakleničkim plinovima. OLAF bi trebao imati pristup svim potrebnim informacijama kako bi se olakšalo izvršavanje njegovih zadaća.

(44)

Od 2028. trebalo bi zabraniti uvoz HFC-a te proizvoda i opreme koji sadržavaju HFC-e ili čije funkcioniranje o ovisi o tim plinovima u državu koja nije stranka Protokola i njihov izvoz iz države koja nije stranka Protokola. Protokolom se takva zabrana predviđa od 2033., a svrha njezine ranije primjene na temelju ove Uredbe jest osigurati da se mjerama iz Kigalijske izmjene koje se odnose na smanjenje HFC-a na svjetskoj razini što prije ostvare predviđene koristi za klimu.

(45)

Države članice trebale bi osigurati da se kršenja ove Uredbe koja su počinila poduzeća podvrgnu učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim sankcijama.

(46)

Države članice trebale bi moći za isto kršenje utvrditi pravila za kaznene sankcije ili administrativne sankcije ili oboje. Ako države članice za isto kršenje izreknu i kaznene i administrativne sankcije, te sankcije ne bi smjele dovesti do kršenja prava da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen za isto kazneno djelo (ne bis in idem), kako ga tumači Sud Europske unije.

(47)

Nadležna tijela država članica, uključujući tijela za zaštitu okoliša, tijela za nadzor tržišta i carinska tijela, trebala bi obavljati provjere, primjenjujući pristup utemeljen na riziku, kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbe. Takav je pristup potreban kako bi se usmjerilo na one aktivnosti koje predstavljaju najveći rizik od nezakonite trgovine fluoriranim stakleničkim plinovima obuhvaćenima ovom Uredbom ili od nezakonitog ispuštanja tih plinova. Osim toga, nadležna tijela trebala bi obavljati provjere kad imaju dokaze ili druge relevantne informacije o mogućim slučajevima neusklađenosti. Prema potrebi i u mjeri u kojoj je to moguće takve bi informacije trebalo prenijeti carinskim tijelima kako bi se prije provjera obavila analiza rizika u skladu s člankom 47. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (18). Važno je osigurati da su u slučajevima u kojima su nadležna tijela utvrdila kršenja ove Uredbe, nadležna tijela koja su odgovorna za postupanje koje slijedi nakon izricanja kazni obaviještena kako bi mogla izreći odgovarajuću sankciju ako je to potrebno.

(48)

Zviždači mogu nadležnim tijelima država članica skrenuti pozornost na informacije koje im mogu pomoći u otkrivanju kršenja ove Uredbe i omogućiti im izricanje sankcija. Trebalo bi osigurati da postoje odgovarajući aranžmani kako bi se zviždačima omogućilo da nadležnim tijelima prijave stvarna ili moguća kršenja ove Uredbe i da se zviždače djelotvorno zaštiti od osvete. U tu bi svrhu ovom Uredbom trebalo predvidjeti da se Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća (19) primjenjuje na prijave povreda ove Uredbe i zaštitu osoba koje prijavljuju takve povrede.

(49)

U skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda Europske unije sudovi država članica odgovorni su za osiguravanje sudske zaštite prava koja osoba ima na temelju prava Unije. Nadalje, člankom 19. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) od država članica zahtijeva se da osiguraju pravne lijekove dostatne za osiguranje učinkovite pravne zaštite u područjima obuhvaćenima pravom Unije. U tom bi pogledu države članice trebale osigurati da javnost, uključujući fizičke ili pravne osobe, ima pristup pravosuđu u skladu s obvezama o kojima su se države članice dogovorile na temelju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (20) od 25. lipnja 1998. („Aarhuška konvencija”).

(50)

Komisija bi trebala uspostaviti takozvani Savjetodavni forum. Savjetodavni forum trebao bi osigurati ravnomjerno sudjelovanje predstavnika država članica i predstavnika relevantnih dionika, uključujući organizacije u području okoliša, predstavnike organizacija zdravstvenih djelatnika i udruženja pacijenata, kao i predstavnike proizvođača, operatera i certificiranih osoba. Savjetodavni forum trebao bi, prema potrebi, uključivati Europsku agenciju za lijekove.

(51)

Radi poboljšanja pravne sigurnosti, primjenjivost, na temelju ove Uredbe, Direktive (EU) 2019/1937 na prijave povreda ove Uredbe i zaštitu osoba koje prijavljuju takve povrede trebalo bi odraziti u Direktivi (EU) 2019/1937. Prilog Direktivi (EU) 2019/1937 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Države članice moraju osigurati da se tu izmjenu odrazi u njihovim mjerama za prenošenje donesenima u skladu s tom direktivom, iako ni izmjena ni prilagodba nacionalnih mjera za prenošenje nisu uvjet za primjenjivost Direktive (EU) 2019/1937 na prijave povreda ove Uredbe i zaštitu osoba koje prijavljuju takve povrede.

(52)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu:

—

dokaza koji se moraju dostaviti o uništenju ili prikupljanju trifluorometana nastalog kao nusproizvod pri proizvodnji drugih fluoriranih tvari,

—

zahtjeva u pogledu provjera propuštanja,

—

oblika evidencije, njezine uspostave i vođenja,

—

minimalnih zahtjeva u pogledu programâ certifikacije i potvrda o osposobljavanju, formata obavijesti o programima certifikacije i osposobljavanja,

—

zahtjeva u pogledu uključivanja elemenata koji su ključni za obvezujuće aranžmane koje bi trebalo uključiti u izjavu o sukladnosti kojom se dokazuje da se spremnici za višekratnu uporabu mogu vratiti radi ponovnog punjenja,

—

vremenski ograničenih izuzeća za proizvode i opremu koji su obuhvaćeni zabranama stavljanja na tržište ili stavljanja u pogon električnih rasklopnih uređaja,

—

oblika oznaka,

—

vremenski ograničenih izuzeća od zabrana održavanja ili servisiranja u pogledu uporabe HFC-a s određenim vrijednostima GWP-a u rashladnoj opremi, klimatizacijskoj opremi i dizalicama topline,

—

određivanja pravâ proizvodnje za proizvođače HFC-a,

—

određivanja referentnih vrijednosti za proizvođače i uvoznike za stavljanje HFC-a na tržište,

—

detaljnih aranžmana za plaćanje dospjelog iznosa,

—

detaljnih aranžmana za postupanje u vezi s izjavom o sukladnosti za prethodno napunjenu opremu i njezine provjere, kao i u vezi s akreditacijom verifikatora,

—

neometanog funkcioniranja portala F-gas i njegove usklađenosti s okruženjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu,

—

izuzećâ od zabrana izvoza za određene proizvode i opremu,

—

odobravanja trgovine sa subjektima koji nisu obuhvaćeni Protokolom, te

—

pojedinosti o verifikaciji izvješćivanja i akreditaciji revizorâ te obrasca za podnošenje izvješća.

Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (21).

(53)

Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) u pogledu:

—

sastavljanja popisa proizvoda i opreme za koje je prikupljanje i uništavanje fluoriranih stakleničkih plinova tehnički i ekonomski izvedivo te navođenja tehnologije koja se mora primjenjivati,

—

zahtjevâ u pogledu označivanja utvrđenih u članku 12. stavcima od 4. do 14., prema potrebi s obzirom na komercijalni ili tehnološki razvoj,

—

isključenja HFC-a iz zahtjevâ u pogledu kvota u skladu s odlukama stranaka Protokola,

—

iznosa koje treba platiti za dodjelu kvota i mehanizma za dodjelu preostalih kvota kako bi se kompenzirala inflacija,

—

Priloga VII. kako bi se omogućilo stavljanje na tržište određene količine fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. povrh kvota iz Priloga VII.,

—

kriterija koje nadležna tijela moraju uzeti u obzir pri provođenju provjera,

—

zahtjevâ koje se mora provjeriti za praćenje tvari, proizvoda i opreme koji su stavljeni u privremeni smještaj ili su podvrgnuti nekom carinskom postupku,

—

metodologija slijeđenja fluoriranih stakleničkih plinova stavljenih na tržište,

—

pravila koja se primjenjuju na puštanje u slobodan promet i izvoz proizvoda i opreme koji su uvezeni iz bilo koje države ili organizacije za regionalnu gospodarsku integraciju ili izvezeni u njih,

—

ažuriranja potencijala globalnog zagrijavanja plinova navedenih na popisu, te

—

popisa plinova iz priloga I., II. i III. ako tijela za procjene uspostavljena u skladu s Protokolom ili drugo tijelo jednakog statusa utvrde da ti plinovi znatno utječu na klimu i ako se izvoze, uvoze, proizvode ili stavljaju na tržište u znatnim količinama.

Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (22). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(54)

Zaštita pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka koju provode države članice uređena je Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (23), a zaštita pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka koju provodi Komisija uređena je Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (24), posebno s obzirom na zahtjeve u pogledu povjerljivosti i sigurnosti obrade, prijenosa osobnih podataka iz Komisije državama članicama, zakonitosti obrade te prava ispitanika da budu informirani, da pristupe svojim osobnim podacima i da ih isprave.

(55)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 te je on dao službeno očitovanje 23. svibnja 2022.

(56)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno sprečavanje dodatnih emisija fluoriranih stakleničkih plinova i time doprinošenje klimatskim ciljevima Unije te osiguravanje sukladnosti s Protokolom u pogledu obveza povezanih s fluorougljikovodicima, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog prekogranične prirode okolišnih problema koji se nastoje riješiti te učinaka ove Uredbe na trgovinu unutar Unije i vanjsku trgovinu oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(57)

Potreban je veći broj izmjena Uredbe (EU) br. 517/2014. Radi jasnoće tu bi uredbu trebalo staviti izvan snage i zamijeniti je ovom Uredbom,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom:

(a)

utvrđuju pravila o ograničavanju, uporabi, prikupljanju, obnavljanju, oporabi i uništavanju fluoriranih stakleničkih plinova te o odgovarajućim popratnim mjerama, kao što su certifikacija i osposobljavanje, što uključuje, među ostalim, sigurno postupanje s fluoriranim stakleničkim plinovima i zamjenskim tvarima koje nisu fluorirane;

(b)

određuju uvjeti za proizvodnju, uvoz, izvoz, stavljanje na tržište, naknadnu isporuku i uporabu fluoriranih stakleničkih plinova i određenih proizvoda i opreme koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili čije funkcioniranje o ovisi o tim plinovima;

(c)

određuju uvjeti za određene uporabe fluoriranih stakleničkih plinova;

(d)

uspostavljaju količinski pragovi za stavljanje fluorougljikovodika na tržište;

(e)

utvrđuju pravila o izvješćivanju.

Članak 2.

Područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na:

(a)

fluorirane stakleničke plinove navedene u prilozima I., II. i III., pojedinačne ili kao mješavine; i

(b)

proizvode i opremu te njihove dijelove koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„potencijal globalnog zagrijavanja” ili „GWP” znači potencijal klimatskog zagrijavanja stakleničkog plina u odnosu na onaj ugljikova dioksida (CO2), a izračunava se kao potencijal globalnog zagrijavanja 1 kg stakleničkog plina, osim ako je drukčije određeno, u razdoblju od 100 godina u odnosu na potencijal klimatskog zagrijavanja 1 kg CO2, kako je navedeno u prilozima I., II., III. i VI. ili se, u slučaju mješavina, izračunava u skladu s Prilogom VI.;

2.

„mješavina” znači tvar koja se sastoji od dviju ili više tvari, od kojih je barem jedna tvar navedena u Prilogu I., Prilogu II. ili Prilogu III.;

3.

„tona ekvivalenta CO2” znači količina stakleničkih plinova izražena kao umnožak mase stakleničkih plinova u metričkim tonama i njihova potencijala globalnog zagrijavanja;

4.

„fluorougljikovodici” ili „HFC-i” znači tvari navedene u odjeljku 1. Priloga I. ili mješavine koje sadržavaju bilo koju od tih tvari;

5.

„operater” znači poduzeće koje ima stvaran nadzor nad tehničkim funkcioniranjem proizvoda, opreme ili postrojenja obuhvaćenih ovom Uredbom ili vlasnik kojeg je država članica odredila da u određenim slučajevima odgovara za obveze operatera;

6.

„stavljanje na tržište” znači carinska izjava o puštanju u slobodan promet u Uniji ili prva isporuka ili prvo stavljanje na raspolaganje drugoj osobi u Uniji, uz naknadu ili besplatno, ili uporaba tvari, proizvoda ili opreme proizvedenih za vlastitu uporabu;

7.

„uvoz” znači ulazak tvari, proizvoda i opreme na carinsko područje Unije ako je riječ o području obuhvaćenom ratifikacijom Montrealskog protokola iz 1987. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj („Protokol”) te uključuje privremeni smještaj i carinske postupke iz članaka 201. i 210. Uredbe (EU) br. 952/2013;

8.

„izvoz” znači izlazak tvari, proizvoda i opreme iz carinskog područja Unije ako je riječ o području obuhvaćenom ratifikacijom Protokola;

9.

„hermetički zatvorena oprema” znači oprema u kojoj su svi dijelovi koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove tijekom procesa proizvodnje u prostoru proizvođača spojeni lemljenjem, zavarivanjem ili sličnim trajnim spajanjem, a koja može imati ventile s poklopcem ili servisne otvore s poklopcem koji omogućuju odgovarajući popravak ili zbrinjavanje i za koju ispitana razina propusnosti spojeva u zatvorenom sustavu iznosi manje od 3 grama godišnje pod tlakom od najmanje jedne četvrtine najvećeg dopuštenog tlaka;

10.

„spremnik” znači spremište koje je osmišljeno ponajprije za prijevoz ili skladištenje fluoriranih stakleničkih plinova;

11.

„prikupljanje” znači sakupljanje i skladištenje fluoriranih stakleničkih plinova iz spremnikâ, proizvodâ i opreme tijekom održavanja ili servisiranja ili prije zbrinjavanja spremnikâ, proizvodâ ili opreme;

12.

„obnavljanje” znači ponovna uporaba prikupljenog fluoriranog stakleničkog plina nakon osnovnog postupka pročišćavanja, uključujući filtriranje i sušenje;

13.

„oporaba” znači ponovna obrada prikupljenog fluoriranog stakleničkog plinado razine jednake učinku nerabljene tvari, uzimajući u obzir njegovu planiranu uporabu, u ovlaštenim postrojenjima za oporabu koja imaju odgovarajuću opremu i postupke koji omogućuju oporabu takvih plinova te u kojima se može ocijeniti i potvrditi razinu potrebne kvalitete;

14.

„uništavanje” znači proces kojim se fluorirani staklenički plin pretvara ili razlaže, trajno i što je više moguće u cijelosti, u jednu ili više stabilnih tvari koje nisu fluorirani staklenički plinovi;

15.

„stavljanje izvan pogona” znači trajno uklanjanje iz pogona ili uporabe proizvoda ili opreme koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove, uključujući konačno zatvaranje postrojenja;

16.

„popravak” znači obnova oštećenih proizvoda ili opreme, ili proizvoda ili opreme koji propuštaju, a koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima, uključujući dio koji sadržava takve plinove ili je osmišljen za sadržavanje takvih plinova;

17.

„ugradnja” znači postupak spajanja dvaju ili više dijelova opreme ili cjevovoda koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili su osmišljeni za sadržavanje takvih plinova s ciljem sastavljanja sustava na mjestu njegova rada, što podrazumijeva međusobno spajanje plinovoda sustava kako bi zatvorili cjevovod neovisno o potrebi za punjenjem sustava nakon sastavljanja;

18.

„održavanje ili servisiranje” znači sve aktivnosti osim prikupljanja u skladu s člankom 8. i provjerâ propuštanja u skladu s člankom 4. i člankom 10. stavkom 1. prvim podstavkom točkom (b) koje podrazumijevaju otvaranje cjevovodâ ili drugih poddijelova koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili su osmišljeni za sadržavanje takvih plinova, isporuku fluoriranih stakleničkih plinova sustavu, uklanjanje jednog ili više dijelova cjevovoda ili opreme, ponovno sastavljanje dvaju ili više dijelova cjevovoda ili opreme, kao i popravljanje propuštanjaili dodavanje fluoriranih stakleničkih plinova;

19.

„nerabljena tvar” znači tvar koja nije prethodno upotrijebljena;

20.

„nepokretan” znači koji tijekom rada obično nije u pokretu i obuhvaća sobnu klimatizacijsku opremu koja se može pomicati među sobama;

21.

„pokretan” znači koji je tijekom rada obično u pokretu;

22.

„jednokomponentna pjena” znači sastav pjene koja se nalazi u jednom raspršivaču aerosola u nereaktivnom ili djelomično reaktivnom tekućem stanju te koja se po izlasku iz raspršivača širi i stvrdne;

23.

„kamion hladnjača” znači motorno vozilo mase veće od 3,5 tona koje je osmišljeno i izrađeno ponajprije za prijevoz robe i opremljeno rashladnom jedinicom;

24.

„prikolica hladnjača” znači vozilo koje je osmišljeno i izrađeno tako da ga vuče cestovno vozilo ili traktor, ponajprije za prijevoz robe, i koje je opremljeno rashladnom jedinicom;

25.

„lako teretno vozilo hladnjača” znači motorno vozilo mase do 3,5 tona koje je osmišljeno i izrađeno ponajprije za prijevoz robe i opremljeno rashladnom jedinicom;

26.

„sustav za otkrivanje propuštanja” znači kalibrirani mehanički, električni ili elektronički uređaj za otkrivanje propuštanja fluoriranih stakleničkih plinova koji u slučaju otkrivanja propuštanja obavješćuje operatera;

27.

„poduzeće” znači svaka fizička ili pravna osoba koja obavlja neku aktivnost iz ove Uredbe;

28.

„sirovina” znači svaki fluorirani staklenički plin naveden u Prilogu I. ili Prilogu II. koji je podvrgnut kemijskoj pretvorbi u procesu u kojem je njegov izvorni sastav potpuno promijenjen, a čije su emisije neznatne;

29.

„komercijalna uporaba” znači uporaba za skladištenje, prikazivanje ili distribuciju proizvodâ radi prodaje krajnjim korisnicima, u maloprodaji i prehrambenim uslugama;

30.

„protupožarna oprema” znači oprema i sustavi koji se upotrebljavaju u sprečavanju ili suzbijanju požara i uključuje aparate za gašenje požara;

31.

„organski Rankineov ciklus” znači ciklus koji sadržava kondenzabilne tvari koje pretvaraju toplinu iz izvora topline u energiju za proizvodnju električne ili mehaničke energije;

32.

„vojna oprema” znači oružje, streljivo i materijal namijenjeni posebno u vojne svrhe koji su neophodni za zaštitu bitnih interesa sigurnosti država članica;

33.

„električni rasklopni uređaji” znači rasklopni uređaji i kombinacije takvih uređaja s pripadajućom opremom za kontrolu, mjerenje, zaštitu i reguliranje te sklopovi takvih uređaja i opreme s pripadajućim vezama, priborom, kućištima i pratećim strukturama, namijenjeni za uporabu povezanu s proizvodnjom, prijenosom, distribucijom i pretvorbom električne energije;

34.

„višeskupni centralizirani rashladni sustavi” znači sustavi s dva ili više kompresora koji rade paralelno, a spojeni su s jednim ili više zajedničkih kondenzatora i nekoliko uređaja za hlađenje, kao što su izložbene vitrine, ormarići i zamrzivači, ili s rashlađenim skladišnim prostorijama;

35.

„primarni krug rashladnog sredstva kaskadnih sustava” znači primarni krug u indirektnim sustavima srednje temperature u kojima je kombinacija dvaju ili više odvojenih rashladnih krugova povezana u seriju tako da primarni krug apsorbira toplinu kondenzatora iz sekundarnog kruga za srednju temperaturu;

36.

„uporaba” znači, u pogledu fluoriranih stakleničkih plinova, njihovo korištenje u proizvodnji, održavanju ili servisiranju, uključujući ponovno punjenje, proizvoda i opreme, ili u drugim aktivnostima i procesima iz ove Uredbe;

37.

„poslovni nastan u Uniji” znači, u pogledu fizičke osobe, da ta osoba ima uobičajeno boravište u Uniji, odnosno, u pogledu pravne osobe, da ta osoba ima stalni poslovni nastan u Uniji kako je navedeno u članku 5. točki 32. Uredbe (EU) br. 952/2013;

38.

„samostalan” znači cjelovit sustav proizveden u tvornici koji je u prikladnom okviru ili kućištu, koji je izrađen i koji se prevozi u cijelosti ili u dva dijela ili više dijelova, koji može sadržavati izolacijske ventile i u kojem se nikakvi dijelovi koji sadržavaju plinove ne povezuju na lokaciji;

39.

„razdvojeni sustav” znači sustav koji se sastoji od određenog broja cijevnih jedinica rashladnog sredstva koje čine zasebnu, ali međusobno povezanu jedinicu, i koji zahtijeva ugradnju i spajanje sastavnih dijelova rashladnog kruga na mjestu korištenja;

40.

„klimatizacija” znači proces obrade zraka kako bi se ispunili zahtjevi klimatiziranog prostora kontroliranjem njegove temperature, vlažnosti, čistoće ili raspodjele;

41.

„dizalica topline” znači oprema koja je sposobna za upotrebu topline iz okoline ili otpadne topline iz zraka, vode ili tla za pružanje topline ili rashlađivanja i koja se temelji na međusobnom povezivanju jedne ili više komponenata koje čine zatvoreni rashladni krug u kojem rashladno sredstvo cirkulira radi crpljenja i otpuštanja topline;

42.

„sigurnosni zahtjevi” znači zahtjevi u pogledu sigurnosti uporabe fluoriranih stakleničkih plinova i prirodnih rashladnih sredstava ili proizvoda i opreme koji ih sadržavaju ili o njima ovise, kojima se zabranjuje uporaba određenih fluoriranih stakleničkih plinova ili zamjenskih rješenja za njih, među ostalim kad se nalaze u proizvodu ili opremi na određenom mjestu predviđene upotrebe zbog značajki lokacije i primjene koje su utvrđene:

(a)

u pravu Unije ili nacionalnom pravu; ili

(b)

u pravno neobvezujućem aktu koji sadržava tehničku dokumentaciju ili norme koje se moraju primjenjivati kako bi se osigurala sigurnost na određenoj lokaciji, pod uvjetom da su u skladu s relevantnim pravom Unije ili nacionalnim pravom;

43.

„hlađenje” znači postupak održavanja ili snižavanja temperature proizvoda, tvari, sustava ili drugog predmeta;

44.

„rashladni uređaj” znači jedinstven sustav čija je primarna funkcija rashlađivanje tekućine za prijenos topline (kao što su voda, glikol, salamura ili CO2) u svrhu hlađenja, obrade, očuvanja ili udobnosti;

45.

„pjenasti panel” znači struktura izrađena od slojeva koji sadržavaju pjenu i kruti materijal, kao što je drvo ili metal, povezan s jednom ili obje strane;

46.

„laminirana ploča” znači pjenasta ploča pokrivena tankim slojem nekrutog materijala, kao što je plastika.

POGLAVLJE II.

Ograničavanje emisija

Članak 4.

Sprečavanje emisija

1.   Namjerno ispuštanje fluoriranih stakleničkih plinova u atmosferu zabranjuje se ako ispuštanje nije tehnički neophodno za predviđenu upotrebu.

Ako je namjerno ispuštanje tehnički neophodno za predviđenu upotrebu, operateri opreme koja sadržava fluorirane stakleničke plinove ili postrojenja u kojima se upotrebljavaju fluorirani staklenički plinovi poduzimaju sve tehnički i ekonomski izvedive mjere kako bi spriječili, u mjeri u kojoj je to moguće, njihovo ispuštanje u atmosferu, uključujući ponovno hvatanje emitiranih plinova.

2.   U slučaju fumigacije sulfuril fluoridom, operateri dokumentiraju upotrebu mjera hvatanja i prikupljanja ili navode razloge zbog kojih mjere hvatanja i prikupljanja nisu bile tehnički ili ekonomski izvedive. Operateri čuvaju dokaze o tome tijekom pet godina i na zahtjev ih stavljaju na raspolaganje nadležnom tijelu dotične države članice ili Komisiji.

