FulLegal · İçtihat Detay

Uluslararasi Mahkemeler 10.08.2026 HR

Uredba (EU) 2026/1384 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2026. o otklanjanju negativnih trgovinskih učinaka globalnih prekomjernih kapaciteta na tržište čelika Unije i izmjeni Uredbe (EU) 2020/2170

Avrupa Adalet Divanı

Karar Metni

Službeni list
Europske unije

Serija L

2026/1384

24.6.2026

UREDBA (EU) 2026/1384 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 17. lipnja 2026.

o otklanjanju negativnih trgovinskih učinaka globalnih prekomjernih kapaciteta na tržište čelika Unije i izmjeni Uredbe (EU) 2020/2170

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Sektor čelika središnji je element za konkurentnost i sigurnost Unije. Čelik je također ključan za mnoge druge industrije, kao što su industrija čiste tehnologije, prometa, građevinska industrija i industrija energetske infrastrukture u Uniji. Stoga je očuvanje konkurentne i tehnološki napredne industrije čelika od iznimne važnosti za gospodarsku sigurnost Unije. U skladu s tim Unija smatra da je sektor čelika strateški važan i predana je osiguravanju njegove održivosti, otpornosti i dugoročne održivosti.

(2)

Unija ima dugu tradiciju proizvodnje čelika u gradovima i regijama u kojima se vještine prenose generacijama radnika u industriji čelika, koji su imali ključnu ulogu u postavljaju temelja proizvodnje u Uniji i neophodni su za održavanje konkurentnosti i visoke društvene vrijednosti sektora čelika.

(3)

Industrija čelika u svim je zemljama i regijama, uključujući Uniju, izložena negativnom učinku zbog sve većeg globalnog strukturnog viška kapaciteta. Taj globalni problem negativno utječe na tržište Unije i tržišta drugih zemalja izravno, uvozom iz zemalja s viškom kapaciteta, neizravno, zbog učinka „istiskivanja s tržišta”, ili na oba načina. Da bi se učinkovito riješio problem globalnih prekomjernih kapaciteta potrebni su pojačani zajednički napori Unije i partnerskih zemalja istomišljenica koje ne doprinose globalnom prekomjernom kapacitetu. Unija će stoga uložiti više truda u međunarodno djelovanje, među ostalim u okviru Globalnog foruma o višku kapaciteta u industriji čelika (GFSEC) za rješavanje temeljnih uzroka globalnih prekomjernih kapaciteta i provedbu rješenja kojima se jača transparentnost globalnog tržišta čelika i uzimaju u obzir moderne tehnike proizvodnje i opskrbe, među ostalim primjenom načela „taljenja i lijevanja” te praćenjem uvoza i izvoza. Unija je i dalje predana očuvanju poštenih i otvorenih tržišta te daljnjem jačanju odnosa s postojećim i budućim partnerima u slobodnoj trgovini. U tom duhu i s ciljem odvajanja svojih gospodarstava od globalnog viška kapaciteta te povećanja pristupa tržištu među njima Unija i zemlje istomišljenice trebale bi hitno surađivati, odražavajući zajedničke strateške interese i uzajamne koristi, uz istodobno osiguravanje sigurnih, predvidljivih i diversificiranih lanaca opskrbe.

(4)

Dubinska analiza koju je Komisija završila 2019. pokazala je da je Unijinoj industriji čelika već tada prijetila ozbiljna šteta i da je vjerojatno da će, ako se ne uvedu zaštitne mjere, ta situacija u skoroj budućnosti vjerojatno dovesti do stvarne ozbiljne štete. Komisija je zaključila da bi donošenje odgovarajućih mjera kako bi se izbjeglo daljnje povećanje uvoza proizvoda od čelika bilo u interesu Unije.