3.   Operateri i proizvođači opreme koja sadržava fluorirane stakleničke plinove ili operateri postrojenja u kojima se upotrebljavaju fluorirani staklenički plinovi, kao i poduzeća koja su u posjedu takve opreme tijekom njezina prijevoza ili skladištenja, poduzimaju sve potrebne mjere opreza kako bi se spriječilo nenamjerno ispuštanje takvih plinova. Oni poduzimaju sve tehnički i ekonomski izvedive mjere kako bi se ispuštanje plinova svelo na najmanju moguću mjeru.

4.   Dotično poduzeće tijekom proizvodnje, skladištenja, prijevoza i premještanja fluoriranih stakleničkih plinova iz jednog spremnika ili sustava u drugi, u opremu ili postrojenje poduzima sve potrebne mjere opreza kako bi u najvećoj mogućoj mjeri ograničilo ispuštanje fluoriranih stakleničkih plinova. Ovaj se stavak primjenjuje i kad se fluorirani staklenički plinovi proizvode kao nusproizvodi.

5.   Ako se utvrdi da je došlo do propuštanja fluoriranih stakleničkih plinova, operateri i proizvođači opreme i operateri postrojenja u kojima se upotrebljavaju fluorirani staklenički plinovi te poduzeća koja su u posjedu takve opreme tijekom prijevoza ili skladištenja bez nepotrebne odgode osiguravaju popravak opreme ili postrojenja u kojima se upotrebljavaju fluorirani staklenički plinovi.

Ako oprema podliježe provjerama propuštanja u skladu s člankom 5. stavkom 1., a propuštanje na opremi je popravljeno, operateri opreme osiguravaju da opremu provjeri fizička osoba koja je certificirana u skladu s člankom 10. što je ranije moguće nakon isteka vremena rada od 24 sata, ali ne kasnije od mjesec dana nakon popravka kako bi potvrdila uspješnost popravka. Za pokretnu opremu navedenu u članku 5. stavku 3. točkama (a), (b) ili (c) provjera propuštanja može se obaviti odmah nakon popravka.

6.   Ne dovodeći u pitanje članak 11. stavak 1. prvi podstavak, zabranjuje se stavljanje na tržište fluoriranih stakleničkih plinova osim ako proizvođači ili uvoznici u trenutku takvog stavljanja na tržište nadležnom tijelu države članice dostave dokaze da je trifluorometan, koji je proizveden kao nusproizvod tijekom procesa proizvodnje fluoriranih stakleničkih plinova, uključujući tijekom proizvodnje sirovina za proizvodnju tih plinova, uništen ili prikupljen radi naknadne uporabe, primjenom najboljih dostupnih tehnika.

U svrhu dostavljanja tih dokaza proizvođači i uvoznici sastavljaju izjavu o sukladnosti uz koju prilažu popratnu dokumentaciju:

(a)

kojom se utvrđuje podrijetlo fluoriranih stakleničkih plinova koji se stavljaju na tržište;

(b)

kojom se utvrđuje proizvodno postrojenje podrijetla fluoriranih stakleničkih plinova koji se stavljaju na tržište, uključujući identifikaciju postrojenja iz kojih potječu svi prekursori koji uključuju proizvodnju klorodifluorometana (R-22) u okviru proizvodnog procesa za proizvodnju fluoriranih stakleničkih plinova koji se stavljaju na tržište;

(c)

kojom se dokazuju dostupnost i funkcioniranje tehnologije za smanjenje emisija u postrojenjima podrijetla koja je jednakovrijedna osnovnoj metodologiji AM0001 koju je odobrio UNFCCC za spaljivanje tokova otpada od trifluorometana ili kojom se dokazuje metodologija hvatanja i uništavanja kojom se osigurava uništavanje emisija trifluorometana u skladu sa zahtjevima iz Protokola;

(d)

o svim dodatnim informacijama kojima se olakšava praćenje fluoriranih stakleničkih plinova prije uvoza.

Proizvođači i uvoznici čuvaju izjavu o sukladnosti i popratnu dokumentaciju tijekom najmanje pet godina od stavljanja na tržište te ih na zahtjev stavljaju na raspolaganje nadležnom tijelu dotične države članice ili Komisiji.

Komisija može provedbenim aktima utvrditi detaljne aranžmane koji se odnose na izjavu o sukladnosti i popratnu dokumentaciju iz drugog podstavka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

7.   Fizičke osobe koje obavljaju aktivnosti iz članka 10. stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) moraju biti certificirane u skladu s člankom 10. i poduzimati mjere opreza kako bi se spriječilo propuštanje fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u prilozima I. i II. te, kad se fluorirani staklenički plinovi upotrebljavaju u električnim rasklopnim uređajima, i fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu III.

Pravne osobe koja obavljaju ugradnju, održavanje ili servisiranje, popravak ili stavljanje izvan uporabe opreme navedene u članku 5. stavku 2. točkama od (a) do (e) i članku 5. stavku 3. točkama (a) i (b) moraju biti certificirane u skladu s člankom 10. i poduzimati mjere opreza kako bi se spriječilo propuštanje fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. i u odjeljku 1. Priloga II.

Fizičke osobe koje obavljaju održavanje ili servisiranje i popravak klimatizacijske opreme koja sadržava fluorirane stakleničke plinove u motornim vozilima obuhvaćenima područjem primjene Direktive 2006/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (25) i pokretne opreme navedene u članku 5. stavku 3. točki (c) ove Uredbe moraju imati barem potvrdu o osposobljavanju u skladu s člankom 10. stavkom 1. drugim podstavkom ove Uredbe.

Članak 5.

Provjere propuštanja

1.   Operateri i proizvođači opreme koja sadržava 5 tona ekvivalenta CO2 ili više fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. ili 1 kg ili više fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u odjeljku 1. Priloga II. koji se ne nalaze u pjenama osiguravaju da se na toj opremi provode provjere propuštanja.

Na hermetički zatvorenoj opremi ne provode se provjere propuštanja ako je označena kao hermetički zatvorena oprema te ako ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

sadržava manje od 10 tona ekvivalenta CO2 fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I.; ili

(b)

sadržava manje od 2 kg fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u odjeljku 1. Priloga II.

Odstupajući od drugog podstavka, ako je hermetički zatvorena oprema ugrađena u stambene zgrade, ne provode se provjere propuštanja ako ta oprema sadržava manje od 3 kilograma fluoriranih stakleničkih plinova, pod uvjetom da je označena kao hermetički zatvorena.

Na električnim rasklopnim uređajima ne provode se provjere propuštanja ako ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

njihova ispitana razina propusnosti iznosi manje od 0,1 % godišnje, kako je utvrđeno u tehničkoj specifikaciji proizvođača, i na odgovarajući su način označeni;

(b)

opremljeni su uređajem za praćenje tlaka ili gustoće s automatskim sustavom za upozoravanje tijekom rada;

(c)

sadržavaju manje od 6 kg fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I.

2.   Stavak 1. primjenjuje se na operatere i proizvođače sljedeće nepokretne opreme koja sadržava fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. ili u odjeljku 1. Priloga II.:

(a)

rashladne opreme;

(b)

klimatizacijske opreme;

(c)

dizalica topline;

(d)

protupožarne opreme;

(e)

organskih Rankineovih ciklusa;

(f)

električnih rasklopnih uređaja.

3.   Stavak 1. primjenjuje se na operatere i proizvođače sljedeće pokretne opreme koja sadržava fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. ili u odjeljku 1. Priloga II.:

(a)

rashladnih jedinica kamiona hladnjača i prikolica hladnjača;

(b)

rashladnih jedinica lakih teretnih vozila hladnjača, intermodalnih kontejnera hladnjača, uključujući hladnjače, i željezničkih vagona hladnjača;

(c)

klimatizacijske opreme i dizalica topline u teškim vozilima, kombijima, necestovnim pokretnim strojevima koji se upotrebljavaju u poljoprivredi, rudarstvu i građevinarstvu, vlakovima, podzemnim željeznicama, tramvajima i zrakoplovima.

Provjere opreme iz stavka 2. točaka od (a) do (e) i točaka (a) i (b) ovog stavka obavljaju fizičke osobe certificirane u skladu s člankom 10.

4.   Provjere pokretne opreme iz stavka 3. točke (c) obavljaju fizičke osobe koje imaju barem potvrdu o osposobljavanju u skladu s člankom 10. stavkom 1. drugim podstavkom.

5.   Stavci 1. i 6. ne primjenjuju se na operatere pokretne opreme iz stavka 3. točaka (b) i (c) do 12. ožujka 2027.

6.   Provjere propuštanja iz stavka 1. obavljaju se sljedećom učestalošću:

(a)

na opremi koja sadržava manje od 50 tona ekvivalenta CO2 fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. ili manje od 10 kg fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u odjeljku 1. Priloga II.: najmanje svakih 12 mjeseci ili, ako je u takvu opremu ugrađen sustav za otkrivanje propuštanja, najmanje svaka 24 mjeseca;

(b)

na opremi koja sadržava 50 tona ekvivalenta CO2 ili više, ali manje od 500 tona ekvivalenta CO2 fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. ili 10 kg ili više, ali manje od 100 kg fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u odjeljku 1. Priloga II.: najmanje svakih šest mjeseci ili, ako je u takvu opremu ugrađen sustav za otkrivanje propuštanja, najmanje svakih 12 mjeseci;

(c)

na opremi koja sadržava 500 tona ekvivalenta CO2 ili više fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. ili 100 kg ili više fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u odjeljku 1. Priloga II.: najmanje svaka tri mjeseca ili, ako je u takvu opremu ugrađen sustav za otkrivanje propuštanja, najmanje svakih šest mjeseci.

7.   Obveze utvrđene u stavku 1. za protupožarnu opremu iz stavka 2. točke (d) smatraju se ispunjenima ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

postojeći sustav inspekcije u skladu je s normom ISO 14520 ili normom EN 15004; i

(b)

inspekcije protupožarne opreme provode se onoliko često koliko je potrebno u skladu sa stavkom 6.

Obveze utvrđene u stavku 1. za pokretnu klimatizacijsku opremu i dizalice topline iz stavka 3. točke (c) smatraju se ispunjenima ako pokretna klimatizacijska oprema i dizalice topline podliježu režimu redovite inspekcije koji uključuje provjere propuštanja.

8.   Komisija može provedbenim aktima odrediti zahtjeve u pogledu provjera propuštanja koje se moraju obavljati u skladu sa stavkom 1. za svaku od vrsta opreme navedenih u stavcima 2. i 3. te utvrditi dijelove opreme za koje je vjerojatnost propuštanja najveća. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Članak 6.

Sustavi za otkrivanje propuštanja

1.   Operateri nepokretne opreme navedene u članku 5. stavku 2. točkama od (a) do (d) koja sadržava fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. u količinama od 500 tona ekvivalenta CO2 ili više ili 100 kg ili više plinova navedenih u odjeljku 1. Priloga II. osiguravaju da oprema ima sustav za otkrivanje propuštanja koji obavješćuje operatera ili servisno poduzeće o bilo kakvom propuštanju.

2.   Operateri nepokretne opreme navedene u članku 5. stavku 2. točkama (e) i (f) koja sadržava fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. u količinama od 500 tona ekvivalenta CO2 ili više i ugrađena je 1. siječnja 2017. ili kasnije osiguravaju da ta oprema ima sustav za otkrivanje propuštanja koji obavješćuje operatera ili servisno poduzeće o bilo kakvom propuštanju.

3.   Operateri nepokretne opreme navedene u članku 5. stavku 2. točkama od (a) do (e) koja podliježe stavku 1. ili 2. ovoga članka osiguravaju da se sustavi za otkrivanje propuštanja provjeravaju najmanje jednom svakih 12 mjeseci kako bi se osiguralo njihovo pravilno funkcioniranje.

4.   Operateri nepokretne opreme navedene u članku 5. stavku 2. točki (f) koja podliježe stavku 2. ovoga članka osiguravaju da se sustavi za otkrivanje propuštanja provjeravaju najmanje jednom svakih šest godina kako bi se osiguralo njihovo pravilno funkcioniranje.

Članak 7.

Vođenje i čuvanje evidencije

1.   Operateri opreme na kojoj je potrebno obavljati provjere propuštanja u skladu s člankom 5. stavkom 1. uspostavljaju i vode evidenciju u kojoj za svaku od te opreme navode sljedeće podatke:

(a)

količinu i vrstu ugrađenih plinova sadržanih u opremi, uz zasebno navođenje, ako je primjenjivo, količine dodane tijekom ugradnje;

(b)

količine plinova dodane tijekom održavanja ili servisiranja, ili zbog propuštanja, uključujući datum takvog dodavanja;

(c)

količinu prikupljenih plinova;

(d)

ako su plinovi dodani, količinu i vrstu tih plinova i jesu li ti plinovi obnovljeni ili oporabljeni, te ime i adresu u Uniji postrojenja za obnavljanje ili oporabu te, ako je primjenjivo, broj certifikata;

(e)

identifikacijske podatke poduzeća koje je ugradilo, servisiralo, održavalo te, ako je primjenjivo, prikupilo, popravilo opremu, provjerilo opremu u odnosu na propuštanja ili je stavilo izvan pogona, uključujući, ako je primjenjivo, broj certifikata tog poduzeća i, ako je poduzeće odgovorno za obavljanje tih aktivnosti pravna osoba, i identifikacijske podatke poduzeća i identifikacijske podatke fizičke osobe koja obavlja rad;

(f)

datume i rezultate provjera obavljenih na temelju članka 5. stavka 1., kao i datume i rezultate bilo kakvih popravaka propuštanja;

(g)

ako je oprema stavljena izvan pogona, mjere poduzete za prikupljanje i zbrinjavanje plinova.

2.   Ako evidencija iz stavka 1. nije pohranjena u bazi podataka koju su uspostavila nadležna tijela država članica, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

operateri iz stavka 1. čuvaju evidenciju iz tog stavka najmanje pet godina;

(b)

poduzeća koja obavljaju aktivnosti iz stavka 1. točke (e) za operatere čuvaju primjerke evidencije iz stavka 1. najmanje pet godina.

Evidencija iz stavka 1. na zahtjev se stavlja na raspolaganje nadležnom tijelu dotične države članice ili Komisiji.

3.   Za potrebe članka 11. stavka 6. poduzeća koja isporučuju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. ili u odjeljku 1. Priloga II. uspostavljaju evidenciju relevantnih informacija koje se odnose na kupce tih fluoriranih stakleničkih plinova koja uključuje sljedeće pojedinosti:

(a)

broj certifikata svakog kupca;

(b)

pripadajuće količine kupljenih plinova.

Poduzeća koja isporučuju plinove čuvaju evidenciju najmanje pet godina te je na zahtjev stavljaju na raspolaganje nadležnom tijelu dotične države članice ili Komisiji.

4.   Za potrebe članka 11. stavka 7. poduzeća koja prodaju opremu koja nije hermetički zatvorena, a napunjena je fluoriranim stakleničkim plinovima navedenima u Prilogu I. i u odjeljku 1. Priloga II. vode evidenciju o prodanoj opremi i certificiranim poduzećima koja će obaviti ugradnju. Poduzeća koja prodaju opremu iz članka 11. stavka 7. čuvaju evidenciju najmanje pet godina te je na zahtjev stavljaju na raspolaganje nadležnom tijelu dotične države članice.

5.   Poduzeća koja proizvode, među ostalim kao nusproizvod, stavljaju na tržište, isporučuju ili primaju tvari navedene u odjeljku 1. Priloga I., koje su namijenjene za izuzete uporabe iz članka 16. stavka 2., vode evidenciju koja sadržava barem sljedeće informacije, ako je primjenjivo:

(a)

naziv tvari ili mješavine koja sadržava takvu tvar;

(b)

količinu koja je proizvedena, uvezena, izvezena, oporabljena ili uništena tijekom određene kalendarske godine;

(c)

količinu koja je isporučena i primljena tijekom određene kalendarske godine, po pojedinačnom dobavljaču ili primatelju;

(d)

imena i kontaktne podatke dobavljačâ ili primateljâ;

(e)

količinu koja je upotrijebljena tijekom određene kalendarske godine, uz navođenje stvarne uporabe; i

(f)

količinu koja je uskladištena na dan 1. siječnja i na dan 31. prosinca određene kalendarske godine.

Poduzeća čuvaju evidenciju iz prvog podstavka najmanje pet godina od proizvodnje, stavljanja na tržište, isporuke ili primitka te je na zahtjev stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima dotične države članice ili Komisiji. Ta nadležna tijela i Komisija osiguravaju povjerljivost podataka koji se nalaze u toj evidenciji.

6.   Komisija može provedbenim aktima odrediti format evidencije iz stavaka 1., 3., 4. i 5. te utvrditi na koji bi se način ona trebala uspostaviti i voditi odnosno čuvati. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Članak 8.

Prikupljanje i uništavanje

1.   Operateri opreme koja sadržava fluorirane stakleničke plinove koji se ne nalaze u pjenama osiguravaju da se te tvari prikupljaju i, nakon stavljanja opreme izvan pogona, obnavljaju, oporabljuju ili uništavaju.

Prikupljanje tih tvari obavljaju fizičke osobe koje imaju odgovarajuće certifikate predviđene u članku 10.

2.   Obveza utvrđena u stavku 1. primjenjuje se na operatere sljedeće nepokretne opreme:

(a)

rashladnih krugova opreme za hlađenje, klimatizacijske opreme i dizalica topline;

(b)

opreme koja sadržava otapala na bazi fluoriranih stakleničkih plinova;

(c)

protupožarne opreme;

(d)

električnih rasklopnih uređaja.

3.   Obveza utvrđena u stavku 1. primjenjuje se na operatere sljedeće pokretne opreme:

(a)

rashladnih krugova rashladnih jedinica kamiona hladnjača i prikolica hladnjača;

(b)

rashladnih krugova rashladnih jedinica lakih teretnih vozila hladnjača i intermodalnih kontejnera hladnjača, uključujući hladnjače, i željezničkih vagona hladnjača;

(c)

rashladnih krugova klimatizacijske opreme i dizalica topline u teškim teretnim vozilima, kombijima, necestovnim pokretnim strojevima koji se upotrebljavaju u poljoprivredi, rudarstvu i građevinarstvu, vlakovima, podzemnim željeznicama, tramvajima i zrakoplovima.

4.   Za prikupljanje fluoriranih stakleničkih plinova iz klimatizacijske opreme u motornim vozilima koja su obuhvaćena područjem primjene Direktive 2006/40/EZ i iz pokretne opreme navedene u stavku 3. točkama (b) i (c), samo se za fizičke osobe koje imaju barem potvrdu o osposobljavanju u skladu s člankom 10. stavkom 1. drugim podstavkom ove Uredbe smatra da imaju odgovarajuće kvalifikacije.

5.   Obveza utvrđena u stavku 1. primjenjuje se na operatere pokretne opreme iz stavka 3. točaka (b) i (c) od 12. ožujka 2027.

6.   Nijedan od prikupljenih fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. i u odjeljku 1. Priloga II. ne smije se upotrebljavati za punjenje ili ponovno punjenje opreme, osim ako je plin obnovljen ili oporabljen.

7.   Poduzeće koje upotrebljava spremnik s fluoriranim stakleničkim plinovima navedenima u Prilogu I. i u odjeljku 1. Priloga II. neposredno prije njegova odlaganja organizira prikupljanje eventualnih ostataka plinova kako bi se osiguralo njihovo obnavljanje, oporaba ili uništavanje.

8.   Od 1. siječnja 2025. vlasnici zgrada i izvođači radova osiguravaju da se pri aktivnostima obnove, preuređenja ili rušenja koje podrazumijevaju uklanjanje pjenastih panela koji sadržavaju pjene s fluoriranim stakleničkim plinovima navedenima u Prilogu I. i u odjeljku 1. Priloga II. u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavaju emisije tako da se pjenama ili plinovima sadržanima u njima rukuje na način kojim se osigurava uništenje tih plinova. U slučaju prikupljanja tih plinova, prikupljanje obavljaju samo fizičke osobe koje imaju odgovarajuće kvalifikacije.

9.   Od 1. siječnja 2025. vlasnici zgrada i izvođači radova osiguravaju da se pri aktivnostima obnove, preuređenja ili rušenja koje podrazumijevaju uklanjanje pjena u laminiranim pločama ugrađenima u šuplje prostore ili građevinske konstrukcije koje sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. i u odjeljku 1. Priloga II. u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavaju emisije tako da se pjenama ili plinovima sadržanima u njima rukuje na način kojim se osigurava uništavanje tih plinova. U slučaju prikupljanja tih plinova, prikupljanje obavljaju samo fizičke osobe koje imaju odgovarajuće kvalifikacije.

Ako uklanjanje pjena iz prvog podstavka nije tehnički izvedivo, vlasnik zgrade ili izvođač radova sastavlja dokumentaciju kojom dokazuje neizvedivost uklanjanja u konkretnom slučaju. Takva se dokumentacija čuva pet godina i na zahtjev stavlja na raspolaganje nadležnom tijelu države članice ili Komisiji.

10.   Operateri proizvoda i opreme koji nisu navedeni u stavku 2., 3., 8. ili 9., a koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. i u odjeljku 1. Priloga II. organiziraju prikupljanje plinova, osim ako se može utvrditi da to nije tehnički izvedivo ili da iziskuje nerazmjerne troškove. Operateri osiguravaju da prikupljanje obavljaju fizičke osobe s odgovarajućim kvalifikacijama kako bi se plinovi obnovili, oporabili ili uništili ili organiziraju njihovo uništavanje bez prethodnog prikupljanja.

Prikupljanje fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. i u odjeljku 1. Priloga II. iz klimatizacijske opreme u cestovnim vozilima koja su izvan područja primjene Direktive 2006/40/EZ obavljaju samo fizičke osobe koje imaju barem potvrdu o osposobljavanju u skladu s člankom 10. stavkom 1. drugim podstavkom ove Uredbe.

11.   Fluorirani staklenički plinovi navedeni u odjeljku 1. Priloga I. te proizvodi i oprema koji sadržavaju takve plinove uništavaju se samo primjenom tehnologije uništavanja koju su odobrile stranke Protokola.

Drugi fluorirani staklenički plinovi za čije uništavanje nije odobrena tehnologija uništavanja uništavaju se samo primjenom tehnologije uništavanja koja je u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom o otpadu i ako su ispunjeni dodatni zahtjevi na temelju tog prava.

12.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 32. radi dopune ove Uredbe sastavljanjem popisa proizvoda i opreme za koje se prikupljanje fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. i u odjeljku 1. Priloga II. ili uništavanje proizvoda i opreme koji sadržavaju takve plinove bez prethodnog prikupljanja tih plinova smatra tehnički i ekonomski izvedivim, na kojem se, prema potrebi, navodi tehnologija koje se pritom mora primijeniti.

13.   Države članice potiču prikupljanje, obnovu, oporabu i uništavanje fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u prilozima I. i II.

Članak 9.

Sustavi proširene odgovornosti proizvođača

Ne dovodeći u pitanje postojeće sustave proširene odgovornosti proizvođača, države članice osiguravaju da do 31. prosinca 2027. obveze financiranja za otpadnu električnu i elektroničku opremu iz članaka 12. i 13. Direktive 2012/19/EU uključuju financiranje prikupljanja te obnavljanja, oporabe ili uništavanja fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u prilozima I. i II. ovoj Uredbi iz proizvoda i opreme koji sadržavaju te plinove, a koji su električna i elektronička oprema u smislu Direktive 2012/19/EU i koji su stavljeni na tržište od 11. ožujka 2024.

Države članice obavješćuju Komisiju o poduzetim djelovanjima.

Članak 10.

Certifikacija i osposobljavanje

1.   Fizičke osobe moraju biti certificirane za obavljanje sljedećih aktivnosti povezanih s fluoriranim stakleničkim plinovima u smislu članka 4. stavka 7., članka 5. stavka 1. i članka 8. stavka 2., koje obuhvaćaju fluorirane stakleničke plinove navedene u tim odredbama, ili povezanih s relevantnim zamjenskim rješenjima za fluorirane stakleničke plinove, uključujući prirodna rashladna sredstva, prema potrebi:

(a)

ugradnju, održavanje ili servisiranje, popravak ili stavljanje izvan pogona opreme navedene u članku 5. stavku 2. točkama od (a) do (f) i u članku 5. stavku 3. točkama (a) i (b);

(b)

provjere propuštanja na opremi iz članka 5. stavka 2. točaka od (a) do (e) i iz članka 5. stavka 3. točaka (a) i (b);

(c)

prikupljanje iz opreme navedene u članku 8. stavku 2. i u članku 8. stavku 3. točki (a).

Fizičke osobe moraju imati barem potvrdu o osposobljavanju za obavljanje sljedećih aktivnosti povezanih s fluoriranim stakleničkim plinovima u smislu članka 4. stavka 7., članka 5. stavka 1. i članka 8. stavka 3., koje obuhvaćaju fluorirane stakleničke plinove navedene u tim odredbama, ili povezanih s relevantnim zamjenskim rješenjima za fluorirane stakleničke plinove, uključujući prirodna rashladna sredstva, prema potrebi:

(a)

održavanje ili servisiranje ili popravak klimatizacijske opreme u motornim vozilima koja su obuhvaćena područjem primjene Direktive 2006/40/EZ te prikupljanje fluoriranih stakleničkih plinova iz takve opreme;

(b)

prikupljanje fluoriranih stakleničkih plinova iz opreme navedene u članku 8. stavku 3. točkama (b) i (c) te u članku 8. stavku 10. drugom podstavku;

(c)

održavanje ili servisiranje, popravak i provjere propuštanja opreme navedene u članku 5. stavku 3. točki (c).

2.   Pravne osobe moraju biti certificirane u smislu članka 4. stavka 7., što obuhvaća fluorirane stakleničke plinove navedene u toj odredbi, za obavljanje ugradnje, održavanja ili servisiranja, popravka ili stavljanja izvan pogona opreme navedene u članku 5. stavku 2. točkama od (a) do (e) i u članku 5. stavku 3. točkama (a) i (b), koji su povezani s fluoriranim stakleničkim plinovima ili relevantnim zamjenskim rješenjima za fluorirane stakleničke plinove, uključujući prirodna rashladna sredstva, prema potrebi.

3.   Države članice u roku od godine dana od stupanja na snagu provedbenog akta iz stavka 8. uspostavljaju ili prilagođavaju programe certifikacije, uključujući procese evaluacije, te osiguravaju dostupnost osposobljavanja o praktičnim vještinama i teorijskom znanju fizičkim osobama koje obavljaju aktivnosti iz stavka 1. Države članice također osiguravaju dostupnost programa osposobljavanja za dobivanje potvrda o osposobljavanju u skladu sa stavkom 1. drugim podstavkom.

4.   Države članice u roku od godine dana od stupanja na snagu provedbenog akta iz stavka 8. uspostavljaju ili prilagođavaju programe certifikacije za pravne osobe iz stavka 2.

5.   Programi certifikacije i osposobljavanje o praktičnim vještinama i teorijskom znanju predviđeni u stavku 3. obuhvaćaju sljedeće:

(a)

primjenjive propise i tehničke norme;

(b)

sprečavanje emisija;

(c)

prikupljanje fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. i u odjeljku 1. Priloga II.;

(d)

sigurno rukovanje opremom vrste i veličine obuhvaćenih certifikatom;

(e)

sigurno rukovanje opremom koja sadržava zapaljive ili otrovne plinove ili koja radi pod visokim tlakom ili su s njom povezani drugi relevantni rizici;

(f)

mjere za poboljšanje ili održavanje energetske učinkovitosti opreme tijekom ugradnje ili održavanja ili servisiranja.

6.   Programi certifikacije i osposobljavanje o praktičnim vještinama i teorijskom znanju iz stavka 3. koji se odnose na zrakoplove odražavaju se u procesu ažuriranja certifikacijskih specifikacija i drugih detaljnih specifikacija, prihvatljivih načina usklađivanja i smjernica koje izdaje Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa u skladu s člankom 76. stavkom 3. i člankom 115. Uredbe (EU) 2018/1139.

7.   Certifikati na temelju programâ certifikacije iz stavka 3. daju se pod uvjetom da je podnositelj zahtjeva uspješno završio proces evaluacije kako je navedeno u tom stavku.

8.   Komisija do 12. ožujka 2026. provedbenim aktima utvrđuje minimalne zahtjeve u pogledu programâ certifikacije i potvrdâ o osposobljavanju iz stavaka 3. i 4. u pogledu aktivnosti iz stavka 1. Tim se minimalnim zahtjevima za svaku vrstu opreme iz stavka 1. utvrđuju potrebne praktične vještine i teorijsko znanje, razlučujući, prema potrebi, različite aktivnosti koje treba obuhvatiti, aranžmani certifikacije ili izdavanja potvrda, kao i uvjeti za uzajamno priznavanje certifikata i potvrda o osposobljavanju. Komisija provedbenim aktima prema potrebi prilagođava takve minimalne zahtjeve. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

9.   Postojeći certifikati i potvrde o osposobljavanju izdani u skladu s Uredbom (EU) br. 517/2014 ostaju valjani u skladu s uvjetima pod kojima su prvotno izdani. Države članice do 12. ožujka 2027. osiguravaju da se od certificiranih fizičkih osoba zahtijeva da sudjeluju u tečajevima osposobljavanja za obnovu znanja ili da prođu kroz proces evaluacije iz stavka 3, najmanje svakih sedam godina. Države članice osiguravaju da fizičke osobe koje imaju certifikat ili potvrdu o osposobljavanju u skladu s Uredbom (EU) br. 517/2014 prvi put sudjeluju u takvim tečajevima osposobljavanja za obnovu znanja ili prođu kroz takve postupke evaluacije najkasnije do 12. ožujka 2029.

10.   Države članice u roku od godine dana od stupanja na snagu provedbenog akta iz stavka 8. obavješćuju Komisiju o svojim programima certifikacije i osposobljavanja.

Države članice priznaju certifikate i potvrde o osposobljavanju izdane u drugoj državi članici u skladu s ovim člankom. Države članice ne smiju ograničavati slobodu pružanja usluga ni slobodu poslovnog nastana na temelju toga što je certifikat izdan u drugoj državi članici.

11.   Komisija može provedbenim aktima odrediti format obavijesti iz stavka 10. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

12.   Jedno poduzeće smije dodijeliti aktivnost iz stavka 1. ili stavka 2. drugom poduzeću tek nakon što provjeri ima li potonje poduzeće potrebne certifikate za tražene aktivnosti iz stavka 1. odnosno stavka 2.

13.   Ako se obvezama iz ovog članka koje se odnose na pružanje certifikacije i osposobljavanja pojedinoj državi članici nameću nerazmjerna opterećenja zbog malog broja stanovnika u toj državi članici, a time i manjka potražnje za takvom certifikacijom i takvim osposobljavanjem, usklađenost se može postići priznavanjem certifikata izdanih u drugim državama članicama.

Države članice koje primjenjuju prvi podstavak o tome obavješćuju Komisiju. Komisija potom o tome obavješćuje druge države članice.

14.   Ovim se člankom ne sprečava države članice da uspostave dodatne programe certifikacije i osposobljavanja u pogledu opreme i aktivnosti koje nisu navedene u stavku 1.

POGLAVLJE III.

Ograničenja i kontrola uporabe

Članak 11.

Ograničenja stavljanja na tržište i prodaje

1.   Stavljanje na tržište proizvoda i opreme navedenih u Prilogu IV., uključujući njihove dijelove i ne uključujući vojnu opremu, zabranjuje se od datuma utvrđenog u tom prilogu, pri čemu se, ako je primjenjivo, pravi razlika s obzirom na vrstu ili potencijal globalnog zagrijavanja plina koji sadržavaju.

Odstupajući od prvog podstavka, stavljanje na tržište dijelova proizvoda i opreme potrebnih za popravak i servisiranje postojeće opreme navedene u Prilogu IV. dopušteno je pod uvjetom da popravak ili servisiranje ne dovodi do:

(a)

povećanja kapaciteta proizvoda ili opreme;

(b)

povećanja količine fluoriranih stakleničkih plinova sadržanih u proizvodu ili opremi; ili

(c)

promjena u vrsti upotrijebljenog fluoriranog stakleničkog plina koja bi dovela do povećanja potencijala globalnog zagrijavanja upotrijebljenog fluoriranog stakleničkog plina.

Proizvodi i oprema, uključujući njihove dijelove, koji su nezakonito stavljeni na tržište nakon datuma navedenog u prvom podstavku ne smiju se naknadno upotrebljavati ni isporučivati, stavljati na raspolaganje drugim osobama u Uniji uz naknadu ili besplatno ni izvoziti. Ponovni izvoz takvih proizvoda i opreme dopušten je ako je neusklađenost s ovom Uredbom utvrđena prije puštanja robe u slobodan promet u svrhu uvoza, u skladu s mjerama iz članka 23. stavka 12. Takvi proizvodi i oprema smiju se skladištiti ili prevoziti samo radi naknadnog zbrinjavanja ili prikupljanja plina prije zbrinjavanja u skladu s člankom 8. ili radi ponovnog izvoza.

Dopušten je ponovni izvoz proizvoda i opreme za koje je utvrđena neusklađenost s ovom Uredbom prije njihova puštanja u slobodan promet. U takvim slučajevima ne primjenjuje se članak 22. stavak 3.

Jednu godinu nakon pojedinačnih datuma navedenih u Prilogu IV. naknadna isporuka ili stavljanje na raspolaganje drugoj osobi u Uniji, uz naknadu ili besplatno, proizvoda ili opreme zakonito stavljenih na tržište prije datuma navedenog u prvom podstavku dopušteni su samo ako se pruži dokaz da su proizvod ili oprema zakonito stavljeni na tržište prije tog datuma.

2.   Zabrana utvrđena u stavku 1. prvom podstavku ne primjenjuje se na opremu za koju je prema zahtjevima u pogledu ekološkog dizajna donesenima na temelju Direktive 2009/125/EZ utvrđeno da bi njezine emisije ekvivalenta CO2 tijekom životnog ciklusa bile niže od emisija iz ekvivalentne opreme koja ispunjava te odgovarajuće zahtjeve u pogledu ekološkog dizajna.

3.   Uz zabrane stavljanja na tržište utvrđene u točki 1. Priloga IV. zabranjuju se uvoz, svaka naknadna isporuka ili stavljanje na raspolaganje drugim osobama u Uniji uz naknadu ili besplatno, uporaba ili izvoz praznih, punih ili djelomično punih spremnika za jednokratnu uporabu za fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. i u odjeljku 1. Priloga II. Takvi se spremnici smiju skladištiti ili prevoziti samo radi naknadnog zbrinjavanja. Ovaj se stavak ne primjenjuje na spremnike za laboratorijsku ili analitičku primjenu fluoriranih stakleničkih plinova.

Prvi podstavak primjenjuje se na spremnike za jednokratnu uporabu, odnosno na:

(a)

spremnike koje nije moguće ponovno napuniti ako ih se ne prilagodi za tu svrhu; i

(b)

spremnike koje bi bilo moguće ponovno napuniti, ali su uvezeni ili stavljeni na tržište, a da nije predviđeno njihovo vraćanje radi ponovnog punjenja.

4.   Poduzeća koja stavljaju na tržište spremnike za višekratnu uporabu za fluorirane stakleničke plinove moraju predočiti izjavu o sukladnosti koja uključuje dokaze kojima se potvrđuje da postoje obvezujući aranžmani za povrat tih spremnika radi ponovnog punjenja, u kojoj se posebno utvrđuju relevantni akteri, njihove obveze i relevantna logistička rješenja. Ti aranžmani moraju biti obvezujući za distributere spremnika za višekratnu uporabu za fluorirane stakleničke plinove krajnjem korisniku.

Poduzeća iz prvog podstavka čuvaju izjavu o sukladnosti tijekom najmanje pet godina od stavljanja na tržište spremnikâ za višekratnu uporabu za fluorirane stakleničke plinove i tu izjavu na zahtjev stavljaju na raspolaganje nadležnom tijelu dotične države članice ili Komisiji. Dobavljači spremnika za višekratnu uporabu za fluorirane stakleničke plinove za krajnje korisnike čuvaju dokaze o usklađenosti s obvezujućim aranžmanima iz prvog podstavka tijekom najmanje pet godina od isporuke krajnjem korisniku i te dokaze na zahtjev stavljaju na raspolaganje nadležnom tijelu dotične države članice ili Komisiji.

Komisija može provedbenim aktima odrediti zahtjeve za uključivanje elemenata koji su ključni za obvezujuće aranžmane iz prvog podstavka ovog stavka u izjavu o sukladnosti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

5.   Na temelju obrazloženog zahtjeva nadležnog tijela države članice i uzimajući u obzir ciljeve ove Uredbe, kako bi se dopustilo stavljanje na tržište proizvoda i opreme navedenih u Prilogu IV., ili, odstupajući od članka 13. stavka 9., stavljanje u pogon novih ili proširenih električnih rasklopnih uređaja, uključujući njihove dijelove, koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili čije funkcioniranje o ovisi o tim plinovima, Komisija iznimno može provedbenim aktima odobriti izuzeće u trajanju od najviše četiri godine ako se dokaže:

(a)

da za određeni proizvod odnosno opremu ili za određenu kategoriju proizvoda ili opreme zamjenska rješenja nisu dostupna ili se ne mogu upotrijebiti zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga; ili

(b)

da bi uporaba tehnički izvedivih i sigurnih zamjenskih rješenja iziskivala nerazmjerno visoke troškove.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

6.   Samo fizičke osobe koje imaju certifikat koji se zahtijeva na temelju članka 10. stavka 1. prvog podstavka točke (a) ili poduzeća koja zapošljavaju fizičke osobe koje imaju certifikat koji se zahtijeva na temelju članka 10. stavka 1. prvog podstavka točke (a) ili potvrdu o osposobljavanju koja se zahtijeva na temelju članka 10. stavka 1. drugog podstavka smiju kupovati fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. ili u odjeljku 1. Priloga II. za potrebe ugradnje, održavanja ili servisiranja, ili popravka opreme koja sadržava te plinove ili čije funkcioniranje o ovisi o tim plinovima navedene u članku 5. stavku 2. točkama od (a) do (f) i članku 5. stavku 3. točkama (a) i (b) te obuhvaćene člankom 10. stavkom 1. drugim podstavkom. Prodavatelji takve plinove smiju prodavati ili nuditi na prodaju, izravno ili neizravno, isključivo poduzećima navedenima u ovom stavku.

Ovim se stavkom ne sprečava necertificirana poduzeća koja ne obavljaju aktivnosti iz prvog podstavka da skupljaju, prevoze ili dostavljaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. i u odjeljku 1. Priloga II.

7.   Oprema koja nije hermetički zatvorena, a napunjena je fluoriranim stakleničkim plinovima navedenima u Prilogu I. i u odjeljku 1. Priloga II. smije se prodavati krajnjem korisniku samo ako postoji dokaz da će ugradnju obaviti poduzeće certificirano u skladu s člankom 10.

8.   Samo poduzeća s poslovnim nastanom u Uniji ili poduzeća koja su imenovala jedinstvenog zastupnika koji ima poslovni nastan u Uniji koji preuzima punu odgovornost za usklađenost s ovom Uredbom smiju stavljati na tržište i naknadno isporučivati fluorirane stakleničke plinove u rasutom stanju. Jedinstveni zastupnik može biti zastupnik koji je imenovan u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1907/2006.

Članak 12.

Označivanje i podaci o proizvodima i opremi

1.   Sljedeći proizvodi i oprema koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima smiju se stavljati na tržište, naknadno isporučivati ili stavljati na raspolaganje bilo kojoj drugoj osobi samo ako su označeni kao:

(a)

rashladna oprema;

(b)

klimatizacijska oprema;

(c)

dizalice topline;

(d)

protupožarna oprema;

(e)

električni rasklopni uređaji;

(f)

raspršivači aerosola koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove, uključujući dozirne inhalatore;

(g)

svi spremnici za fluorirane stakleničke plinove;

(h)

otapala na bazi fluoriranih stakleničkih plinova; ili

(i)

organski Rankineovi ciklusi.

2.   Proizvodi ili oprema koji podliježu izuzeću iz članka 11. stavka 5. te proizvodi ili oprema koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u odjeljku 1. Priloga I. koji podliježu izuzeću iz članka 16. stavka 4. označavaju se na odgovarajući način, uz navođenje datuma isteka izuzeća, te se na njima naznačuje da se ti proizvodi ili oprema smiju upotrebljavati samo u svrhu za koju je odobreno izuzeće na temelju tog članka.

3.   Na oznaci koja se zahtijeva na temelju stavka 1. navode se sljedeće informacije:

(a)

naznaka da proizvod ili oprema sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili da njihovo funkcioniranje ovisi o takvim plinovima;

(b)

prihvaćena industrijska oznaka za predmetne fluorirane stakleničke plinove ili, ako takva oznaka nije dostupna, kemijski naziv;

(c)

od 1. siječnja 2017. količina izražena masom i ekvivalentom CO2 fluoriranih stakleničkih plinova koji se nalaze u proizvodu ili opremi, odnosno količina fluoriranih stakleničkih plinova za koju je oprema osmišljena te potencijal globalnog zagrijavanja tih plinova.

Na oznaci se navode sljedeće informacije ako je primjenjivo:

(a)

naznaka da se fluorirani staklenički plinovi nalaze u hermetički zatvorenoj opremi;

(b)

naznaka da ispitana razina propusnosti električnih rasklopnih uređaja iznosi manje od 0,1 % godišnje, kako je utvrđeno u tehničkoj specifikaciji proizvođača.

Ako su proizvodi ili oprema naknadno ugrađeni i fluorirani staklenički plinovi promijenjeni, ti se proizvodi ili oprema moraju ponovno označiti ažuriranim informacijama kako je navedeno u ovom stavku.

4.   Oznaka koja se zahtijeva na temelju stavka 1. mora biti čitka i neizbrisiva, a postavlja se:

(a)

uz servisne otvore za punjenje ili prikupljanje fluoriranog stakleničkog plina; ili

(b)

na onom dijelu proizvoda ili opreme koji sadržava fluorirani staklenički plin.

Oznaka mora biti ispisana na službenim jezicima države članice u kojoj se roba stavlja na tržište, stavlja na raspolaganje ili isporučuje.

5.   Pjene i unaprijed pomiješani polioli koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u prilozima I. i II. ne smiju se stavljati na tržište, stavljati na raspolaganje ili isporučivati osim ako su fluorirani staklenički plinovi identificirani prihvaćenom industrijskom oznakom ili, ako takva oznaka nije dostupna, kemijskim nazivom. Na oznaci se mora jasno naznačiti da pjena ili unaprijed pomiješani poliol sadržava fluorirane stakleničke plinove. U slučaju pjenastih panela i laminiranih ploča ta informacija mora biti jasno i neizbrisivo navedena na panelima ili pločama.

6.   Ponovno napunjeni spremnici koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove prema potrebi se ponovno označuju ažuriranim informacijama kako je navedeno u stavku 3. prvom podstavku.

7.   Spremnici koji sadržavaju oporabljene ili obnovljene fluorirane stakleničke plinove navedene u prilozima I. i II. moraju imati oznaku kojom se naznačuje da je tvar oporabljena ili obnovljena. U slučaju oporabe navode se serijski broj te ime i adresa postrojenja za oporabu u Uniji.

8.   Spremnici koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I., a koji se stavljaju na tržište, stavljaju na raspolaganje ili isporučuju radi uništavanja moraju imati oznaku kojom se naznačuje da je sadržaj spremnika namijenjen samo za uništavanje.

9.   Spremnici koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. koji su namijenjeni izravnom izvozu moraju imati oznaku kojom se naznačuje da je sadržaj spremnika namijenjen samo za izravni izvoz.

10.   Spremnici koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I., a koji se stavljaju na tržište, stavljaju na raspolaganje ili isporučuju za uporabu u vojnoj opremi moraju imati oznaku kojom se naznačuje da je sadržaj spremnika namijenjen za uporabu samo u tu svrhu.

11.   Spremnici koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u prilozima I. i II., a koji se stavljaju na tržište, stavljaju na raspolaganje ili isporučuju radi proizvodnje poluvodičkog materijala ili čišćenja komora za kemijsku depoziciju iz parne faze u sektoru proizvodnje poluvodiča moraju imati oznaku kojom se naznačuje da je sadržaj spremnika namijenjen za uporabu samo u tu svrhu.

12.   Spremnici koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I., a koji se stavljaju na tržište, stavljaju na raspolaganje ili isporučuju za uporabu kao sirovine moraju imati oznaku kojom se naznačuje da je sadržaj spremnika namijenjen za uporabu samo kao sirovine.

13.   Spremnici koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u odjeljku 1. Priloga I.., a koji se stavljaju na tržište, stavljaju na raspolaganje ili isporučuju radi proizvodnje dozirnih inhalatora za primjenu farmaceutskih sastojaka moraju imati oznaku kojom se naznačuje da je sadržaj spremnika namijenjen za uporabu samo u tu svrhu.

14.   U slučaju spremnika koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u odjeljku 1. Priloga I., oznaka iz stavaka od 8. do 12. uključuje naznaku „izuzeto od kvote na temelju Uredbe (EU) 2024/573 Europskog parlamenta i Vijeća.

Ako ne postoje zahtjevi u pogledu označivanje iz prvog podstavka ovog stavka i iz stavaka od 8. do 12., fluorougljikovodici podliježu zahtjevima u pogledu kvota na temelju članka 16. stavka 1.

15.   U slučajevima navedenima u točki 2. podtočki (b), točki 4., točki 5. podtočki (c), točki 7. podtočkama (b), (c) i (d), točki 8. podtočkama od (b) do (e), točki 9. podtočkama od (b) do (f), točki 11. podtočki (c), točki 16., točki 17. podtočkama (a), (b) i (c) i točki 19. podtočkama (a) i (b) Priloga IV., proizvod ili oprema moraju imati oznaku kojom se naznačuje da se upotrebljavaju samo kad se to zahtijeva sigurnosnim zahtjevima ili nacionalnim sigurnosnim normama, ako je primjenjivo. Ti zahtjevi ili norme moraju se navesti na oznaci. U slučajevima navedenima u točkama 19. i 21. Priloga IV. proizvod ili oprema moraju se označiti oznakom kojom se naznačuje da se proizvod ili oprema smije upotrebljavati samo kad to nalaže medicinska svrha navedena na oznaci.

16.   Informacije iz stavaka 3. i 5. uključuju se u priručnike za uporabu dotičnih proizvoda i opreme.

U slučaju proizvoda i opreme koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u prilozima I. i II. s potencijalom globalnog zagrijavanja od 150 ili više, te se informacije uključuju i u opise koji se upotrebljavaju za oglašavanje.

17.   Komisija može provedbenim aktima odrediti format oznaka iz stavka 1. i stavaka od 4. do 15. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

18.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 32. radi izmjene zahtjeva u pogledu označivanja utvrđenih u stavcima od 4. do 15. ovog članka ako je to potrebno s obzirom na komercijalni ili tehnološki razvoj.

Članak 13.

Kontrola uporabe

1.   Zabranjuje se uporaba SF6 u tlačnom lijevu magnezija i pri obnavljanju legura tlačnog lijeva magnezija.

2.   Zabranjuje se uporaba SF6 za punjenje guma za vozila.

3.   Zabranjuje se uporaba fluoriranih stakleničkih plinova s potencijalom globalnog zagrijavanja od 2 500 ili više za održavanje ili servisiranje rashladne opreme s punjenjem od 40 tona ekvivalenta CO2 ili više. Od 1. siječnja 2025. zabranjuje se uporaba fluoriranih stakleničkih plinova s potencijalom globalnog zagrijavanja od 2 500 ili više za održavanje ili servisiranje bilo koje rashladne opreme.

Zabrane iz prvog podstavka ne primjenjuju se na vojnu opremu ni opremu namijenjenu za hlađenje proizvoda na temperature niže od -50 °C.