(5)

Komisija je 31. siječnja 2019. donijela Provedbenu uredbu (EU) 2019/159 (2) o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika, odgovorivši time na rizik od preusmjeravanja trgovine i na rizik od ozbiljne štete koja bi vjerojatno bila nanesena proizvodima obuhvaćenima tom uredbom. Provedbena uredba (EU) 2019/159 prestaje važiti 30. lipnja 2026.

(6)

U studenom 2024. čelnici Unije donijeli su Izjavu iz Budimpešte o novom dogovoru o europskoj konkurentnosti, u kojoj su istaknuli hitnu potrebu i odlučnost da Unija postane konkurentnija. Nadalje, čelnici Unije izrazili su predanost osiguravanju industrijske obnove i dekarbonizacije kako bi Unija ostala industrijska i tehnološka sila koja potiče otvaranje kvalitetnih radnih mjesta. Čelnici Unije prepoznali su i potrebu za povećanjem obrambene spremnosti i sposobnosti, osobito jačanjem obrambene tehnološke i industrijske baze. U tu svrhu čelnici Unije obvezali su se da će razviti industrijsku politiku Unije kako bi se osigurao rast ključnih tehnologija budućnosti, pri čemu će posebnu pozornost posvetiti tradicionalnim industrijama u tranziciji.

(7)

Industrijska konkurentnost sektora čelika ključni je prioritet Unije koji će doprinijeti održivom rastu, dugoročnom blagostanju i otpornosti. Dekarbonizacija može biti snažan pokretač rasta i otpornosti kad se integrira u industrijsku, gospodarsku i trgovinsku politiku te politiku tržišnog natjecanja. Globalni prekomjerni kapacitet utječe na industriju čelika u Uniji u kontekstu njezina prelaska na ugljično neutralnu proizvodnju. Stoga bi proces dekarbonizacije sektora čelika u Uniji trebao biti jedan od elemenata koje Komisija može uzeti u obzir pri izmjeni količina carinskih kvota otvorenih na temelju ove Uredbe te bi trebao biti dio elemenata koje treba uzeti u obzir pri ocjenjivanju učinkovitosti ove Uredbe.

(8)

Energetski intenzivne industrije ključni su sektori kojima je potrebna hitna potpora za dekarbonizaciju i elektrifikaciju te za suočavanje s visokim troškovima energije, nepoštenom globalnom konkurencijom i složenim propisima, što sve šteti konkurentnosti. Tim je industrijama ključno omogućiti da ostanu globalno konkurentne i da povećaju proizvodnju i iskorištenost kapaciteta u Uniji.

(9)

Kako je prepoznato u Komunikaciji Komisije od 19. ožujka 2025. naslovljenoj „Europski akcijski plan za čelik i metale”, čelik je metal od strateške važnosti za obrambenu sposobnost Unije. Posebno u kontekstu sve veće globalne nestabilnosti i povećanog sigurnosnog pritiska, stabilni i otporni lanci opskrbe metalima, uključujući čelik, te njihova snažna i konkurentna domaća proizvodnja nužni su za obranu i zrakoplovno-svemirsku industriju, za postizanje gospodarske otpornosti te za izbjegavanje neželjene ovisnosti o dobavljačima iz trećih zemalja.

(10)

Očekuje se da će se globalni prekomjerni kapaciteti sa 602 milijuna tona u 2024., što odgovara peterostrukoj potražnji u Uniji, povećati na 721 milijun tona do 2027. Unija je već donijela nekoliko mjera trgovinske zaštite u sektorima metala, među ostalim u odnosu na željezo i čelik. Međutim, te mjere trgovinske zaštite neutralizira kontinuirano veliko povećanje kapaciteta u drugim regijama, potpuno odvojeno od razvoja domaće i globalne potražnje. Na industriju čelika Unije sve više negativno utječu globalni prekomjerni kapaciteti i globalni poremećaji, uključujući netržišne politike i prakse u određenim trećim zemljama kojima se umjetno podupiru njihove domaće industrije ili izbjegavaju mjere trgovinske zaštite i sankcije Unije. Posljedično, Unija je jedina velika regija u kojoj se proizvodi čelik čiji se kapaciteti trenutačno smanjuju. Stoga bi svaka mjera koja se odnosi na sektor čelika trebala imati u vidu dugoročnu perspektivu, jer je globalni prekomjerni kapacitet strukturni problem koji se vjerojatno neće riješiti u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju.