Zabrane iz prvog podstavka ne primjenjuju se do 1. siječnja 2030. na sljedeće kategorije fluoriranih stakleničkih plinova:

(a)

oporabljene fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. s potencijalom globalnog zagrijavanja od 2 500 ili više koji se upotrebljavaju za održavanje ili servisiranje postojeće rashladne opreme, pod uvjetom da su spremnici koji sadržavaju te plinove označeni u skladu s člankom 12. stavkom 7.;

(b)

obnovljene fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. s potencijalom globalnog zagrijavanja od 2 500 ili više koji se upotrebljavaju za održavanje ili servisiranje postojeće rashladne opreme, pod uvjetom da su prikupljeni iz takve opreme; takve obnovljene plinove smije upotrebljavati samo poduzeće koje ih je prikupilo u okviru održavanja ili servisiranja odnosno poduzeće za koje je prikupljanje provedeno u okviru održavanja ili servisiranja.

Zabrane iz prvog podstavka ne primjenjuju se na rashladnu opremu za koju je odobreno izuzeće u skladu s člankom 11. stavkom 5.

4.   Od 1. siječnja 2026. zabranjuje se uporaba fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. s potencijalom globalnog zagrijavanja od 2 500 ili više za održavanje ili servisiranje klimatizacijske opreme i dizalica topline.

Zabrana iz prvog podstavka ne primjenjuje se do 1. siječnja 2032. na sljedeće kategorije fluoriranih stakleničkih plinova:

(a)

oporabljene fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. s potencijalom globalnog zagrijavanja od 2 500 ili više koji se upotrebljavaju za održavanje ili servisiranje postojeće klimatizacijske opreme te postojećih dizalica topline, pod uvjetom da su spremnici koji sadržavaju te plinove označeni u skladu s člankom 12. stavkom 7.;

(b)

obnovljene fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. s potencijalom globalnog zagrijavanja od 2 500 ili više koji se upotrebljavaju za održavanje ili servisiranje postojeće klimatizacijske opreme te postojećih dizalica topline, pod uvjetom da su ti plinovi prikupljeni iz takve opreme; takve obnovljene plinove smije upotrebljavati samo poduzeće koje ih je prikupilo u okviru održavanja ili servisiranja odnosno poduzeće za koje je prikupljanje provedeno u okviru održavanja ili servisiranja.

5.   Od 1. siječnja 2032. zabranjuje se uporaba fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. s potencijalom globalnog zagrijavanja od 750 ili više za održavanje ili servisiranje stacionarne rashladne opreme, osim rashlađivača.

Zabrana iz prvog podstavka ne primjenjuje se na vojnu opremu ni opremu namijenjenu za hlađenje proizvoda na temperature niže od - 50 °C ni opremu namijenjenu za hlađenje nuklearnih elektrana.

Zabrana iz prvog podstavka ne primjenjuje se na sljedeće kategorije fluoriranih stakleničkih plinova:

(a)

oporabljene fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. s potencijalom globalnog zagrijavanja od 750 ili više koji se upotrebljavaju za održavanje ili servisiranje postojeće nepokretne rashladne opreme, osim rashlađivača, pod uvjetom da su spremnici koji sadržavaju te plinove označeni u skladu s člankom 12. stavkom 7.;

(b)

obnovljene fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. s potencijalom globalnog zagrijavanja od 750 ili više koji se upotrebljavaju za održavanje ili servisiranje postojeće nepokretne rashladne opreme, osim rashlađivača, pod uvjetom da su ti plinovi prikupljeni iz takve opreme; takve obnovljene plinove smije upotrebljavati samo poduzeće koje ih je prikupilo u okviru održavanja ili servisiranja odnosno poduzeće za koje je prikupljanje provedeno u okviru održavanja ili servisiranja.

6.   Na temelju obrazloženog zahtjev nadležnog tijela države članice i uzimajući u obzir ciljeve ove Uredbe, Komisija procjenjuje dostupnost oporabljenih i obnovljenih fluoriranih stakleničkih plinova obuhvaćenih područjem primjene stavaka 4. i 5. Ako procjena Komisije upućuje na provjerenu nestašicu oporabljenog i obnovljenog fluoriranog stakleničkog plina, Komisija iznimno može provedbenim aktima odobriti izuzeće od zabrana utvrđenih u stavku 4. ili 5. na najviše četiri godine, u mjeri u kojoj je to potrebno za uklanjanje utvrđene nestašice.

7.   Od 1. siječnja 2035. zabranjuje se uporaba SF6 za održavanje ili servisiranje električne rasklopne opreme, izuzev ako se oporabi ili obnovi, osim ako se dokaže da se oporabljeni ili obnovljeni SF6:

(a)

ne može koristiti iz tehničkih razloga; ili

(b)

nije dostupan u slučaju izvanrednog popravka.

U takvim slučajevima korisnik nadležnom tijelu dotične države članice ili Komisiji na zahtjev dostavlja dokaze u kojima se navodi obrazloženje za uporabu.

Ovaj se stavak ne primjenjuje na vojnu opremu.

8.   Uporaba desflurana kao inhalacijskog anestetika zabranjuje se od 1. siječnja 2026., osim ako je takva uporaba prijeko potrebna te zbog medicinskih razloga nije moguće upotrijebiti nijedan drugi anestetik. Zdravstvena institucija čuva dokaz medicinske opravdanosti te ga na zahtjev predočuje nadležnom tijelu dotične države članice ili Komisiji.

9.   Stavljanje u pogon sljedećih električnih rasklopnih uređaja koji upotrebljavaju fluorirane stakleničke plinove u izolacijskim ili prekidnim sredstvima ili čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima zabranjuje se kako slijedi:

(a)

od 1. siječnja 2026. srednjenaponski električni rasklopni uređaji za primarnu i sekundarnu distribuciju do uključivo 24 kV;

(b)

od 1. siječnja 2030. srednjenaponski električni rasklopni uređaji za primarnu i sekundarnu distribuciju od više od 24 kV do uključivo 52 kV;

(c)

od 1. siječnja 2028. visokonaponski električni rasklopni uređaji od 52 kV do uključivo 145 kV te do i uključivo 50 kA struje kratkog spoja, s potencijalom globalnog zagrijavanja od jedan ili većim;

(d)

od 1. siječnja 2032. visokonaponski električni rasklopni uređaji snage veće od 145 kV ili veće od 50 kA struje kratkog spoja, s potencijalom globalnog zagrijavanja od jedan ili većim.

10.   Prestanak rada električnih rasklopnih uređaja koji rade unutar Unije i naknadno stavljanje u pogon tih električnih rasklopnih uređaja na nekom drugom mjestu u Uniji ne smatra se puštanjem u rad za potrebe ovog članka.

11.   Odstupajući od stavka 9., stavljanje u pogon električnih rasklopnih uređaja koji upotrebljavaju fluorirane stakleničke plinove u izolacijskim ili prekidnim sredstvima ili čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima, s potencijalom globalnog zagrijavanja manjim od 1 000 dopušteno je ako nakon postupka nabave u kojem se uzimaju u obzir tehničke posebnosti opreme potrebne za određenu uporabu postoji jedna od sljedećih situacija:

(a)

tijekom prve dvije godine nakon relevantnih datuma iz stavka 9. točaka (a) i (b) nisu zaprimljene ponude ili su zaprimljene samo ponude u kojima se nudi opremu jednog proizvođača električnih rasklopnih uređaja s izolacijskim ili prekidnim sredstvom u kojem se ne upotrebljavaju fluorirani staklenički plinovi;

(b)

tijekom prve dvije godine nakon relevantnih datuma iz stavka 9. točaka (c) i (d) nisu zaprimljene ponude ili su zaprimljene samo ponude u kojima se nudi opremu jednog proizvođača električnih rasklopnih uređaja s izolacijskim ili prekidnim sredstvom s potencijalom globalnog zagrijavanja manjim od jedan;

(c)

nakon dvogodišnjeg razdoblja iz točke (a) nije zaprimljena nijedna ponuda proizvođača električnih rasklopnih uređaja s izolacijskim ili prekidnim sredstvom u kojem se ne upotrebljavaju fluorirani staklenički plinovi; ili

(d)

nakon dvogodišnjeg razdoblja iz točke (b) nisu zaprimljene ponude u kojima se nudi oprema jednog proizvođača električnih rasklopnih uređaja s izolacijskim ili prekidnim sredstvom s potencijalom globalnog zagrijavanja manjim od jedan.

12.   Odstupajući od stavka 11., stavljanje u pogon električnih rasklopnih uređaja s izolacijskim ili prekidnim sredstvom s potencijalom globalnog zagrijavanja od 1 000 ili više dopušteni su ako nakon postupka nabave u kojem se uzimaju u obzir tehničke posebnosti opreme potrebne za dotičnu posebnu upotrebu nije zaprimljena nijedna ponuda za električne rasklopne uređaje s izolacijskim ili prekidnim sredstvom s potencijalom globalnog zagrijavanja manjim od 1 000.

13.   Stavak 9. ne primjenjuje se na električne rasklopne uređaje za koje je u skladu sa zahtjevima u pogledu ekološkog dizajna donesenima na temelju Direktive 2009/125/EZ utvrđeno da bi emisije ekvivalenta CO2 tijekom životnog ciklusa bile niže od emisija iz ekvivalentne opreme koja ispunjava odgovarajuće zahtjeve u pogledu ekološkog dizajna i da bi bile usklađene s graničnim vrijednostima potencijala globalnog zagrijavanja iz stavka 9.

14.   Stavak 9. ne primjenjuje se ako operater može dostaviti dokaze da je narudžba za električne rasklopne uređaje podnesena prije 11. ožujka 2024.

15.   Stavak 9. ne primjenjuje se ako uređaji za proširenje postojećih električnih rasklopnih uređaja u kojima se upotrebljavaju fluorirani staklenički plinovi koji imaju niži potencijal globalnog zagrijavanja od fluoriranih stakleničkih plinova koji se upotrebljavaju u postojećim električnim rasklopnim uređajima nisu kompatibilni s postojećim električnim rasklopnim uređajima, a uporaba tih uređaja za proširenje postojećih električnih rasklopnih uređaja zahtijevala bi zamjenu svih postojećih električnih rasklopnih uređaja.

16.   Ako se primjenjuje neko od odstupanja navedenih u stavku 10., 11., 12., 13., 14. ili 15., operater čuva dokumentaciju kojom se utvrđuju dokazi za odstupanje najmanje pet godina te je na zahtjev stavlja na raspolaganje nadležnom tijelu dotične države članice ili Komisiji.

17.   Operater o primjeni odstupanja navedenog u stavku 11., 12., 14. ili 15. obavješćuje nadležno tijelo u državi članci u kojoj je električni rasklopni uređaj pušten u pogon.

18.   Dijelovi opreme mogu se ugraditi radi popravka ili servisiranja postojećih električnih rasklopnih uređaja pod uvjetom da nema promjene vrste upotrijebljenog fluoriranog stakleničkog plina koja dovodi do povećanja potencijala globalnog zagrijavanja upotrijebljenog fluoriranog stakleničkog plina ili povećanja količine fluoriranih stakleničkih plinova sadržanih u opremi.

19.   Zabranjuje se stavljanje u pogon bilo koje opreme ili korištenje bilo kojeg proizvoda koji su navedeni u točki 2. podtočki (b), točki 4., točki 5. podtočki (c), točki 7. podtočkama (b), (c) i (d), točki 8. podtočkama od (b) do (e), točki 9. podtočkama od (b) do (f), točki 11. podtočki (c), točki 17. podtočki (c) i točki 19. podtočki (b) Priloga IV. nakon datuma zabrane navedenog u tim točkama, osim ako operater može dostaviti dokaze da:

(a)

relevantni sigurnosni zahtjevi na određenoj lokaciji ne dopuštaju ugradnju opreme u kojoj se upotrebljavaju fluorirani staklenički plinovi ispod vrijednosti potencijala globalnog zagrijavanja navedene u odgovarajućim zabranama; ili

(b)

oprema je stavljena na tržište prije relevantnog datuma zabrane utvrđenog u Prilogu IV.

20.   Operater čuva dokumentaciju kojom se utvrđuju dokazi iz stavka 19. najmanje pet godina te je na zahtjev stavlja na raspolaganje nadležnom tijelu dotične države članice ili Komisiji.

POGLAVLJE IV.

Plan proizvodnje i smanjenje količine fluorougljikovodika koja se stavlja na tržište

Članak 14.

Proizvodnja fluorougljikovodika

1.   Za potrebe ovog članka, članka 15. i Priloga V. proizvodnja fluorougljikovodika znači količina proizvedenih fluorougljikovodika umanjena za količinu uništenu primjenom tehnologije koje su odobrile stranke Protokola i umanjena za količinu koja se u cijelosti upotrebljava kao sirovina u proizvodnji drugih kemikalija, ali uključujući fluorougljikovodike koji nastaju kao nusproizvod, ako nisu uhvaćeni ili ako taj nusproizvod proizvođač uništava u okviru ili nakon procesa proizvodnje ili se on predaje drugom poduzeću radi uništavanja. Pri izračunu proizvodnje fluorougljikovodika ne uzima se u obzir količina oporabljenih fluorougljikovodika.

2.   Proizvodnja fluorougljikovodika dopuštena je u onoj mjeri u kojoj je Komisija proizvođačima dodijelila prava proizvodnje u skladu s ovim člankom.

3.   Komisija prije 1. siječnja 2025. na temelju podataka primljenih u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 provedbenim aktima dodjeljuje prava proizvodnje na temelju Priloga V. proizvođačima koji su 2022. proizvodili fluorougljikovodike. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

4.   Komisija na zahtjev nadležnog tijela države članice može provedbenim aktima izmijeniti provedbene akte iz stavka 3. kako bi dodijelila dodatna prava proizvodnje proizvođačima iz stavka 3. ili bilo kojem drugom poduzeću s poslovnim nastanom u Uniji osim ako se prekorače proizvodna ograničenja te države članice u okviru Protokola. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

5.   Ako provedbeni akt ne počne proizvoditi učinke prije 1. siječnja 2025., proizvođači mogu nastaviti proizvoditi fluorougljikovodike bez dodjele prava na proizvodnju. Fluorougljikovodici proizvedeni tijekom tog razdoblja uračunavaju se u dodijeljena prava na proizvodnju nakon što budu izdana u skladu s provedbenim aktom iz stavka 3.

6.   Tri godine nakon donošenja provedbenih akata iz stavka 3. i svake tri godine nakon toga Komisija preispituje i prema potrebi mijenja te provedbene akte uzimajući u obzir izmjene prava proizvodnje na temelju članka 15. do kojih je došlo u prethodnom trogodišnjem razdoblju. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Članak 15.

Prijenos i odobravanje prava proizvodnje radi industrijske racionalizacije

1.   U svrhu industrijske racionalizacije u pojedinoj državi članici proizvođači mogu u cijelosti ili dijelom prenijeti svoja prava proizvodnje bilo kojem drugom poduzeću u toj državi članici pod uvjetom da se pridržavaju izračunatih razina proizvodnje stranaka Protokola. Prijenose odobravaju Komisija i relevantna nadležna tijela te se oni izvršavaju putem portala F-gas.

2.   U svrhu industrijske racionalizacije među državama članicama Komisija može u dogovoru i s nadležnim tijelom države članice u kojoj se nalazi relevantna proizvodnja određenog proizvođača i s nadležnim tijelom države članice u kojoj su dostupni viškovi izračunanih razina proizvodnje u okviru Protokola, putem portala F-gas tom proizvođaču odobriti da prekorači svoja prava proizvodnje iz članka 14. stavka 3. za određeni iznos, uzimajući u obzir uvjete utvrđene u Protokolu.

3.   Komisija može u dogovoru i s nadležnim tijelom države članice u kojoj se nalazi relevantna proizvodnja određenog proizvođača i s nadležnim tijelom treće zemlje koja je stranka Protokola odobriti proizvođaču da na temelju Protokola i nacionalnog prava tog proizvođača kombinira prava proizvodnje iz članka 14. s izračunanim razinama proizvodnje dopuštenima proizvođaču u trećoj zemlji koja je stranka Protokola u svrhu industrijske racionalizacije s trećom zemljom koja je stranka Protokola pod uvjetom da kombinirane proizvodnje dvaju proizvođača ne dovode do prekoračenja izračunanih prava proizvodnje dviju stranaka Protokola i da se poštuje relevantno nacionalno pravo.

Članak 16.

Smanjenje količine fluorougljikovodika stavljene na tržište

1.   Stavljanje fluorougljikovodika na tržište dozvoljeno je samo u mjeri u kojoj je Komisija proizvođačima i uvoznicima dodijelila kvote utvrđene u članku 17.

Proizvođači i uvoznici koji stavljaju na tržište fluorougljikovodike ne smiju premašiti kvote koje su svakome od njih na raspolaganju u trenutku stavljanja na tržište.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se na fluorougljikovodike:

(a)

uvezene u Uniju radi uništavanja;

(b)

koje proizvođač upotrebljava kao sirovine ili koje proizvođač ili uvoznik izravno isporučuje poduzećima koja će ih upotrebljavati kao sirovine;

(c)

koje proizvođač ili uvoznik izravno isporučuje poduzećima radi izvoza iz Unije, a nisu sadržani u proizvodima ni opremi, ako se ti fluorougljikovodici naknadno, prije izvoza, ne stavljaju na raspolaganje nijednoj drugoj osobi u Uniji;

(d)

koje proizvođač ili uvoznik izravno isporučuje za uporabu u vojnoj opremi;

(e)

koje proizvođač ili uvoznik izravno isporučuje poduzeću koje ih upotrebljava za proizvodnju poluvodičkog materijala ili čišćenje komora za kemijsku depoziciju iz parne faze u sektoru proizvodnje poluvodiča.

3.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 32. kako bi izmijenila stavak 2. i iz zahtjeva u pogledu kvota utvrđenog u stavku 1. isključila fluorougljikovodike u skladu s odlukama stranaka Protokola.

4.   Na temelju obrazloženog zahtjeva nadležnog tijela države članice i uzimajući u obzir ciljeve ove Uredbe te s obzirom na sve podatke koje je dostavila Europska agencija za lijekove, Komisija iznimno može provedbenim aktima odobriti izuzeće u trajanju od najviše četiri godine kojim se iz zahtjeva u pogledu kvota utvrđenog u stavku 1. isključuju fluorougljikovodici namijenjeni za određene primjene ili određene kategorije proizvoda ili opreme ako je u zahtjevu dokazano:

(a)

da za te konkretne primjene, proizvode ili opremu nisu dostupna zamjenska rješenja ili se ona ne mogu upotrebljavati zbog tehničkih ili sigurnosnih razloga ili rizika za javno zdravlje; i

(b)

da se dostatna količina fluorougljikovodika ne može osigurati bez nerazmjernih troškova.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

5.   Emisije fluorougljikovodika tijekom proizvodnje smatraju se stavljenima na tržište u godini u kojoj su nastale.

6.   Ovaj članak i članci 17., 20., 29. i 31. primjenjuju se i na fluorougljikovodike sadržane u unaprijed pomiješanim poliolima.

Članak 17.

Određivanje referentnih vrijednosti i dodjela kvota za stavljanje fluorougljikovodika na tržište

1.   Do 31. listopada 2024. i barem svake tri godine nakon toga Komisija u skladu s Prilogom VII. određuje referentne vrijednosti za proizvođače i uvoznike za stavljanje fluorougljikovodika na tržište.

Komisija provedbenim aktom u kojem se određuju referentne vrijednosti za sve proizvođače i uvoznike određuje te referentne vrijednosti za sve proizvođače i uvoznike koji su stavljali fluorougljikovodike na tržište u prethodne tri godine. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

2.   Proizvođač ili uvoznik može obavijestiti Komisiju o trajnom sljedništvu ili stjecanju dijela njegova poslovanja koje je relevantno za ovaj članak, što za posljedicu ima promjenu u pripisivanju referentnih vrijednosti za njega ili njegova pravnog sljednika.

Komisija u tu svrhu može zatražiti relevantnu dokumentaciju. Prilagođene referentne vrijednosti moraju biti dostupne na portalu F-gas.

3.   Do 1. lipnja 2024. 2024. i do 1. travnja 2027. i barem svake tri godine nakon toga proizvođači i uvoznici mogu podnijeti izjavu za dobivanje kvota iz pričuve iz Priloga VIII. putem portala F-gas.

4.   Do 31. prosinca 2024. i svake godine nakon toga Komisija u skladu s Prilogom VIII. svakom proizvođaču i uvozniku dodjeljuje kvote za stavljanje fluorougljikovodika na tržište. Proizvođači i uvoznici obavješćuju se o kvotama putem portala F-gas.

5.   Dodjela kvota podliježe plaćanju iznosa od 3 EUR za svaku tonu ekvivalenta CO2 kvote koja se dodjeljuje. Proizvođače i uvoznike obavješćuje se putem portala F-gas o ukupnom iznosu koji trebaju platiti za maksimalnu izračunanu dodjelu kvota za sljedeću kalendarsku godinu, kao i o roku za izvršenje plaćanja. Komisija može provedbenim aktima utvrditi detaljne aranžmane u vezi s plaćanjem dospjelog iznosa. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Proizvođači i uvoznici mogu platiti samo dio izračunane maksimalne dodjele kvota koja im se nudi. U tom se slučaju tim proizvođačima i uvoznicima dodjeljuju kvote koje odgovaraju plaćanju izvršenom do roka iz prvog podstavka.

Komisija do 31. prosinca 2027. bez naknade preraspodjeljuje kvote za koje do utvrđenog roka nisu izvršena plaćanja samo onim proizvođačima i uvoznicima koji su platili cijeli iznos za svoje izračunane maksimalne dodjele kvota iz prvog podstavka i koji su podnijeli izjavu iz stavka 3. Ta preraspodjela provodi se na temelju udjela svakog proizvođača ili uvoznika u zbroju svih maksimalnih izračunanih kvota ponuđenih tim uvoznicima i proizvođačima, koje su oni u cijelosti platili. Od 1. siječnja 2028. ukida se kvota za koju plaćanje nije izvršeno do utvrđenog roka.

Komisija je ovlaštena ne dodijeliti u cijelosti maksimalnu količinu iz Priloga VII. ili dodijeliti dodatne kvote kao nepredvidivi izdatak za probleme u provedbi tijekom razdoblja dodjele.

6.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 32. radi izmjene stavka 5. ovog članka u pogledu iznosa koje treba platiti za dodjelu kvota i mehanizma za dodjelu preostalih kvota kako bi se nadoknadila inflacija.

7.   Komisija svake godine, ili češće na temelju obrazloženog zahtjeva nadležnog tijela države članice, nakon savjetovanja s relevantnim dionicima, procjenjuje učinak sustava postupnog ukidanja kvota utvrđenog u Prilogu VII. na tržište Unije za dizalice topline, posebno uzimajući u obzir relevantne čimbenike, razvoj cijena fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u odjeljku 1. Priloga I., stopu rasta dizalica topline za koju su i dalje potrebni takvi plinovi, uvođenje zamjenske tehnologije na tržište i stanje ciljne stope uvođenja dizalica topline iz plana REPowerEU. Komisija uključuje zaključke tih procjena u relevantno godišnje izvješće o radu u području klimatskih aktivnosti.

Ako se procjenom utvrdi ozbiljna nestašica fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u odjeljku 1. Priloga I. za uvođenje dizalica topline koja bi mogla ugroziti postizanje ciljeva uvođenja dizalica topline iz plana RePowerEU, Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 32. radi izmjene Priloga VII. kako bi se omogućilo stavljanje na tržište količine fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I., dodatno uz kvote iz Priloga VII., do 4 410 247 tona ekvivalenta CO2 godišnje za razdoblje 2025. – 2026. i do 1 425 536 tona ekvivalenta CO2 godišnje za razdoblje 2027. – 2029.

Ako Komisija donese delegirani akt iz drugog podstavka ovog članka, dodatne kvote raspodjeljuju se proizvođačima i uvoznicima koji su prethodne godine u skladu s člankom 26. izvijestili o uporabi dizalica topline kao o jednoj od glavnih kategorija primjene u kojima se tvar upotrebljava, na temelju zahtjeva koji su podnijeli putem portala F-gas.

8.   Prihodi dobiveni od iznosa plaćenih za dodjelu kvota čine vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (26). Ti prihodi namijenjeni su za program LIFE i naslov 7. višegodišnjeg financijskog okvira (Europska javna uprava) za pokrivanje troškova vanjskog osoblja koje radi na upravljanju dodjelom kvota, informatičkih usluga i sustava za izdavanje dozvola za potrebe provedbe ove Uredbe te za osiguravanje usklađenosti s Protokolom. Prihodi upotrijebljeni za pokrivanje tih troškova ne smiju premašiti najveći godišnji iznos od 3 milijuna EUR. Sav prihod koji preostane nakon pokrivanja tih troškova unosi se u opći proračun Unije.

Članak 18.

Uvjeti za registraciju i dobivanje dodjela kvota

1.   Kvote se dodjeljuju samo proizvođačima ili uvoznicima koji imaju poslovni nastan u Uniji ili koji su imenovali jedinstvenog zastupnika koji ima poslovni nastan u Uniji i koji preuzima punu odgovornost za usklađivanje s ovom Uredbom i sa zahtjevima iz glave II. Uredbe (EZ) br. 1907/2006. Jedinstveni zastupnik može biti isti kao jedinstveni zastupnik koji je imenovan u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1907/2006.

2.   Samo proizvođači i uvoznici koji imaju iskustva u aktivnostima trgovine kemikalijama ili u servisiranju rashladne opreme, klimatizacijske opreme ili protupožarne opreme ili dizalica topline tijekom tri uzastopne godine koje prethode razdoblju dodjele kvota mogu podnijeti izjavu iz članka 17. stavka 3., odnosno na temelju toga dobiti dodjelu kvote u skladu s člankom 17. stavkom 4. Proizvođači i uvoznici Komisiji u tu svrhu na zahtjev dostavljaju dokaze.

3.   Za potrebe registracije na portalu F-gas proizvođači i uvoznici navode fizičku adresu na kojoj se poduzeće nalazi i odakle posluje. Na istoj fizičkoj adresi moguće je registrirati samo jedno poduzeće.

Za potrebe podnošenja izjave o kvotama u skladu s člankom 17. stavkom 3. i dobivanja dodjele kvote u skladu s člankom 17. stavkom 4., kao i za potrebe utvrđivanja referentnih vrijednosti u skladu s člankom 17. stavkom 1., sva poduzeća koja imaju istog stvarnog vlasnika smatraju se jednim poduzećem. Samo to jedno poduzeće, koje je prvo upisano na portal F-gas osim ako stvarni vlasnik drukčije odredi, ima pravo na referentnu vrijednost u skladu s člankom 17. stavkom 1. i dodjelu kvota u skladu s člankom 17. stavkom 4.

Članak 19.

Proizvodi ili oprema koji su prethodno napunjeni fluorougljikovodicima

1.   Rashladna oprema i klimatizacijska oprema, dizalice topline i dozirni inhalatori koji su prethodno napunjeni tvarima navedenima u odjeljku 1. Priloga I. ne smiju se stavljati na tržište osim ako su tvari kojima su proizvodi ili oprema bili prethodno napunjeni uključeni u sustav kvota iz ovog poglavlja.

Zabrana utvrđena u prvom podstavku primjenjuje se na takve dozirne inhalatore od 1. siječnja 2025.

2.   Pri stavljanju na tržište prethodno napunjenih proizvodâ ili prethodno napunjene opreme kako je navedeno u stavku 1. proizvođači i uvoznici proizvodâ ili opreme osiguravaju da je usklađenost sa stavkom 1. u potpunosti dokumentirana i s tim u vezi sastavljaju izjavu o sukladnosti.

Sastavljanjem izjave o sukladnosti proizvođači i uvoznici proizvodâ ili opreme preuzimaju odgovornost za usklađenost s ovim stavkom i stavkom 1.

Proizvođači i uvoznici proizvodâ ili opreme čuvaju tu dokumentaciju i izjavu o sukladnosti najmanje pet godina od stavljanja tih proizvoda ili te opreme na tržište te ih na zahtjev stavljaju na raspolaganje nadležnom tijelu dotične države članice ili Komisiji.

3.   Ako fluorougljikovodici sadržani u proizvodima ili opremi iz stavka 1. nisu stavljeni na tržište prije punjenja proizvoda ili opreme, uvoznici tih proizvoda ili te opreme osiguravaju da do 30. travnja 2025. i svake godine nakon toga točnost te dokumentacije i izjave o sukladnosti te istinitost izvješća na temelju članka 26. stavka 7. za prethodnu kalendarsku godinu uz razumnu razinu jamstva potvrdi neovisni revizor registriran na portalu F-gas.

Neovisni revizor mora biti:

(a)

akreditiran u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (27); ili

(b)

akreditiran za verifikaciju financijskih izvještaja u skladu sa zakonodavstvom dotične države članice.

4.   Komisija provedbenim aktima određuje detaljne aranžmane koji se odnose na izjavu o sukladnosti iz stavka 2., verifikaciju koji provodi neovisni revizor i akreditaciju revizorâ. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

5.   Uvoznik proizvodâ ili opreme iz stavka 1. koji nema poslovni nastan u Uniji mora imenovati jedinog zastupnika koji ima poslovni nastan u Uniji i koji preuzima punu odgovornost za usklađivanje s ovom Uredbom. Jedini zastupnik može biti isti kao jedinstveni zastupnik koji je imenovan u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1907/2006.

6.   Ovaj članak ne primjenjuje se na poduzeća koja su na tržište godišnje stavljala manje od 10 tona ekvivalenta CO2 fluorougljikovodika sadržanih u proizvodima ili opremi iz stavka 1.

Članak 20.

Portal F-gas

1.   Komisija uspostavlja elektronički sustav za upravljanje sustavom kvota, za uvjete za izdavanje dozvola za uvoz i izvoz te za obveze o izvješćivanju o fluoriranim stakleničkim plinovima („portal F-gas”) i osigurava njegov rad.

2.   Komisija osigurava međusobnu povezanost portala F-gas i okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu putem sustava razmjena potvrda (EU CSW-CERTEX) u okviru jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu uspostavljenog Uredbom (EU) 2022/2399.

3.   Države članice osiguravaju međupovezanost svojih nacionalnih okruženja jedinstvenog sučelja za carinu i EU CSW-CERTEX-a za potrebe razmjene informacija s portalom F-gas.

4.   Poduzeća moraju biti valjano registrirana na portalu F-gas prije obavljanja bilo koje od sljedećih aktivnosti:

(a)

uvoza ili izvoza fluoriranih stakleničkih plinova te proizvoda i opreme koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove, osim u slučaju privremenog smještaja kako je definiran u članku 5. točki 17. Uredbe (EU) br. 952/2013;

(b)

podnošenja izjave u skladu s člankom 17. stavkom 3.;

(c)

dobivanja dodjele kvota za stavljanje fluorougljikovodika na tržište u skladu s člankom 17. stavkom 4., izvršenja ili primanja prijenosa kvota u skladu s člankom 21. stavkom 1., izvršenja ili primanja odobrenja za uporabu kvota u skladu s člankom 21. stavkom 2. ili delegiranja tog odobrenja za uporabu kvota u skladu s člankom 21. stavkom 3.;

(d)

isporučivanja ili primanja fluorougljikovodika za potrebe navedene u članku 16. stavku 2. točkama od (a) do (e);

(e)

obavljanja svih ostalih aktivnosti u pogledu kojih se zahtijeva izvješćivanje u skladu s člankom 26.;

(f)

dobivanja prava proizvodnje u skladu s člankom 14. te izvršenja ili primanja prijenosa i odobrenja prava proizvodnje iz članka 15.;

(g)

verifikacije izvješća iz članka 19. stavka 3. i članka 26. stavka 8.

Registracija na portalu F-gas vrijedi tek nakon što je Komisija potvrdi i dok je Komisija ne obustavi ili opozove, odnosno dok je poduzeće ne povuče.

5.   Valjana registracija na portalu F-gas u trenutku uvoza ili izvoza čini dozvolu koja se zahtijeva u skladu s člankom 22.

6.   Komisija, u mjeri u kojoj je to potrebno, provedbenim aktima pojašnjava pravila registracije na portalu F-gas kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje portala F-gas i usklađenost s okruženjem jedinstvenog sučelja EU-a za carinu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

7.   Nadležna tijela država članica, uključujući carinska tijela, moraju imati pristup portalu F-gas kako bi se omogućila provedba relevantnih zahtjeva i kontrola. Carinska tijela portalu F-gas pristupaju preko okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu.

Nadležna tijela država članica i Komisija osiguravaju povjerljivost podataka koji se nalaze na portalu F-gas.

Najkasnije tri mjeseca nakon dovršetka dodjele za određenu godinu Komisija objavljuje sljedeće:

(a)

popis nositelja kvota;

(b)

popis poduzeća koja podliježu zahtjevima u pogledu izvješćivanja iz članka 26.

8.   O svim zahtjevima proizvođača i uvoznika za ispravljanje podataka koje su sami evidentirali na portalu F-gas u pogledu prijenosa kvota iz članka 21. stavka 1., odobrenja za uporabu kvota iz članka 21. stavka 2. ili delegiranja odobrenja iz članka 21. stavka 3. Komisiju se uz suglasnost svih poduzeća uključenih u predmetnu transakciju obavješćuje bez nepotrebne odgode, a najkasnije do 31. ožujka godine koja slijedi nakon godine u kojoj su prijenos kvota odnosno odobrenje za uporabu kvota ili delegiranje ovlaštenja evidentirani, ovisno o slučaju. Zahtjev se potkrjepljuje dokazima kojima se utvrđuje da se odnosi na administrativnu pogrešku.

Neovisno o prvom podstavku zahtjevi za ispravak podataka koji negativno utječu na prava drugih proizvođača i uvoznika koji nisu uključeni u transakciju na koju se zahtjev odnosi odbijaju se.

Članak 21.

Prijenos kvota i odobrenje uporabu kvota za stavljanje na tržište fluorougljikovodika u uvezenoj opremi

1.   Svaki proizvođač ili uvoznik za kojeg je referentna vrijednost utvrđena u skladu s člankom 17. stavkom 1. može na portalu F-gas prenijeti svoju dodjelu kvota na temelju članka 17. stavka 4. za ukupnu ili neku drugu količinu drugom proizvođaču odnosno uvozniku u Uniji ili drugom proizvođaču odnosno uvozniku kojeg u Uniji zastupa jedinstveni zastupnik iz članka 18. stavka 1.

Kvota koja se prenosi u skladu s prvim podstavkom ne smije se ponovno prenijeti.

2.   Svaki proizvođač ili uvoznik za kojeg je referentna vrijednost utvrđena u skladu s člankom 17. stavkom 1. može na portalu F-gas odobriti poduzeću u Uniji ili poduzeću koje u Uniji zastupa jedinstveni zastupnik iz članka 19. stavka 5. da njegovu kvotu u cijelosti ili djelomično upotrebljava za potrebe uvoza prethodno napunjene opreme iz članka 19.

Smatra se da odgovarajuće količine fluorougljikovodika u trenutku odobrenja na tržište stavlja proizvođač ili uvoznik koji daje odobrenje.

3.   Svako poduzeće koje dobije odobrenja može delegirati to odobrenje za uporabu dobivene kvote u skladu sa stavkom 2. na portalu F-gas poduzeću za potrebe uvoza prethodno napunjene opreme iz članka 19. Delegirano odobrenje ne smije se ponovno delegirati.

4.   Prijenosi kvota, odobrenja za uporabu kvota i delegiranje odobrenja izvršeni putem portala F-gas valjani su samo ako ih poduzeće primatelj prihvati putem portala F-gas.

POGLAVLJE V.

Trgovina

Članak 22.

Uvoz i izvoz

1.   Uvoz i izvoz fluoriranih stakleničkih plinova te proizvoda i opreme koji sadržavaju te plinove ili čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima podliježu predočenju carinskim tijelima valjane dozvole koju je izdala Komisija u skladu s člankom 20. stavcima 4. i 5., osim u slučaju privremenog smještaja.

Ovaj stavak ne primjenjuju se na proizvode i opremu koji su osobni predmeti.

2.   Fluorirani staklenički plinovi uvezeni u Uniju smatraju se nerabljenim plinovima.

3.   Od 12. ožujka 2025. zabranjuje se izvoz pjena, tehničkih aerosola, nepokretne rashladne opreme i nepokretne klimatizacijske opreme te nepokretnih dizalica topline iz Priloga IV. koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove s potencijalom globalnog zagrijavanja od 1 000 ili više ili čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima.

Zabrana utvrđena u prvom podstavku ne primjenjuje se na vojnu opremu ni na proizvode i opremu koji se mogu staviti na tržište u Uniji u skladu s Prilogom IV.

4.   Odstupajući od stavka 3., Komisija može provedbenim aktima, u iznimnim slučajevima, na temelju obrazloženog zahtjeva nadležnog tijela dotične države članice i uzimajući u obzir ciljeve ove Uredbe, odobriti izvoz proizvoda i opreme iz stavka 3. ako se dokaže da bi, s obzirom na gospodarsku vrijednost i očekivani preostali vijek trajanja određene robe, zabrana izvoza predstavljala nerazmjerno opterećenje za izvoznika. Takav je izvoz dopušten samo ako je u skladu s nacionalnim pravom zemlje odredišta.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

5.   Poduzeća s poslovnim nastanom u Uniji poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurala da se izvozom rashladne i klimatizacijske opreme te dizalica topline ne krše uvozna ograničenja o kojima je država uvoznica obavijestila u na temelju Protokola.

Članak 23.

Kontrola trgovine

1.   Carinska tijela i tijela za nadzor tržišta izvršavaju zabrane i druga ograničenja utvrđena u ovoj Uredbi u pogledu uvoza i izvoza.

2.   U svrhu puštanja u slobodan promet, poduzeće koje ima kvotu ili odobrenje za uporabu kvote kako se zahtijeva ovom Uredbom i koje je registrirano na portalu F-gas u skladu s člankom 20. uvoznik je naveden u carinskoj deklaraciji.

U svrhu uvoza, osim puštanja u slobodan promet, poduzeće registrirano na portalu F-gas u skladu s člankom 20. deklarant je naveden u carinskoj deklaraciji koji je nositelj odobrenja za posebni postupak osim provoza, osim ako postoji prijenos prava i obveza u skladu s člankom 218. Uredbe (EU) br. 952/2013 kako bi se drugoj osobi omogućilo da bude deklarant. U slučaju postupka provoza, nositelj postupka je poduzeće koje ima kvotu ili odobrenje za uporabu kvote kako se zahtijeva u skladu s ovom Uredbom.

U svrhu izvoza na carinskoj se deklaraciji kao izvoznik navodi poduzeće registrirano na portalu F-gas u skladu s člankom 20.

3.   U slučajevima uvoza fluoriranih stakleničkih plinova i proizvoda i opreme koji sadržavaju te plinove ili čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima uvoznik ili, ako on nije dostupan, deklarant naveden u carinskoj deklaraciji ili u deklaraciji o privremenom smještaju, a u slučajevima izvoza izvoznik naveden u carinskoj deklaraciji, carinskim tijelima prema potrebi u carinskoj deklaraciji pruža sljedeće informacije:

(a)

identifikacijski broj registracije na portalu F-gas;

(b)

registracijski i identifikacijski broj gospodarskog subjekta (EORI);

(c)

neto masu plinova u rasutom stanju i plinova koji su sadržani u proizvodima i opremi te u dijelovima proizvodima i opreme;

(d)

oznaku robe pod kojom je roba razvrstana;

(e)

tone ekvivalenta CO2 plinova u rasutom stanju i plinova kojima su napunjeni proizvodi ili oprema te dijelovi proizvoda i opreme.

4.   U slučajevima puštanja u slobodan promet carinska tijela prije puštanja robe u slobodan promet osobito provjeravaju ima li uvoznik naveden u carinskoj deklaraciji kvotu ili odobrenje za uporabu kvote kako se zahtijeva u skladu s ovom Uredbom. Carinska tijela osiguravaju da je, u skladu s člankom 20., na portalu F-gas, registriran, u slučaju uvoza, uvoznik naveden u carinskoj deklaraciji ili, ako on nije dostupan, deklarant, a u slučajevima izvoza, izvoznik naveden u carinskoj deklaraciji.

5.   Carinska tijela prema potrebi dostavljaju informacije o carinjenju robe na portal F-gas putem okruženja jedinstvenog sučelja EU-a za carinu.

6.   Uvoznici fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. i odjeljku 1. Priloga II. koji se nalaze u spremnicima za višekratnu uporabu u trenutku podnošenja carinske deklaracije koja se odnosi na puštanje u slobodan promet carinskim tijelima stavljaju na raspolaganje izjavu o sukladnosti, kako je navedeno u članku 11. stavku 4., koja uključuje dokaze kojima se potvrđuje da su uspostavljeni aranžmani za povrat spremnika radi ponovnog punjenja.

7.   Uvoznici fluoriranih stakleničkih plinova u trenutku podnošenja carinske deklaracije koja se odnosi na puštanje u slobodan promet carinskim tijelima stavljaju na raspolaganje dokaze iz članka 4. stavka 6.

8.   Izjava o sukladnosti i dokumentacija iz članka 19. stavka 2. stavljaju se na raspolaganje carinskim tijelima u trenutku podnošenja carinske deklaracije koja se odnosi na puštanje u slobodan promet.

9.   Carinska tijela provjeravaju usklađenost s propisima o uvozu i izvozu utvrđenima u ovoj Uredbi kad provode provjere na temelju analize rizika u kontekstu sustava upravljanja rizikom u carinskim pitanjima i u skladu s člankom 46. Uredbe (EU) br. 952/2013. U toj analizi rizika posebno se uzimaju u obzir sve dostupne informacije o vjerojatnosti nezakonite trgovine fluoriranim stakleničkim plinovima i dotadašnjoj usklađenosti dotičnog poduzeća.

10.   Carinsko tijelo na temelju analize rizika pri provedbi fizičkih carinskih provjera tvari, proizvoda i opreme obuhvaćenih ovom Uredbom posebno provjerava sljedeće u vezi s uvozom i izvozom:

(a)

da predočena roba odgovara robi opisanoj u dozvoli i u carinskoj deklaraciji;

(b)

da predočeni proizvod ili predočena oprema ne podliježe zabranama iz članka 11. stavaka 1. i 3.;

(c)

da je roba prije puštanja u slobodan promet roba pravilno označena u skladu s člankom 12.

Uvoznik ili ako uvoznik nije dostupan, deklarant, ili izvoznik, ovisno o slučaju, stavlja dozvolu na raspolaganje carinskim tijelima tijekom provjera u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 952/2013.

11.   Carinska tijela ili tijela za nadzor tržišta poduzimaju sve potrebne mjere kako bi spriječila pokušaje uvoza ili izvoza tvari, proizvoda i opreme obuhvaćenih ovom Uredbom čije unošenje na područje ili iznošenje iz njega nisu ni bili dozvoljeni.

12.   Carinska tijela zapljenjuju ili oduzimaju spremnike za jednokratnu uporabu iz članka 11. stavka 3. drugog podstavka točke (a) ove Uredbe koji su zabranjeni ovom Uredbom radi zbrinjavanja uništenjem u skladu s člancima 197. i 198. Uredbe (EU) br. 952/2013 ili obavješćuju nadležna tijela kako bi se osigurali zapljena i oduzimanje takvih spremnika radi zbrinjavanja uništenjem. Tijela za nadzor tržišta također povlače ili opozivaju s tržišta takve spremnike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2019/1020.

U drugim slučajevima, koji nisu navedeni u prvom podstavku, nezakonitog uvoza, naknadne isporuke ili izvoza obavljenog kršenjem ove Uredbe, posebno ako se fluorirani staklenički plinovi navedeni u odjeljku 1. Priloga 1. stavljaju na tržište u rasutom stanju ili se pune u proizvode i opremu čime se krše kvote i zahtjevi u pogledu odobrenja utvrđeni u ovoj Uredbi, carinska tijela ili tijela za nadzor tržišta mogu poduzeti druge mjere. Takve mjere mogu uključivati prodaju na dražbi pod uvjetom da je naknadno stavljanje na tržište u skladu s ovom Uredbom.

Zabranjuje se izvoz fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u odjeljku 1. Priloga I. za koje je neusklađenost utvrđena nakon njihova puštanja u slobodan promet.

13.   Države članice određuju ili odobravaju carinske urede ili druga mjesta te utvrđuju put do tih ureda i mjesta u skladu s člancima 135. i 267. Uredbe (EU) br. 952/2013 radi podnošenja carinskim tijelima fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. te proizvoda i opreme iz članka 19. ove Uredbe pri njihovu ulasku na carinsko područje Unije ili izlasku iz njega. Provjere provodi osoblje carinskog ureda ili druge ovlaštene osobe u skladu s nacionalnim pravilima, koji imaju znanja o pitanjima povezanima sa sprečavanjem nezakonitih aktivnosti obuhvaćenih ovom Uredbom i imaju pristup prikladnoj opremi za provedbu potrebnih fizičkih provjera na temelju analize rizika.

Samo su određeni ili odobreni carinski uredi ili druga mjesta iz prvog podstavka ovlašteni pokrenuti ili zaključiti postupak provoza plinova te proizvoda ili opreme obuhvaćenih ovom Uredbom.

Članak 24.

Mjere za praćenje nezakonite trgovine

1.   Na temelju redovitog praćenja trgovine fluoriranim stakleničkim plinovima i procjene mogućih rizika nezakonite trgovine povezanih s kretanjem fluoriranih stakleničkih plinova te proizvoda i opreme koji sadržavaju te plinove ili čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 32. kako bi:

(a)

dopunila ovu Uredbu utvrđivanjem kriterija koje nadležna tijela država članica moraju uzeti u obzir pri provedbi provjera, u skladu s člankom 29., kako bi utvrdila ispunjavaju li poduzeća svoje obveze na temelju ove Uredbe;

(b)

dopunila ovu Uredbu utvrđivanjem zahtjeva koje se mora provjeriti pri praćenju, u skladu s člankom 23., fluoriranih stakleničkih plinova te proizvoda i opreme koji sadržavaju te plinove ili čije funkcioniranje o ovisi o tim plinovima, koji su stavljeni u privremeni smještaj ili su podvrgnuti nekom carinskom postupku, uključujući postupak carinskog skladištenja ili postupak slobodne zone, ili su u provozu kroz carinsko područje Unije;

(c)

izmijenila ovu Uredbu dodavanjem metodologija slijeđenja fluoriranih stakleničkih plinova stavljenih na tržište radi praćenja, u skladu s člankom 22., uvoza i izvoza fluoriranih stakleničkih plinova te proizvoda i opreme koji sadržavaju te plinove ili čije funkcioniranje o ovisi o tim plinovima, stavljenih u privremeni smještaj ili podvrgnutih nekom carinskom postupku.

2.   Pri donošenju delegiranog akta na temelju stavka 1. Komisija uzima u obzir koristi za okoliš i socioekonomske učinke metodologije koju treba utvrditi u skladu s točkama (a), (b) i (c) tog stavka.

Članak 25.

Trgovina s državama ili organizacijama za regionalnu gospodarsku integraciju i područjima koja nisu obuhvaćena Protokolom

1.   Od 1. siječnja 2028. zabranjuje se uvoz i izvoz fluorougljikovodika te proizvoda i opreme koji sadržavaju fluorougljikovodike ili čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima u ili iz bilo koje države ili organizacije za regionalnu gospodarsku integraciju koja nije pristala biti obvezana odredbama Protokola koje se primjenjuju na te plinove.

2.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 32. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila koja se odnose na puštanje u slobodan promet i izvoz proizvoda i opreme uvezenih iz i izvezenih u bilo koju državu ili organizaciju za regionalnu gospodarsku integraciju u smislu stavka 1. za čiju su proizvodnju upotrijebljeni fluorougljikovodici, ali koji ne sadržavaju plinove koji se sa sigurnošću mogu identificirati kao fluorougljikovodici, kao i pravila o identifikaciji takvih proizvoda i opreme. Pri donošenju tih delegiranih akata Komisija uzima u obzir relevantne odluke stranaka Protokola i, kad je riječ o pravilima o identifikaciji takvih proizvoda i opreme, eventualne periodične tehničke savjete dane strankama Protokola.

3.   Odstupajući od stavka 1., Komisija može provedbenim aktima odobriti trgovinu fluorougljikovodicima te proizvodima i opremom koji sadržavaju fluorougljikovodike ili čije funkcioniranje o ovisi o tim plinovima ili su proizvedeni s pomoću jednog ili više tih plinova, s bilo kojom državom ili organizacijom za regionalnu gospodarsku integraciju u smislu stavka 1. ako se na zasjedanju stranaka Protokola u skladu s člankom 4. stavkom 8. Protokola utvrdi da je ta država ili organizacija za regionalnu gospodarsku integraciju u potpunosti usklađena s Protokolom i da je u skladu s člankom 7. Protokola dostavila podatke koji to potvrđuju. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

4.   Podložno odlukama koje su donijele stranke Protokola kako je navedeno u stavku 2., stavak 1. primjenjuje se na bilo koje područje koje nije obuhvaćeno Protokolom jednako kao i što se takve odluke primjenjuju na bilo koju državu ili organizaciju za regionalnu gospodarsku integraciju u smislu stavka 1.

5.   Ako su tijela područja koje nije obuhvaćeno Protokolom u potpunosti usklađena s Protokolom i ako su u skladu s člankom 7. Protokola dostavila podatke koji to potvrđuju, Komisija može provedbenim aktima odlučiti da se na to područje ne primjenjuju neke ili sve odredbe stavka 1. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

POGLAVLJE VI.

Izvješćivanje i prikupljanje podataka o emisijama

Članak 26.

Izvješćivanje od strane poduzeća

1.   Do 31. ožujka 2025. i svake godine nakon toga svaki proizvođač, uvoznik i izvoznik koji je u prethodnoj kalendarskoj godini proizveo, uvezao ili izvezao fluorougljikovodike ili količine koje premašuju jednu metričku tonu ili 100 tona ekvivalenta CO2 drugih fluoriranih stakleničkih plinova izvješćuje Komisiju o podacima iz Priloga IX. za svaku od tih tvari za tu kalendarsku godinu. Ovaj stavak primjenjuje se i na sva poduzeća koja kvote dobivaju u skladu s člankom 21. stavkom 1.

Do 31. ožujka 2024. i svake godine nakon toga svaki proizvođač ili uvoznik kojem je dodijeljena kvota u skladu s člankom 17. stavkom 4. ili kojem je kvota prenesena u skladu s člankom 21. stavkom 1., ali koji u prethodnoj kalendarskoj godini nije na tržište stavio fluorougljikovodike, izvješćuje Komisiju podnošenjem „praznog izvješća”.

2.   Do 31. ožujka 2025. i svake godine nakon toga svako poduzeće koje je tijekom prethodne kalendarske godine uništilo fluorougljikovodike ili količine drugih fluoriranih stakleničkih plonova koje premašuju jednu metričku tonu ili 100 tona ekvivalenta CO2 izvješćuje Komisiju o podacima iz Priloga IX. za svaku od tih tvari za tu kalendarsku godinu.

3.   Do 31. ožujka 2025. svako poduzeće koje je u prethodnoj kalendarskoj godini kao sirovine upotrijebilo 1 000 tona ekvivalenta CO2 ili više fluoriranih stakleničkih plinova iz Priloga I. izvješćuje Komisiju o podacima iz Priloga IX. za svaku od tih tvari za tu kalendarsku godinu.

4.   Do 31. ožujka 2025. svako poduzeće koje je u prethodnoj kalendarskoj godini stavilo na tržište 10 tona ekvivalenta CO2 ili više fluorougljikovodika odnosno 100 tona ekvivalenta CO2 ili više drugih fluoriranih stakleničkih plinova sadržanih u proizvodima ili opremi izvješćuje Komisiju o podacima iz Priloga IX. za svaku od tih tvari za tu kalendarsku godinu.

5.   Do 31. ožujka 2025. i svake godine nakon toga svako poduzeće koje je primilo bilo koju količinu fluorougljikovodika iz članka 16. stavka 2. izvješćuje Komisiju o podacima iz Priloga IX. za svaku od tih tvari za tu kalendarsku godinu.

Do 31. ožujka 2025. i svake godine nakon toga svaki proizvođač ili uvoznik koji je na tržište stavio fluorougljikovodike radi proizvodnje dozirnih inhalatora za primjenu farmaceutskih sastojaka izvješćuje Komisiju o podacima iz Priloga IX. Proizvođači takvih dozirnih inhalatora izvješćuju Komisiju o podacima iz Priloga IX. o primljenim fluorougljikovodicima.

6.   Do 31. ožujka 2025. i svake godine nakon toga svako poduzeće koje je oporabilo količine koje premašuju jednu metričku tonu ili 100 tona ekvivalenta CO2 fluoriranih stakleničkih plinova izvješćuje Komisiju o podacima iz Prilogu IX. za svaku od tih tvari za tu kalendarsku godinu.

7.   Do 30. travnja 2025. svaki uvoznik opreme koji je na tržište stavio prethodno napunjenu opremu iz članka 19. koja sadržava fluorougljikovodike u količini od barem 1 000 tona ekvivalenta CO2, ako ti fluorougljikovodici nisu stavljeni na tržište prije punjenja opreme, podnosi Komisiji izvješće o verifikaciji izdano u skladu s člankom 19. stavkom 3.

8.   Do 30. travnja 2025. i svake godine nakon toga svako poduzeće koje u skladu sa stavkom 1. izvješćuje o stavljanju na tržište 1 000 tona ekvivalenta CO2 ili više fluorougljikovodika u prethodnoj kalendarskoj godini osigurava i da istinitost njegova izvješća uz razumnu razinu jamstva potvrdi neovisni revizor. Revizor mora biti registriran na portalu F-gas i biti akreditiran:

(a)

u skladu s Direktivom 2003/87/EZ; ili

(b)

za verifikaciju financijskih izvještaja u skladu sa zakonodavstvom dotične države članice.

Transakcije iz članka 16. stavka 2. točke (c) moraju se verificirati se neovisno o količinama o kojima je riječ.

Komisija od poduzeća može zahtijevati da od neovisnog revizora ishodi potvrdu istinitosti svojeg izvješća uz razumnu razinu jamstva, neovisno o količinama o kojima je riječ, ako je to potrebno za potvrdu usklađenosti poduzeća s ovom Uredbom.

Komisija može provedbenim aktima utvrditi pojedinosti o verifikaciji izvješćâ i akreditaciji revizorâ. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

9.   Izvješćivanje i verifikacija iz ovog članka u cijelosti se provode putem portala F-gas.

Komisija može provedbenim aktima odrediti format izvješća koja se podnose na temelju ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 2.

Članak 27.

Prikupljanje podataka o emisijama

Države članice uspostavljaju sustave izvješćivanja za relevantne sektore iz ove Uredbe radi pribavljanja podataka o emisijama.

Države članice, prema potrebi, omogućuju evidentiranje informacija prikupljenih u skladu s člankom 7. u centraliziranom elektroničkom sustavu.

Komisija može pružiti smjernice za oblikovanje centraliziranog elektroničkog sustava u državama članicama.

POGLAVLJE VII.

Izvršavanje

Članak 28.

Izvješćivanje i razmjena informacija

1.   Ako je to potrebno radi osiguranja usklađenosti s ovom Uredbom, nadležna tijela svake države članice, uključujući carinska tijela, tijela za nadzor tržišta, tijela za zaštitu okoliša i svako drugo nadležno tijelo s inspekcijskim zadaćama, surađuju međusobno, s nadležnim tijelima drugih država članica, s Komisijom i, prema potrebi, s upravnim tijelima trećih zemalja.

Ako je potrebna suradnja s carinskim tijelima kako bi se osigurala pravilna provedba sustava upravljanja rizikom u carinskim pitanjima, nadležna tijela država članica dostavljaju sve potrebne informacije carinskim tijelima u skladu s člankom 47. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 952/2013.

2.   Ako carinska tijela, tijela za nadzor tržišta ili bilo koje drugo nadležno tijelo države članice otkriju kršenje ove Uredbe, to nadležno tijelo obavješćuje tijelo za zaštitu okoliša ili, ako ono nije mjerodavno, bilo koje drugo tijelo odgovorno za izvršavanje sankcija u skladu s člankom 31.

3.   Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela mogu učinkovito pristupiti svim informacijama potrebnima za izvršavanje ove Uredbe i međusobno ih razmjenjivati. Te informacije uključuju podatke koji se odnose na carinu, informacije o vlasništvu i financijskom stanju, eventualna kršenja prava u području okoliša, kao i podatke zabilježene na portalu F-gas.

Informacije iz prvog podstavka također se stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima drugih država članica i Komisiji kad je to potrebno radi osiguravanja izvršavanja ove Uredbe. Nadležna tijela odmah obavješćuju Komisiju o kršenjima članka 16. stavka 1.

4.   Nadležna tijela upozoravaju nadležna tijela drugih država članica kad otkriju kršenje ove Uredbe koje može utjecati na više država članica. Nadležna tijela posebno obavješćuju nadležna tijela drugih država članica kad na tržištu otkriju relevantan proizvod koji nije u skladu s ovom Uredbom kako bi se omogućilo njegovo oduzimanje, zapljena, povlačenje ili opoziv s tržišta radi zbrinjavanja.

Sustav upravljanja rizikom u carinskim pitanjima upotrebljava se za razmjenu carinskih informacija povezanih s rizicima.

Carinska tijela također razmjenjuju sve relevantne informacije povezane s kršenjima odredbi ove Uredbe u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 515/97 (28) i, prema potrebi, traže pomoć drugih država članica i Komisije.

Članak 29.

Obveza provedbe provjera

1.   Nadležna tijela država članica provode provjere kako bi utvrdila ispunjavaju li poduzeća svoje obveze u skladu s ovom Uredbom.

2.   Provjere se provode primjenom pristupa utemeljenog na riziku kojim se posebno uzimaju u obzir dosadašnja usklađenost poduzeća, rizik od neusklađenosti određenog proizvoda s ovom Uredbom i sve ostale relevantne informacije primljene od Komisije, carinskih tijela, tijela za nadzor tržišta, tijela za zaštitu okoliša i drugih tijela država članica s inspekcijskim zadaćama ili od nadležnih tijela trećih zemalja.

Nadležna tijela država članica provode provjere i kad raspolažu dokazima ili drugim relevantnim informacijama, uključujući provjere na temelju opravdanih sumnji trećih strana ili Komisije o mogućoj neusklađenosti s ovom Uredbom.

3.   Provjere iz stavaka 1. i 2. uključuju:

(a)

primjereno učestale terenske posjete objektima i verifikaciju relevantne dokumentacije i opreme; i

(b)

provjere internetskih platformi u skladu s ovim stavkom.

Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća (29), ako internetska platforma obuhvaćena područjem primjene poglavlja III. odjeljka 4. te uredbe omogućuje sklapanje ugovora na daljinu s poduzećima koja nude fluorirane stakleničke plinove ili proizvode i opremu koji sadržavaju takve plinove, nadležna tijela država članica provjeravaju jesu li poduzeće, fluorirani staklenički plinovi, proizvodi ili oprema koji se nude usklađeni sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi. Nadležna tijela država članica obavješćuju Komisiju i relevantna nadležna tijela iz članka 49. Uredbe (EU) 2022/2065 te surađuju s njima kako bi se osigurala usklađenost s tom uredbom.

Provjere se provode bez prethodne najave poduzeću, osim ako je radi osiguranja djelotvornosti provjere potrebna prethodna najava. Države članice osiguravaju da poduzeća nadležnim tijelima pruže svu potrebnu pomoć kako bi ta tijela mogla provesti provjere predviđene u ovom članku.

4.   Nadležna tijela država članica vode evidenciju o provjerama, u kojoj se posebno navode njihova priroda i rezultati, kao i o mjerama koje su poduzete u slučaju neusklađenosti. Evidencija o svim provjerama čuva se najmanje pet godina.

5.   Država članica može na zahtjev druge države članice provesti provjere ili druge službene istrage poduzeća za koja se sumnja da sudjeluju u nezakonitom kretanju plinova, proizvoda ili opreme obuhvaćenih ovom Uredbom i koja posluju na državnom području te države članice. Državu članicu koja je podnijela zahtjev obavješćuje se o rezultatima provjere ili istrage.

6.   Komisija pri obavljanju zadaća utvrđenih ovom Uredbom može tražiti sve potrebne informacije od nadležnih tijela država članica i od poduzećâ. Kad traži informacije od poduzeća, Komisija istodobno šalje presliku zahtjeva nadležnom tijelu države članice na čijem se državnom području nalazi sjedište tog poduzeća.

7.   Komisija poduzima odgovarajuće mjere za promicanje primjerene razmjene informacija i suradnje među nadležnim tijelima država članica i između tih nadležnih tijela i Komisije. Komisija poduzima odgovarajuće mjere za zaštitu povjerljivosti informacija pribavljenih u skladu s ovim člankom.

Članak 30.

Prijava povreda i zaštita osoba koje prijavljuju takve povrede

Direktiva (EU) 2019/1937 primjenjuje se na prijave povreda ove Uredbe i zaštitu osoba koje prijavljuju takve povrede.

POGLAVLJE VIII.

Sankcije, savjetodavni forum, postupak odbora i izvršavanje ovlasti

Članak 31.

Sankcije

1.   Ne dovodeći u pitanje obveze država članica na temelju Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (30), države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja provedbe tih sankcija. Države članice prije 1. siječnja 2026. obavješćuju Komisiju o tim pravilima i tim mjerama te je bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.

2.   Sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće te se prilikom njihova utvrđivanja, ako je primjenjivo, uzima u obzir sljedeće:

(a)

priroda i težina kršenja;

(b)

stanovništvo ili okoliš zahvaćeni kršenjem, imajući u vidu potrebu za osiguranjem visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša;

(c)

je li poduzeće koje se smatra odgovornim prethodno kršilo ovu Uredbu;

(d)

financijsko stanje poduzeća koje se smatra odgovornim.

3.   Sankcije uključuju sljedeće:

(a)

administrativne financijske sankcije u skladu sa stavkom 4.; međutim, države članice mogu, uz takve sankcije ili kao njihovu alternativu, primijeniti kaznene sankcije, pod uvjetom da su one jednako učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kao administrativne financijske sankcije;

(b)

zapljenu ili oduzimanje, povlačenje ili uklanjanje s tržišta nezakonito stečene robe ili preuzimanje posjeda nad takvom robom, koje provode nadležna tijela država članica;

(c)

privremenu zabranu uporabe, proizvodnje, uvoza, izvoza ili stavljanja na tržište fluoriranih stakleničkih plinova odnosno proizvoda i opreme koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove ili čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima u slučaju teškog ili ponovljenog kršenja.

4.   Administrativne financijske sankcije iz stavka 3. točke (a) moraju biti razmjerne šteti nanesenoj okolišu, ako je primjenjivo, te se njima od onih koji su odgovorni moraju stvarno oduzeti gospodarske koristi koje proizlaze iz njihovih kršenja. Razina administrativnih financijskih sankcija postupno se povećava za ponovljena kršenja.

U slučaju nezakonite proizvodnje, uvoza, izvoza, stavljanja na tržište ili uporabe fluoriranih stakleničkih plinova ili proizvoda i opreme koji sadržavaju te plinove ili čije funkcioniranje o ovisi o tim plinovima, maksimalni iznos administrativne financijske sankcije je najmanje pet puta veći od tržišne vrijednosti dotičnih plinova odnosno dotičnih proizvoda i opreme. Ako se takva kršenja ponove u razdoblju od pet godina, maksimalni iznos administrativne financijske sankcije najmanje je osam puta veći od tržišne vrijednosti dotičnih plinova odnosno dotičnih proizvoda i opreme.

5.   Uz sankcije iz stavka 1. poduzećima koja su premašila svoju kvotu za stavljanje fluorougljikovodika na tržište, koja im je dodijeljena u skladu s člankom 17. stavkom 4. ili im je prenesena u skladu s člankom 21. stavkom 1., smije se dodijeliti samo smanjena kvota za razdoblje dodjele nakon otkrivanja premašaja kvote.

Iznos smanjenja izračunava se kao 200 % iznosa za koji je kvota premašena. Ako je iznos smanjenja veći od iznosa koji se treba dodijeliti u skladu s člankom 17. stavkom 4. kao kvota za razdoblje dodjele nakon otkrivanja premašaja kvote, za to razdoblje dodjele kvota se ne dodjeljuje, a kvota za sljedeća razdoblja dodjele isto se tako smanjuje dok se ne oduzme puni iznos. Smanjenja se evidentiraju na portalu F-gas.

Članak 32.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 12., članka 12. stavka 18., članka 16. stavka 3., članka 17. stavka 6., članka 24. stavka 1., članka 25. stavka 2., članka 35. stavka 1. i članka 35. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme 11. ožujka 2024.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. stavka 12., članka 12. stavka 18., članka 16. stavka 3., članka 17. stavka 6., članka 24. stavka 1., članka 25. stavka 2., članka 35. stavka 1. i članka 35. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stavka 12., članka 12. stavka 18., članka 16. stavka 3., članka 17. stavka 6., članka 24. stavka 1., članka 25. stavka 2., članka 35. stavka 1. i članka 35. stavka 2. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 33.

Savjetodavni forum

Komisija uspostavlja Savjetodavni forum za pružanje savjeta i stručnog znanja u vezi s provedbom ove Uredbe. Poslovnik Savjetodavnog foruma utvrđuje Komisija i on se objavljuje. Savjetodavni forum prema potrebi uključuje Europsku agenciju za lijekove.

Članak 34.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže odbor za fluorirane stakleničke plinove. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE IX.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 35.

Preispitivanje

1.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 32. radi izmjene priloga I., II., III. i VI. u pogledu potencijala globalnog zagrijavanja u njima navedenih plinova ako je to potrebno s obzirom na nova izvješća o procjeni koja je usvojio IPCC ili nova izvješća Tijela za znanstvene procjene (SAP) Protokola.

2.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 32. radi izmjene popisa plinova iz priloga I., II. i III. ako SAP ili drugo tijelo jednakog statusa utvrde da takvi plinovi znatno utječu na klimu te da se takvi plinovi izvoze, uvoze, proizvode ili stavljaju na tržište u znatnim količinama.

3.   Komisija do 1. srpnja 2027. godine objavljuje izvješće u kojem se procjenjuje postoje li troškovno isplativa, tehnički izvediva, energetski učinkovita i pouzdana zamjenska rješenja, kojima se omogućuje zamjena fluoriranih stakleničkih plinova u mobilnoj rashladnoj opremi i mobilnoj klimatizacijskoj opremi te, prema potrebi, Europskom parlamentu i Vijeću podnosi zakonodavni prijedlog za izmjenu popisa navedenog u Prilogu IV.

4.   Komisija do 1. srpnja 2028. godine objavljuje izvješće u kojem se procjenjuje učinak ove Uredbe na zdravstveni sektor, posebno na dostupnost dozirnih inhalatora za primjenu farmaceutskih sastojaka, kao i učinak na tržište opreme za hlađenje koja se upotrebljava u kombinaciji s baterijama.

5.   Komisija do 1. siječnja 2030. objavljuje izvješće o učincima ove Uredbe.

Izvješće sadržava evaluaciju sljedećeg:

(a)

postoje li troškovno učinkovita, tehnički izvediva, energetski učinkovita, dovoljno dostupna i pouzdana zamjenska rješenja kojima se omogućuje zamjena fluoriranih stakleničkih plinova u proizvodima i opremi navedenima u Prilogu IV. koji su obuhvaćeni zabranama koje još nisu postale primjenjive u vrijeme evaluacije, pogotovo u proizvodima i opremi koji podliježu potpunoj zabrani fluoriranih stakleničkih plinova, uključujući klimatizacijske uređaje i dizalice topline razdvojene izvedbe;

(b)

međunarodnih kretanja relevantnih za sektor pomorskog prometa i potencijalnog proširenja područja primjene zahtjevâ u pogledu ograničavanja fluoriranih stakleničkih plinova koji se nalaze u rashladnoj opremi i klimatizacijskoj opremi na brodovima;

(c)

eventualnog proširenja područja primjene zabrane izvoza iz članka 22. stavka 3., uzimajući u obzir, među ostalim, potencijalnu povećanu globalnu dostupnost proizvoda i opreme koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove s niskim GWP-om ili prirodnih zamjenskih rješenja kao i razvoj situacije u skladu s Protokolom;

(d)

potencijalnog uključivanja zahtjeva u pogledu kvota utvrđenog u članku 16. stavku 1., fluorougljikovodika za svrhe navedene u članku 16. stavku 2., posebno fluorougljikovodika koje proizvođač ili uvoznik izravno isporučuje poduzeću koje ih upotrebljava u proizvodnji poluvodičkog materijala ili za čišćenje komora za kemijsku depoziciju iz parne faze u sektoru proizvodnje poluvodiča;

(e)

rizika od prekomjernog smanjenja tržišnog natjecanja zbog zabrana i povezanih iznimaka u skladu s člankom 13. stavkom 9., a posebno onih u vezi s visokonaponskim električnim rasklopnim uređajima napona većeg od 145 kV ili u vezi sa strujom kratkog spoja jačine iznad 50 kA.

Komisija Europskom parlamentu i Vijeću prema potrebi podnosi zakonodavni prijedlog koji može uključivati izmjene Priloga IV.

6.   Komisija prije 1. siječnja 2040. preispituje potrebe za fluorougljikovodicima u sektorima u kojima se oni i dalje upotrebljavaju kao i postupno ukidanje kvota za HFC-e utvrđenih u Prilogu VII. planirano za 2050., posebno uzimajući u obzir tehnološki razvoj, dostupnost zamjenskih rješenja za fluorougljikovodike za relevantne primjene i klimatske ciljeve Unije. Preispitivanje je prema potrebi popraćeno zakonodavnim prijedlogom Europskom parlamentu i Vijeću.

7.   Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene, osnovan člankom 10.a Uredbe (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (31), može na vlastitu inicijativu pružati znanstvene savjete i objavljivati izvješća o usklađenosti ove Uredbe s ciljevima Uredbe (EU) 2021/1119 i međunarodnim obvezama Unije u okviru Pariškog sporazuma.

Članak 36.

Izmjena Direktive (EU) 2019/1937

U dijelu I. odjeljku E točki 2. Priloga Direktivi (EU) 2019/1937 dodaje se sljedeća točka:

„vi.

Uredba (EU) 2024/573 Europskog parlamenta i Vijeća * od 7. veljače 2024. o fluoriranim stakleničkim plinovima, izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 517/2014 (SL L, 2024/573, 20.2.2024, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/573/oj).”.

Članak 37.

Stavljanje izvan snage i prijelazne odredbe

1.   Uredba (EU) br. 517/2014 stavlja se izvan snage.

2.   Članak 12. Uredbe (EU) br. 517/2014 kako se primjenjuje 10. ožujka 2024. nastavlja se primjenjivati do 31. prosinca 2024.

3.   Članak 14. stavak 2. drugi podstavak i članak 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 kako se primjenjuju 10. ožujka 2024. nastavljaju se primjenjivati u pogledu razdoblja izvješćivanja od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023.

4.   Kvota dodijeljena u skladu s člankom 16. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 517/2014 ostaje valjana za potrebe usklađenosti s ovom Uredbom. Izuzeće fluorougljikovodika iz članka 15. stavka 2. drugog podstavka točke (f) Uredbe (EU) br. 517/2014 primjenjuju se do 31. prosinca 2024.

5.   Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga X.

Članak 38.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 12. i članak 17. stavak 5. primjenjuju se od 1. siječnja 2025.

Članak 20. stavak 2., članak 20. stavak 3. i članak 23. stavak 5. primjenjuju se od 3. ožujka 2025. za puštanje u slobodan promet iz članka 201. Uredbe (EU) br. 952/2013 te za sve ostale uvozne postupke i za izvoz.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 7. veljače 2024.

Za Europski parlament

Predsjednica

R. METSOLA

Za Vijeće

Predsjednica

H. LAHBIB

(1)   SL C 365, 23.9.2022, str. 44.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 23. siječnja 2024.

(3)  Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(4)  Odluka (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030. (SL L 114, 12.4.2022., str. 22.).

(5)   SL L 282, 19.10.2016., str. 4.

(6)  Uredba (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006 (SL L 150, 20.5.2014., str. 195.).

(7)  Odluka Vijeća (EU) 2017/1541 od 17. srpnja 2017. o sklapanju, u ime Europske unije, Kigalijske izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (SL L 236, 14.9.2017., str. 1.).

(8)  Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1).

(9)  Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24.7.2012., str. 38.).

(10)  Uredba (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91 (SL L 212, 22.8.2018., str. 1.).

(11)  Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).

(12)  Uredba (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 286, 31.10.2009., str. 1.).

(13)  Uredba (EU) 2022/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o uspostavi okruženja jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu i izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 (SL L 317, 9.12.2022., str. 1.).

(14)  Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(15)  Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(16)  Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (SL L 169, 25.6.2019., str. 1.).

(17)  Odluka Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom od 28. travnja 1999. o osnivanju Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) (SL L 136, 31.5.1999., str. 20.).

(18)  Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(19)  Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).

(20)   SL L 124, 17.5.2005., str. 4.

(21)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(22)   SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(23)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(24)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(25)  Direktiva 2006/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o emisijama iz sustava za klimatizaciju u motornim vozilima i o izmjeni Direktive Vijeća 70/156/EEZ (SL L 161, 14.6.2006., str. 12.).

(26)  Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(27)  Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(28)  Uredba Vijeća (EZ) br. 515/97 od 13. ožujka 1997. o uzajamnoj pomoći upravnih tijela država članica i o suradnji potonjih s Komisijom radi osiguravanja pravilne primjene propisa o carinskim i poljoprivrednim pitanjima (SL L 82, 22.3.1997., str. 1.).

(29)  Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (SL L 277, 27.10.2022., str. 1.).

(30)  Direktiva 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava (SL L 328, 6.12.2008., str. 28.).

(31)  Uredba (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (SL L 126, 21.5.2009., str. 13.).

PRILOG I.

Fluorirani staklenički plinovi iz članka 2. točke (a) (1) – fluorougljikovodici, perfluorougljikovodici i drugi fluorirani spojevi

Tvar

GWP (2)

Dvadesetogodišnji GWP (3) samo u informativne svrhe

Industrijska oznaka

Kemijski naziv

(uobičajeni naziv)

Kemijska formula

Odjeljak 1.: Fluorougljikovodici (HFC-i)

HFC-23

trifluorometan (fluoroform)

CHF3

14 800

12 400

HFC-32

difluorometan

CH2F2

675

2 690

HFC-41

fluorometan (metilni fluorid)

CH3F

92

485

HFC-125

pentafluoretan

CHF2CF3

3 500

6 740

HFC-134

1,1,2,2-tetrafluoretan

CHF2CHF2

1 100

3 900

HFC-134a

1,1,1,2-tetrafluoretan

CH2FCF3

1 430

4 140

HFC-143

1,1,2-trifluoroetan

CH2FCHF2

353

1 300

HFC-143a

1,1,1-trifluoroetan

CH3CF3

4 470

7 840

HFC-152

1,2-difluoroetan

CH2FCH2F

53

77,6

HFC-152a

1,1-difluoroetan

CH3CHF2

124

591

HFC-161

fluoroetan (etilni fluorid)

CH3CH2F

12

17,4

HFC-227ea

1,1,1,2,3,3,3-heptafluoropropan

CF3CHFCF3

3 220

5 850

HFC-236cb

1,1,1,2,2,3-heksafluoropropan

CH2FCF2CF3

1 340

3 750

HFC-236ea

1,1,1,2,3,3-heksafluoropropan

CHF2CHFCF3

1 370

4 420

HFC-236fa

1,1,1,3,3,3-heksafluoropropan

CF3CH2CF3

9 810

7 450

HFC-245ca

1,1,2,2,3-pentafluoropropan

CH2FCF2CHF2

693

2 680

HFC-245fa

1,1,1,3,3-pentafluoropropan

CHF2CH2CF3

1 030

3 170

HFC-365mfc

1,1,1,3,3-pentafluorobutan

CF3CH2CF2CH3

794

2 920

HFC-43-10mee

1,1,1,2,2,3,4,5,5,5-dekafluoropentan

CF3CHFCHFCF2CF3

1 640

3 960

Tvar

GWP 100 (4)

GWP 20 (4)

Industrijska oznaka

Kemijski naziv (uobičajeni naziv)

Kemijska formula

Odjeljak 2.: Perfluorougljici (PFC-i)

PFC-14

tetrafluorometan

(perfluorometan, ugljikov tetrafluorid)

CF4

7 380

5 300

PFC-116

heksafluoroetan (perfluoroetan)

C2F6

12 400

8 940

PFC-218

oktafluoropropan

(perfluoropropan)

C3F8

9 290

6 770

PFC-3-1-10 (R-31-10)

dekafluorobutan

(perfluorobutan)

C4F10

10 000

7 300

PFC-4-1-12 (R-41-12)

dodekafluoropentan

(perfluoropentan)

C5F12

9 220

6 680

PFC-5-1-14 (R-51-14)

tetradekafluoroheksan

(perfluoroheksan)

CF3CF2CF2CF2CF2CF3

8 620

6 260

PFC-c-318

oktafluorociklobutan

(perfluorociklobutan)

c-C4F8

10 200

7 400

PFC-9-1-18 (R-91-18)

perfluorodekalin

C10F18

7 480

5 480

PFC-4-1-14 (R-41-14)

perfluoro-2-metilpentan

CF3CFCF3CF2CF2CF3

(i-C6F14)

7 370  (5)

 (*1)

Odjeljak 3.: drugi (per)fluorirani spojevi i fluorirani nitrili

 

sumporov heksafluorid

SF6

24 300

18 200

 

heptafluoroizobutironitril (2,3,3,3-tetrafluoro-2-(trifluorometil)-propionitril)

Iso-C3F7CN

2 750

4 580

(1)  U skladu s člankom 2. točkom (a) mješavine koje sadržavaju tvari navedene u ovom Prilogu smatraju se fluoriranim stakleničkim plinovima obuhvaćenima ovom Uredbom.

(2)  Na temelju Četvrtog izvješća o procjeni koje je donio Međuvladin panel o klimatskim promjenama, ako nije drukčije naznačeno.

(3)  Na temelju Šestog izvješća o procjeni koje je donio Međuvladin panel o klimatskim promjenama, ako nije drukčije naznačeno.

(4)  Na temelju Šestog izvješća o procjeni koje je donio Međuvladin panel o klimatskim promjenama, ako nije drukčije naznačeno.

(5)  Droste i sur. (2019.). Trends and Emissions of Six Perfluorocarbons in the Northern and Southern Hemisphere (Trendovi i emisije šest perfluorougljika na sjevernoj i južnoj polutci). Atmospheric Chemistry and Physics. https://acp.copernicus.org/preprints/acp-2019-873/acp-2019-873.pdf.

(*1)  Potencijal globalnog zagrijavanja još nije dostupan.

PRILOG II.

FLUORIRANI STAKLENIČKI PLINOVI IZ ČLANKA 2. TOČKE (A) (1) – NEZASIĆENI HIDRO(KLORO)FLUOROUGLJIKOVODICI, FLUORIRANE TVARI KOJE SE UPOTREBLJAVAJU KAO INHALACIJSKI ANESTETICI I DRUGE FLUORIRANE TVARI

Tvar

GWP (2)

Dvadesetogodišnji GWP (2) samo u informativne svrhe

Uobičajeni naziv/industrijska oznaka

Kemijska formula

Odjeljak 1.: Nezasićeni (kloro)fluorougljikovodici

HCFC-1224yd

CF3CF=CHCl

0,06  (3)

 (*1)

rans–1,2 -difluoretilen (HFC-1132) i izomeri

CHF=CHF

>1

 (*1)

1,1-difluoretilen (HFC-1132a)

CH2=CF2

0,052

0,189

1,1,1,2,3,4,5,5,5(ili 1,1,1,3,4,4,5,5,5)-nonafluoro-4(ili 2)-(trifluorometil)pent-2-en

CF3CF=CFCFCF3CF3

ili

CF3CF3C=CFCF2CF3

1  (4)

 (*1)

HFC-1234yf

CF3CF = CH2

0,501

1,81

HFC-1234ze i izomeri

CHF = CHCF3

1,37

4,94

HFC-1336mzz(E)

(E)-CF3CH = CHCF3

17,9

64,3

HFC-1336mzz(Z)

(Z)-CF3CH = CHCF3

2,08

7,48

HCFC-1233zd i izomeri

CF3CH = CHCl

3,88

14

HCFC-1233xf

CF3CCl = CH2

1  (4)

 (*1)

Odjeljak 2.: Fluorirane tvari koje se upotrebljavaju kao inhalacijski anestetici

HFE-347mmz1 (sevofluran) i izomeri

(CF3)2CHOCH2F

195

702

HCFE-235ca2 (enfluran) i izomeri

CHF2OCF2CHFCl

654

2 320

HCFE-235da2 (izofluran) i izomeri

CHF2OCHClCF3

539

1 930

HFE-236ea2 (desfluran) i izomeri

CHF2OCHFCF3

2 590

7 020

Odjeljak 3.: Druge fluorirane tvari

dušikov trifluorid

NF3

17 400

13 400

sulfuril fluorid

SO2F2

4 630

7 510

(1)  U skladu s člankom 2. točkom (a) mješavine koje sadržavaju tvari navedene u ovom Prilogu smatraju se fluoriranim stakleničkim plinovima obuhvaćenima ovom Uredbom.

(2)  Na temelju Šestog izvješća o procjeni koje je donio Međuvladin panel o klimatskim promjenama, ako nije drukčije naznačeno.

(3)  Tokuhashi, K., T. Uchimaru, K. Takizawa, & S. Kondo (2018.): Rate Constants for the Reactions of OH Radical with the (E)/(Z) Isomers of CF3CF=CHCl and CHF2CF=CHCl (Konstante brzine za reakcije radikala OH s (E)/(Z)-izomerima u CF3CF=CHCl i CHF2CF=CHCl). The Journal of Physical Chemistry A 122:3120.–3127.

(*1)  Potencijal globalnog zagrijavanja još nije dostupan.

(4)  Zadana vrijednost, potencijal globalnog zagrijavanja još nije dostupan.

PRILOG III.

Fluorirani staklenički plinovi iz članka 2. točke (a) (1) – fluorirani eteri, ketoni, alkoholi i drugi fluorirani spojevi

Tvar

GWP (2)

Dvadesetogodišnji GWP (2) samo u informativne svrhe

Uobičajeni naziv/industrijska oznaka

Kemijska formula

Odjeljak 1.: Fluorirani eteri, ketoni i alkoholi

HFE-125

CHF2OCF3

14 300

13 500

HFE-134 (HG-00)

CHF2OCHF2

6 630

12 700

HFE-143a

CH3OCF3

616

2 170

HFE-245cb2

CH3OCF2CF3

747

2 630

HFE-245fa2

CHF2OCH2CF3

878

3 060

HFE-254cb2

CH3OCF2CHF2

328

1 180

HFE-347 mcc3 (HFE-7000)

CH3OCF2CF2CF3

576

2 020

HFE-347pcf2

CHF2CF2OCH2CF3

980

3 370

HFE-356pcc3

CH3OCF2CF2CHF2

277

995

HFE-449s1 (HFE-7100)

C4F9OCH3

460

1 620

HFE-569sf2 (HFE-7200)

C4F9OC2H5

60,7

219

HFE-7300

(CF3)2CFCFOC2H5CF2CF2CF3

405

1 420

n-HFE-7100

CF3CF2CF2CF2OCH3

544

1 920

i-HFE-7100

(CF3)2CFCF2OCH3

437

1 540

i-HFE-7200

(CF3)2CFCF2OCH2CH3

34,3

124

HFE-43-10pcccl24 (Η-Galden 1040x) HG-11

CHF2OCF2OC2F4OCHF2

3 220

8 720

HFE-236cal2 (HG-10)

CHF2OCF2OCHF2

6 060

11 700

HFE-338pccl3 (HG-01)

CHF2OCF2CF2OCHF2

3 320

9 180

HFE-347mmyl

(CF3)2CFOCH3

392

1 400

2,2,3,3,3 -pentafluoropentan-1-ol

CF3CF2CH2OH

34,3

123

1,1,1,3,3,3-heksafluoropropan-2-ol

(CF3)2CHOH

206

742

HFE-227ea

CF3CHFOCF3

7 520

9 800

HFE-236fa

CF3CH2OCF3

1 100

3 670

HFE-245fal

CHF2CH2OCF3

934

3 170

HFE 263mf

CF3CH2OCH3

2,06

7,43

HFE-329 mcc2

CHF2CF2OCF2CF3

3 770

7 550

HFE-338 mcf2

CF3CH2OCF2CF3

1 040

3 460

HFE-338mmzl

(CF3)2CHOCHF2

3 040

6 500

HFE-347 mcf2

CHF2CH2OCF2CF3

963

3 270

HFE-356 mec3

CH3OCF2CHFCF3

264

949

HFE-356mm1

(CF3)2CHOCH3

8,13

29,3

HFE-356pcf2

CHF2CH2OCF2CHF2

831

2 870

HFE-356pcf3

CHF2OCH2CF2CHF2

484

1 730

HFE 365 mcf3

CF3CF2CH2OCH3

1,6

5,77

HFE-374pc2

CHF2CF2OCH2CH3

12,5

45

2,2,3,3,4,4,5,5-oktafluorociklopentan-1-ol

- (CF2)4CH (OH)-

13,6

49,1

1,1,1,3,4,4,4-heptafluoro-3-(trifluorometil)butan-2-on

CF3C(O)CF(CF3)2

0,29  (3)

 (*1)

perfluoropolimetilizopropil-eter (PFPMIE)

CF3OCF(CF3)CF2OCF2OCF3

10 300

7 750

perfluoro(2-metil-3-pentanon) (1,1,1,2,2,4,5,5,5-nonafluoro-4-(trifluorometilni)pentan-3-on)

CF3CF2C(O)CF(CF3)2

0,114

0,441

Odjeljak 2.: Drugi fluorirani spojevi

trifluorometilni sumporov pentafluorid

SF5CF3

18 500

13 900

perfluorociklopropan

c-C3F6

9 200  (4)

6 850  (4)

perfluorotributilamin (PFTBA, FC43)

C12F27N

8 490

6 340

perfluoro-N-metilmorfolin

C5F11NO

8 800  (5)

 (*1)

perfluorotripropilamin

C9F21N

9 030

6 750

(1)  U skladu s člankom 2. točkom (a) mješavine koje sadržavaju tvari navedene u ovom Prilogu smatraju se fluoriranim stakleničkim plinovima obuhvaćenima ovom Uredbom.

(2)  Na temelju Šestog izvješća o procjeni koje je donio Međuvladin panel o klimatskim promjenama, ako nije drukčije naznačeno.

(3)  Ren i sur. (2019.). Atmospheric Fate and Impact of Perfluorinated Butanone and Pentanone (Atmosfersko zadržavanje i utjecaj perfluoriranog butanona i pentanona). Environ. Sci. Technol. 2019., 53, 15, 8862.–8871.

(*1)  Još nije dostupno.

(4)  WMO i sur. (2018.). Scientific Assessment of Ozone Depletion.

(5)  Registracijski dosje predviđen Uredbom REACH. https://echa.europa.eu/registration-dossier/-/registered-dossier/10075/5/1.

PRILOG IV.

Zabrane stavljanja na tržište iz članka 11. stavka 1.

Proizvodi i oprema

Datum zabrane

1.

Spremnici za jednokratnu uporabu za fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I., prazne, djelomično napunjene ili potpuno napunjene, koji se upotrebljavaju za servisiranje, održavanje ili punjenje rashladne i klimatizacijske opreme te opreme za dizalice topline, protupožarnih sustava ili električnih rasklopnih uređaja ili se upotrebljavaju kao otapala.

4. srpnja 2007.

 

 

NEPOKRETNA RASHLADNA OPREMA

2.

Hladnjaci i zamrzivači za kućnu uporabu:

(a)

koji sadržavaju HFC-e s GWP-om od 150 ili više.

1. siječnja 2015.

(b)

koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove, osim ako moraju zadovoljiti sigurnosne zahtjeve na mjestu rada.

1. siječnja 2026.

3.

Hladnjaci i zamrzivači koji se upotrebljavaju u komercijalne svrhe (samostalna oprema):

(a)

koji sadržavaju HFC-e s GWP-om od 2 500 ili više.

1. siječnja 2020.

(b)

koji sadržavaju HFC-e s GWP-om od 150 ili više.

1. siječnja 2022.

(c)

koji sadržavaju druge fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 150 ili više.

1. siječnja 2025.

4.

Sva samostalna rashladna oprema, osim rashlađivača, koja sadržava fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 150 ili više, osim ako mora zadovoljiti sigurnosne zahtjeve na mjestu rada.

1. siječnja 2025.

5.

Rashladna oprema, osim rashlađivača i opreme iz točaka 4. i 6., koja sadržava navedene plinove odnosno čije funkcioniranje ovisi o navedenim plinovima:

(a)

HFC-e s GWP-om od 2 500 ili više, osim opreme osmišljene za hlađenje proizvoda na temperature niže od – 50 °C;

1. siječnja 2020.

(b)

fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 2 500 ili više, osim opreme osmišljene za hlađenje proizvoda na temperature niže od –50 °C;

1. siječnja 2025.

(c)

fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 150 ili više, osim ako mora zadovoljiti sigurnosne zahtjeve na mjestu rada.

1. siječnja 2030.

6.

Višeskupni centralizirani rashladni sustavi koji se upotrebljavaju u komercijalne svrhe nazivnog kapaciteta 40 kW ili većeg koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. s GWP-om od 150 ili više, odnosno čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima, osim u primarnom krugu rashladnog sredstva kaskadnih sustava kad je moguće upotrebljavati fluorirane stakleničke plinove s GWP-om manjim od 1 500 .

1. siječnja 2022.

NEPOKRETNI RASHLAĐIVAČI

7.

Rashlađivači koji sadržavaju ili za svoje funkcioniranje ovise o:

(a)

HFC-e s GWP-om od 2 500 ili više, osim opreme osmišljene za hlađenje proizvoda na temperature niže od – 50 °C;

1. siječnja 2020.

(b)

fluorirane stakleničke plinove s s GWP-om od 150 ili više za rashlađivače nazivnog kapaciteta do najviše 12 kW, osim ako moraju zadovoljiti sigurnosne zahtjeve na mjestu rada;

1. siječnja 2027.

(c)

fluorirane stakleničke plinove za rashlađivače nazivnog kapaciteta do njaviše 12 kW, osim ako moraju zadovoljiti sigurnosne zahtjeve na mjestu rada;

1. siječnja 2032.

(d)

fluorirane stakleničke plinove s s GWP-om od 750 za rashlađivače kapaciteta većeg od 12 kW, osim ako moraju zadovoljiti sigurnosne zahtjeve na mjestu rada.

1. siječnja 2027.

NEPOKRETNA KLIMATIZACIJSKA OPREMA I NEPOKRETNE DIZALICE TOPLINE

8.

Samostalna nepokretna klimatizacija oprema te dizalice topline, osim rashlađivača, koja je:

(a)

priključna sobna klimatizacijska oprema koju krajnji korisnik može pomicati između soba i koja sadržava HFC-e s GWP-om od 150 ili više;

1. siječnja 2020.

(b)

priključna sobna klimatizacijska oprema, monoblok klimatizacijska oprema, druga samostalna klimatizacijska oprema i samostalne dizalice topline nazivnog kapaciteta do najviše 12 kW koja sadržava fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 150 ili više, osim ako mora zadovoljiti sigurnosne zahtjeve. U slučaju da sigurnosni zahtjevi na mjestu rada ne bi omogućavali upotrebu zamjenskih rješenja za fluorirane stakleničke plinove s GWP-om manjim od 150, granična vrijednost GWP-a iznosi 750;

1. siječnja 2027.

(c)

priključna sobna klimatizacijska oprema, monoblok klimatizacijska oprema, druga samostalna klimatizacijska oprema i samostalne dizalice topline nazivnog kapaciteta do najviše 12 kW koja sadržava fluorirane stakleničke plinove, osim ako mora zadovoljiti sigurnosne zahtjeve. U slučaju da sigurnosni zahtjevi na mjestu rada ne bi omogućavali upotrebu zamjenskih rješenja za fluorirane stakleničke plinove, granična vrijednost GWP-a iznosi 750;

1. siječnja 2032.

 

(d)

monoblok i druga samostalna klimatizacijska oprema te dizalice topline nazivnog kapaciteta većeg od 12 kW, no koji ne premašuje 50 kW, koje sadržavaju fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 150 ili više, osim ako moraju zadovoljiti sigurnosne zahtjeve. U slučaju da sigurnosni zahtjevi na mjestu rada ne bi omogućavali upotrebu zamjenskih rješenja za fluorirane stakleničke plinove s GWP-om manjim od 150, granična vrijednost GWP-a iznosi 750;

1. siječnja 2027.

(e)

druga samostalna klimatizacijska oprema i dizalice topline koje sadržavaju fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 150 ili više, osim ako moraju zadovoljiti sigurnosne zahtjeve. Ako sigurnosni zahtjevi na mjestu rada ne dopuštaju uporabu fluoriranih stakleničkih plinova s GWP-om manjim od 150, granična vrijednost GWP-a iznosi 750.

1. siječnja 2030.

9.

Klimatizacijska oprema razdvojene izvedbe i dizalice topline (1):

(a)

jednostruki razdvojeni sustavi s manje od 3 kg fluoriranih stakleničkih plinova navedenih u Prilogu I. koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. s GWP-om od 750 ili više odnosno čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima;

1. siječnja 2025.

(b)

razdvojeni sustavi zrak-voda nazivnog kapaciteta do najviše 12 kW koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 150 ili više odnosno čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima, osim ako moraju zadovoljiti sigurnosne zahtjeve na mjestu rada;

1. siječnja 2027.

(c)

razdvojeni zrak-zrak sustavi nazivnog kapaciteta do najviše 12 kW koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 150 ili više odnosno čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima, osim ako moraju zadovoljiti sigurnosne zahtjeve na mjestu rada;

1. siječnja 2029.

(d)

razdvojeni sustavi nazivnog kapaciteta do najviše 12 kW koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove odnosno čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima, osim ako moraju zadovoljiti sigurnosne zahtjeve ma mjestu rada;

1. siječnja 2035.

 

(e)

razdvojeni sustavi nazivnog kapaciteta većeg od 12 kW koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 750 ili više odnosno čije funkcioniranje ovisi o

1. siječnja 2029.

(f)

razdvojeni sustavi nazivnog kapaciteta većeg 12 kW koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 150 ili više odnosno čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima, osim ako moraju zadovoljiti sigurnosne zahtjeve na mjestu rada

1. siječnja 2033.

DRUGI PROIZVODI I OPREMA

10.

Nezatvoreni sustavi s izravnim isparavanjem koji sadržavaju HFC-e i PFC-e kao rashladna sredstva.

 

4. srpnja 2007.

11.

Protupožarna oprema:

(a)

koja sadržava PFC-e;

4. srpnja 2007.

(b)

koja sadržava HFC-23;

1. siječnja 2016.

(c)

koja sadržava druge fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. odonosno o njima ovisi, osim ako mora zadovoljiti sigurnosne zahtjeve na mjestu rada.

1. siječnja 2025.

12.

Prozori za kućnu uporabu koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I.

4. srpnja 2007.

13.

Ostali prozori koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I.

4. srpnja 2008.

14.

Obuća koja sadržava fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I.

4. srpnja 2006.

15.

Gume koje sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I.

4. srpnja 2007.

16.

Jednokomponentne pjene, osim ako moraju zadovoljiti nacionalne sigurnosne norme, koje sadržavaju fluorirane stakleničke plinove navedene u Prilogu I. s GWP-om od 150 ili više.

4. srpnja 2008.

17.

Pjene:

(a)

ekstrudirani polistiren (XPS) koji sadržava HFC-e s GWP-om od 150 ili više, osim ako mora zadovoljiti nacionalne sigurnosne norme;

1. siječnja 2020.

(b)

pjene osim ekstrudiranog polistirena (XPS) koje sadržavaju HFC-e s GWP-om od 150 ili više, osim ako moraju zadovoljiti nacionalne sigurnosne norme;

1. siječnja 2023.

(c)

pjene koje sadrže fluorirane stakleničke plinove, osim ako moraju zadovoljiti sigurnosne zahtjeve.

1. siječnja 2033.

18.

Generatori aerosola koji se stavljaju na tržište za slobodnu prodaju u zabavne i dekorativne svrhe, kako su navedeni u točki 40. Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006, i signalne trube koji sadržavaju HFC-e s GWP-om od 150 ili više.

4. srpnja 2009.

19.

Tehnički aerosoli:

(a)

koji sadržavaju HFC-e s GWP-om od 150 ili više, osim ako ne moraju zadovoljiti nacionalne sigurnosne norme ili ako se ne upotrebljavaju u medicinske svrhe;

1. siječnja 2018.

(b)

koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove, osim ako moraju zadovoljiti nacionalne sigurnosne zahtjeve ili ako se upotrebljavaju u medicinske svrhe.

1. siječnja 2030.

20.

Proizvodi za osobnu njegu (tj. mus, kreme, pjene, tekućine ili sprejevi) koji sadržavaju fluorirane stakleničke plinove.

1. siječnja 2025.

21.

Oprema koja se upotrebljava za hlađenje kože i sadržava fluorirane stakleničke plinove s GWP-om od 150 ili više odnosno čije funkcioniranje ovisi o tim plinovima, osim ako se ne upotrebljava u medicinske svrhe.

1. siječnja 2025.

Točka 1. primjenjuje se na spremnike za jednokratnu uporabu, i to:

(a)

spremnike koje nije moguće ponovno napuniti ako ih se ne prilagodi za tu svrhu; i

(b)

spremnike koje bi bilo moguće ponovno napuniti, ali su uvezeni ili stavljeni na tržište, a da nije predviđeno njihovo vraćanje radi ponovnog punjenja.

(1)  Za potrebe ove Uredbe smatra se da su fiksna dvokanalna dizalica topline i klimatizacijska oprema razdvojene izvedbe (kategorija br. 9) te podliježu istim zahtjevima.

PRILOG V.

Prava proizvodnje za stavljanje fluorougljikovodika na tržište

Prava proizvodnje za fluorougljikovodike, izražena u tonama ekvivalenata CO2, iz članka 14. stavka 3. za svakog proizvođača izračunavaju se na sljedeći način:

(a)

za razdoblje od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2028., 60 % godišnjeg prosjeka njegove proizvodnje od 2011. do 2013.;

(b)

za razdoblje od 1. siječnja 2029. do 31. prosinca 2033., 30 % godišnjeg prosjeka njegove proizvodnje od 2011. do 2013.;

(c)

za razdoblje od 1. siječnja 2034. do 31. prosinca 2035., 20 % godišnjeg prosjeka njegove proizvodnje od 2011. do 2013.;

(d)

za razdoblje od 1. siječnja 2036. nadalje, 15 % godišnjeg prosjeka njegove proizvodnje od 2011. do 2013.

PRILOG VI.

Metoda izračuna GWP-a iz članka 3. točke 1. mješavine

GWP mješavine izračunava se kao ponderirani prosjek koji se dobiva kao zbroj masenih udjela pojedinačnih tvari pomnoženih njihovim GWP-om, osim ako je drukčije navedeno, uključujući tvari koje nisu fluorirani staklenički plinovi.

Σ (tvar X % x GWP) + (tvar Y % x GWP) + ... (tvar N % x GWP), gdje je % maseni udio s tolerancijom mase +/–1 %.

Na primjer: primjenom formule na mješavinu plinova koja se sastoji od 60 % dimetil-etera, 10 % HFC-152a i 30 % izobutana:

 

Σ (60 % x 1) + (10 % x 124) + (30 % x 0)

 

ukupni GWP = 13,0

GWP sljedećih nefluoriranih tvari upotrebljava se za izračun GWP-a mješavina. Za druge tvari koje nisu popisane u ovom Prilogu primjenjuje se zadana vrijednost 0. Za izračun GWP-a relevantne su samo komponente koje prouzročavaju emisije i imaju otprilike istu funkciju.

Tvar

GWP 100 (1)

Uobičajeni naziv

Industrijska oznaka

Kemijska formula

metan

 

CH4

27,9

dušikov oksid

 

N2O

273

dimetil-eter

 

CH3OCH3

1  (2)

metilen-klorid

 

CH2C12

11,2

metil-klorid

 

CH3C1

5,54

kloroform

 

CHC13

20,6

etan

R-170

CH3CH3

0,437

propan

R-290

CH3CH2CH3

0,02

butan

R-600

CH3CH2CH2CH3

0,006

izobutan

R-600a

CH(CH3)2CH3

0  (3)

pentan

R-601

CH3CH2CH2CH2CH3

0  (3)

izopentan

R-601a

(CH3)2CHCH2CH3

0  (3)

etoksietan (dietil-eter)

R-610

CH3CH2OCH2CH3

4  (2)

metil-formijat

R-611

HCOOCH3

11  (4)

vodik

R-702

H2

6  (2)

amonijak

R-717

NH3

0

etilen

R-1150

C2H4

4  (2)

propen

R-1270

C3H6

0  (3)

ciklopentan

 

C5H10

0  (3)

(1)  Na temelju Šestog izvješća o procjeni koje je donio Međuvladin panel o klimatskim promjenama, ako nije drukčije naznačeno.

(2)  Na temelju Četvrtog izvješća o procjeni koje je donio Međuvladin panel o klimatskim promjenama.

(3)  WMO i sur. (2018.). Scientific Assessment of Ozone Depletion, s vrijednošću

(4)  WMO i sur. (2018.). Scientific Assessment of Ozone Depletion.

PRILOG VII.

Maksimalne količine i izračun referentnih vrijednosti te kvota za stavljanje fluorougljikovodika na tržište iz članka 17.

1.   

Maksimalna količina fluorougljikovodika koja se smije staviti na tržište Unije u određenoj godini utvrđuje se kako slijedi:

Godine

Maksimalna količina u tonama ekvivalenta CO2

2025. – 2026.

42 874 410

2027. – 2029.

21 665 691

2030. – 2032.

9 132 097

2033. – 2035.

8 445 713

2036. – 2038.

6 782 265

2039. – 2041.

6 136 732

2042. – 2044.

5 491 199

2045. – 2047.

4 845 666

2048. – 2049.

4 200 133

od 2050. nadalje

0

2.   

Osnovna vrijednost utvrđena za 2015. za maksimalnu količinu iznosi 176 700 479 tona ekvivalenta CO2.

3.   

Referentne vrijednosti i kvote za stavljanje fluorougljikovodika na tržište iz članaka 16. i 17. izračunavaju se kao zbroj količine svih fluorougljikovodika, izražen u tonama ekvivalenta CO2 i zaokružen na najbližu tonu.

4.   

Svaki uvoznik i proizvođač dobiva referentne vrijednosti iz članka 17. stavka 1., izračunane na sljedeći način:

(a)

referentna vrijednost za stavljanje fluorougljikovodika na tržište na temelju godišnjeg prosjeka količina fluorougljikovodika zakonito stavljenih na tržište od 1. siječnja 2015., kako su prijavljene u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 i člankom 26. ove Uredbe za dostupne godine, te uzimajući u obzir primljene prijenose, ne uključujući količine fluorougljikovodika koje su u istom razdoblju bile namijenjene za uporabe iz članka 26. stavka 5. ove Uredbe, na temelju dostupnih podataka;

(b)

dodatno, za proizvođače i uvoznikekoji su izvijestili o stavljanju na tržište fluorougljikovodika namijenjenih za uporabu iz članka 26. stavka 5. drugog podstavka ove Uredbe, referentna vrijednost na temelju godišnjeg prosjeka količina tih fluorougljikovodika namijenjenih za navedenu uporabu koje su zakonito stavljene na tržište od 1. siječnja 2020., kako su prijavljene u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 517/2014 i člankom 26. ove Uredbe za dostupne godine, na temelju dostupnih podataka.

PRILOG VIII.

Mehanizam dodjele iz članka 17.

1.   

Određivanje količine koja se dodjeljuje poduzećima za koja su referentne vrijednosti utvrđene u skladu s člankom 17. stavkom 1.

Svako poduzeće za koje su utvrđene referentne vrijednosti dobiva kvote, koje se izračunavaju na sljedeći način:

(a)

kvota koja odgovara 89 % referentne vrijednosti iz Priloga VII. točke 4. podtočke (a) pomnožena s maksimalnom količinom za godinu za koju je kvota dodijeljena, podijeljena s osnovnom vrijednošću koja iznosi 176 700 479 tona ekvivalenta CO2 (1); i

(b)

prema potrebi, kvota koja odgovara referentnoj vrijednosti iz Priloga VII. točke 4. podtočke (b). Od 2027. takva se kvota dobiva množenjem referentne vrijednosti s faktorom 0,85. Od 2030. takva kvota odgovora referentnoj vrijednosti pomnoženoj s maksimalnom količinom za godinu za koju je kvota dodijeljena, podijeljeno s maksimalnom količinom za 2025.

Ako se nakon dodjele cjelokupnog iznosa kvota iz drugog podstavka premaši maksimalna količina, sve će se kvote razmjerno smanjiti.

2.   

Određivanje kvota koje se dodjeljuju poduzećima koja su podnijela izjavu u skladu s člankom 17. stavkom 3.

Ukupan zbroj kvota dodijeljenih u skladu s točkom 1. oduzima se od maksimalne količine za predmetnu godinu utvrđene u Prilogu VII. kako bi se odredila rezervna količina koja se dodjeljuje poduzećima koja su podnijela izjavu u skladu s člankom 17. stavkom 3.

Svakom poduzeću dodjeljuje se količina koja odgovara razmjernom dijelu rezerve.

Razmjerni dio izračunava se tako da se broj 100 podijeli s brojem poduzeća koja su podnijela izjavu.

3.   

Sankcije utvrđene u skladu s člankom 31. uzimaju se u obzir u navedenim izračunima.

(1)  Taj broj označava maksimalnu količinu utvrđenu za 2015. na početku postupnog smanjenja, uzimajući u obzir povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije.

PRILOG IX.

Podaci o kojima se izvješćuje u skladu s člankom 26.

1.   

Svaki proizvođač iz članka 26. stavka 1. prvog podstavka izvješćuje o:

(a)

ukupnoj količini svake tvari navedene u prilozima I., II. i III. koju je proizveo u Uniji, uključujući nusproizvodnju, pri čemu treba razlikovati uhvaćene od neuhvaćenih količina te u slučaju neuhvaćenih količina navesti uništene količine iz te proizvodnje odnosno nusproizvodnje, a u slučaju uhvaćenih količina one koje su uništene u postrojenjima proizvođača ili predane drugim poduzećima na uništavanje prije nego što su stavljene na tržište, kao i poduzeće koje ih je uništilo;

(b)

glavnim kategorijama primjene u kojima se tvar upotrebljava;

(c)

količinama svake tvari navedene u prilozima I., II. i III. koju je stavio na tržište u Uniji, zasebno navodeći:

i.

količine stavljene na tržište radi uporabe kao sirovina, među ostalim, samo kad je riječ o HFC-23, nakon ili bez prethodnog hvatanja;

ii.

podatke o izravnom izvozu;

iii.

podatke o proizvodnji dozirnih inhalatora za primjenu farmaceutskih sastojaka;

iv.

podatke o uporabi u vojnoj opremi;

v.

podatke o uporabi u proizvodnji poluvodičkog materijala ili čišćenju komora za kemijsku depoziciju iz parne faze unutar sektora proizvodnje poluvodiča;

vi.

količinu fluorougljikovodika proizvedenih za primjene u Uniji koje su izuzete na temelju Protokola;

(d)

svim zalihama na početku i kraju razdoblja izvješćivanja, navodeći pritom jesu li već stavljene na tržište ili ne.

2.   

Svaki uvoznik iz članka 26. stavka 1. prvog podstavka izvješćuje o:

(a)

ukupnoj količini svake tvari navedene u prilozima I., II. i III. koju je uvezao u Uniju, uključujući glavne kategorije primjene u kojima se tvar upotrebljava, zasebno navodeći:

i.

količine sadržane u proizvodima ili opremi koje je poduzeće koje podnosi izvješće uvezlo bez puštanja u slobodan promet i ponovno izvezlo;

ii.

količine namijenjene uništavanju, uključujući poduzeće koje će ih uništiti;

iii.

podatke o uporabi kao sirovine, navodeći zasebno količine fluorougljikovodika koji su uvezeni radi uporabe kao sirovina, uključujući poduzeće koje te sirovine upotrebljava;

iv.

podatke o izravnom izvozu, uključujući poduzeće izvoznika;

v.

podatke o proizvodnji dozirnih inhalatora za primjenu farmaceutskih sastojaka, uključujući proizvođača;

vi.

podatke o uporabi u vojnoj opremi, uključujući poduzeće koje je primilo količine u tu svrhu;

vii.

podatke o uporabi u proizvodnji poluvodičkog materijala ili čišćenju komora za kemijsku depoziciju iz parne faze u sektoru proizvodnje poluvodiča, uključujući proizvođača poluvodiča koji je te količine primio;

viii.

količine fluorougljikovodika sadržane u unaprijed pomiješanim poliolima;

ix.

količine prikupljenih, obnovljenih ili oporabljenih fluorougljikovodika;

x.

količinu fluorougljikovodika uvezenih za primjene koje su izuzete na temelju Protokola;

O količinama fluorougljikovodika podaci se dostavljaju zasebno za svaku zemlju podrijetla.

(b)

svim zalihama na početku i kraju razdoblja izvješćivanja, navodeći pritom jesu li već stavljene na tržište ili ne.

3.   

Svaki izvoznik iz članka 26. stavka 1. prvog podstavka izvješćuje o količinama svake tvari navedene u prilozima I., II. i III. koju je izvezao iz Unije, navodeći pritom jesu li one iz njegove vlastite proizvodnje ili uvoza ili ih je kupio od drugih poduzeća u Uniji, uključujući količine fluorougljikovodika sadržane u unaprijed pomiješanim poliolima.

4.   

Svako poduzeće iz članka 26. stavka 2. izvješćuje o:

(a)

količinama svake uništene tvari navedene u prilozima I., II. i III., uključujući količine tih tvari sadržane u proizvodima ili opremi;

(b)

svim zalihama, na početku i kraju razdoblja izvješćivanja, svake tvari navedene u prilozima I., II. i III. koje čekaju uništavanje, uključujući, zasebno, količine tih tvari sadržane u proizvodima ili opremi;

(c)

tehnologiji koja se upotrebljava za uništavanje tvari navedenih u prilozima I., II. i III.

5.   

Svako poduzeće iz članka 26. stavka 3. izvješćuje o količinama svake tvari navedene u Prilogu I. koja se upotrebljava kao sirovina.

6.   

Svako poduzeće iz članka 26. stavka 4. izvješćuje o:

(a)

kategorijama proizvoda ili opreme koji sadržavaju tvari navedene u prilozima I., II. i III.;

(b)

broju jedinica kad je riječ o proizvodima i opremi ili masi nebrojivih proizvoda, kao što su pjene;

(c)

svim količinama svake tvari navedene u prilozima I., II. i III. koje su sadržane u proizvodima ili opremi;

(d)

količini fluorougljikovodika kojima je napunjena uvezena oprema puštena u slobodan promet, a koji su prethodno bili izvezeni iz Unije i na koje su se primjenjivala ograničenja kvota za stavljanje na tržište Unije. U tom se slučaju u izvješću navode i poduzeće izvoznik i godina izvoza, poduzeće koje je prvo stavilo te fluorougljikovodike na tržište Unije i godina njihova stavljanja na tržište.

7.   

Svako poduzeće iz članka 26. stavka 5. izvješćuje o količinama svake tvari koju je primilo od proizvođača i uvoznika za uništavanje, uporabu kao sirovina, izravan izvoz, dozirne inhalatore za primjenu farmaceutskih sastojaka, uporabu u vojnoj opremi te uporabu u proizvodnji poluvodičkog materijala ili čišćenju komora za kemijsku depoziciju iz parne faze u sektoru proizvodnje poluvodiča.

Proizvođač dozirnih inhalatora za primjenu farmaceutskih sastojaka izvješćuje o vrsti fluorougljikovodika i upotrijebljenim količinama.

8.   

Svako poduzeće iz članka 26. stavka 6. izvješćuje o:

(a)

količinama svake tvari navedene u prilozima I., II. i III. koje je oporabilo;

(b)

svim zalihama, na početku i kraju razdoblja izvješćivanja, svake tvari navedene u prilozima I., II. i III. koje tek treba oporabiti.

PRILOG X.

Korelacijska tablica

Uredba (EU) br. 517/2014

Ova Uredba

članak 1.

članak 1.

članak 2. točka 1.

članak 2. točka 1.

članak 2. točka 2.

članak 3. točka 4.

članak 2. točke 3. i 4.

–

članak 2. točka 5.

članak 3. točka 2.

članak 2. točka 6.

članak 3. točka 1.

članak 2. točka 7.

članak 3. točka 3.

članak 2. točka 8.

članak 3. točka 5.

članak 2. točka 9.

članak 3. točka (36.)

članak 2. točka 10.

članak 3. točka 6.

članak 2. točka 11.

članak 3. točka 9.

članak 2. točka 12.

članak 3. točka 10.

članak 2. točka 13.

članak 11. stavak 3. drugi podstavak i Prilog IV. točka 1.

članak 2. točka 14.

članak 3. točka 11.

članak 2. točka 15.

članak 3. točka 12.

članak 2. točka 16.

članak 3. točka 13.

članak 2. točka 17.

članak 3. točka 14.

članak 2. točka 18.

članak 3. točka 15.

članak 2. točka 19.

članak 3. točka 16.

članak 2. točka 20.

članak 3. točka 17.

članak 2. točka 21.

članak 3. točka 18.

članak 2. točka 22.

članak 3. točka 19.

članak 2. točka 23.

članak 3. točka 20.

članak 2. točka 24.

članak 3. točka 21.

članak 2. točka 25.

članak 3. točka 22.

članak 2. točka 26.

članak 3. točka 23.

članak 2. točka 27.

članak 3. točka 24.

članak 2. točka 28.

–

članak 2. točka 29.

članak 3. točka 26.

članak 2. točka 30.

članak 3. točka 27.

članak 2. točka 31.

članak 3. točka 28.

članak 2. točka 32.

članak 3. točka 29.

članak 2. točka 33.

članak 3. točka 30.

članak 2. točka 34.

članak 3. točka 31.

članak 2. točka 35.

članak 3. točka 32.

članak 2. točka 36.

članak 3. točka 33.

članak 2. točka 37.

članak 3. točka 34.

članak 2. točka 38.

članak 3. točka 35.

članak 2. točka 39.

–

članak 3. stavak 1.

članak 4. stavak 1.

članak 3. stavak 2.

članak 4. stavak 3.

članak 3. stavak 3.

članak 4. stavak 5.

članak 3. stavak 4.

članak 4. stavak 7.

članak 4.

članak 5.

članak 5.

članak 6.

članak 6.

članak 7.

članak 7. stavak 1.

članak 4. stavak 4.

članak 7. stavak 2.

članak 4. stavak 6.

članak 8. stavak 1. prvi podstavak

članak 8. stavak 1.

članak 8. stavak 1. drugi podstavak

članak 8. stavak 2.

članak 8. stavak 2.

članak 8. stavak 7.

članak 8. stavak 3.

članak 8. stavak 10.

članak 9.

članak 9.

članak 10. stavak 1. prvi podstavak

članak 10. stavak 1. prvi podstavak i članak 10. stavci od 3. do 7.

članak 10. stavak 2.

članak 10. stavak 1. prvi podstavak točka (a)

članak 10. stavak 2.

članak 10. stavak 5.

članak 10. stavak 4.

članak 10. stavak 7.

članak 10. stavak 5.

–

članak 10. stavak 6.

članak 10. stavak 2. i članak 10. stavak 4.

članak 10. stavak 7.

članak 10. stavak 9.

članak 10. stavak 8.

–

članak 10. stavak 9.

–

članak 10. stavak 10.

članak 10. stavak 10.

članak 10. stavak 11.

članak 10. stavak 12.

članak 10. stavak 12.

članak 10. stavak 8.

članak 10. stavak 13.

članak 10. stavak 11.

članak 10. stavak 14.

članak 10. stavak 13.

članak 10. stavak 15.

članak 10. stavak 14.

članak 11. stavak 1.

članak 11. stavak 1. prvi podstavak

članak 11. stavak 2.

članak 11. stavak 2.

članak 11. stavak 3.

članak 11. stavak 5.

članak 11. stavak 4.

članak 11. stavak 6.

članak 11. stavak 5.

članak 11. stavak 7.

članak 11. stavak 6.

–

članak 12. stavci od 1. do 12.

članak 12. stavci od 1. do 13.

članak 12. stavak 13.

članak 12. stavak 16.

članak 12. stavak 14.

članak 12. stavak 17.

članak 12. stavak 15.

članak 12. stavak 18.

članak 13. stavak 1. prvi podstavak

članak 13. stavak 1.

članak 13. stavak 1. drugi podstavak

–

članak 13. stavak 2.

članak 13. stavak 2.

članak 13. stavak 3.

–

članak 14. stavak 1.

članak 19. stavak 1.

članak 14. stavak 2. prvi podstavak

članak 19. stavak 2. prvi podstavak

članak 14. stavak 2. drugi podstavak

članak 19. stavak 3.

članak 14. stavak 2. treći podstavak

članak 19. stavak 2. treći podstavak

članak 14. stavak 3.

članak 19. stavak 2. drugi podstavak

članak 14. stavak 4.

članak 19. stavak 4.

članak 15. stavak 1. prvi podstavak

–

članak 15. stavak 1. drugi podstavak

članak 16. stavak 1. prvi podstavak

članak 15. stavak 2.

članak 16. stavak 2.

članak 15. stavak 3.

članak 16. stavak 6.

članak 15. stavak 4.

članak 16. stavak 4.

članak 16. stavak 1.

–

članak 16. stavak 2.

članak 17. stavak 3.

članak 16. stavak 3.

članak 17. stavak 1.

članak 16. stavak 4.

članak 17. stavak 3.

članak 16. stavak 5.

članak 17. stavak 4.

članak 17. stavak 1. prvi podstavak

članak 20. stavak 1.

članak 17. stavak 1. drugi podstavak

članak 20. stavak 4.

članak 17. stavak 1. treći podstavak

–

članak 17. stavak 2.

članak 20. stavak 6.

članak 17. stavak 3.

–

članak 17. stavak 4.

članak 20. stavak 7.

članak 18. stavak 1.

članak 21. stavak 1. prvi podstavak

članak 18. stavak 2. prvi podstavak

članak 21. stavak 2.

članak 18. stavak 2. drugi podstavak

–

članak 18. stavak 2. treći podstavak

članak 21. stavak 3.

članak 19. stavak 1. prvi podstavak

članak 26. stavak 1. prvi podstavak

članak 19. stavak 2.

članak 26. stavak 2.

članak 19. stavak 3.

članak 26. stavak 3.

članak 19. stavak 4.

članak 26. stavak 4.

članak 19. stavak 5.

članak 26. stavak 7.

članak 19. stavak 6.

članak 26. stavak 8.

članak 19. stavak 7.

članak 26. stavak 9. drugi podstavak

članak 19. stavak 8.

članak 20. stavak 7. drugi podstavak

članak 20.

članak 27.

članak 21. stavak 1.

članak 35. stavak 1.

članak 21. stavci od 2. do 6.

–

članak 22.

članak 32.

članak 23.

članak 33.

članak 24.

članak 34.

članak 25.

članak 31.

članak 26.

članak 37.

članak 27.

članak 38.

Prilog I.

Prilog I.

Prilog II.

Prilog III.

Prilog III.

Prilog IV.

Prilog IV.

Prilog VI.

Prilog V.

Prilog VII.

Prilog VI.

Prilog VIII.

Prilog VII.

Prilog IX.

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/573/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)

Top

Full & Egal Universal Law Academy