(11)

Osim toga, mjere koje su u posljednje vrijeme uvele treće zemlje i kojima se ograničava trgovina dodatno povećavaju pritisak uvoza na tržište Unije, i u smislu količine i cijena. Očekuje se da će se taj pritisak dodatno povećati, što će možda uzrokovati daljnje smanjenje proizvodnje u Uniji.

(12)

Zbog toga je industrija čelika Unije u teškom stanju s dosad najvećim gubitkom proizvodnog kapaciteta od više od 30 milijuna tona od 2018., s nikad nižom stopom iskorištenosti kapaciteta koja je 2024. dosegnula 67 %, s otpuštenih oko 30 000 radnika od 2018., pri čemu je najavljeno nekoliko tisuća novih otpuštanja te s kontinuiranim financijskim gubitcima.

(13)

Multilateralni trgovinski sustav utemeljen na pravilima, u čijem je središtu Svjetska trgovinska organizacija (WTO), i dalje je temelj za osiguravanje stabilnosti, predvidljivosti i pravednosti u globalnoj trgovini. Stoga bi ovu Uredbu trebalo osmisliti i provoditi u potpunosti u skladu s obvezama Unije u okviru WTO-a, posebno u pogledu raspodjele carinskih kvota.

(14)

S obzirom na brzo pogoršanje stanja industrije čelika u Uniji, njezinu sve veću stratešku važnost i dosad nezadovoljavajući napredak u pronalaženju zajedničkog rješenja za problem strukturnih globalnih prekomjernih kapaciteta, posebno u okviru GFSEC-a, potrebno je donijeti mjeru koja će zamijeniti Provedbenu uredbu (EU) 2019/159. Unija je istodobno i dalje predana postizanju dogovora, što je izrazila na ministarskom sastanku GFSEC-a 10. listopada 2025., o radu na sveobuhvatnom okviru za zajedničko djelovanje s ciljem rješavanja temeljnih uzroka globalnih prekomjernih kapaciteta.

(15)

Stoga bi se ovom Uredbom trebao uspostaviti dosljedan i sveobuhvatan okvir za rješavanje negativnih trgovinskih učinaka globalnih prekomjernih kapaciteta na tržištu čelika Unije. S obzirom na ozbiljne poremećaje u sektoru čelika i brzo pogoršanje stanja industrije čelika u Uniji, potrebno je obuhvatiti sve treće zemlje, uključujući one s kojima je Unija sklopila sporazum o slobodnoj trgovini i one koje ostvaruju korist od autonomnih carinskih povlastica, kao što je sustav općih carinskih povlastica Unije na temelju Uredbe (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (3). Okvirom uspostavljenim ovom Uredbom trebalo bi predvidjeti, s jedne strane, otvaranje carinskih kvota i utvrđivanje carine izvan kvote i, s druge strane, mogućnost, prema potrebi, primjene bilateralnih zaštitnih mjera u pogledu proizvoda iz trećih zemalja s kojima je Unija sklopila sporazum o slobodnoj trgovini. Ako nije primjereno primjenjivati bilateralne zaštitne mjere, proizvodi iz trećih zemalja s kojima je Unija sklopila sporazum o slobodnoj trgovini trebali bi podlijegati carinskim kvotama i carini izvan kvote predviđenima ovom Uredbom.

(16)

Iako je Provedbenom uredbom (EU) 2019/159 carina izvan kvote utvrđena na 25 %, uzimajući u obzir razinu carina u sektoru čelika na drugim ključnim tržištima, primjereno je povisiti razinu carine izvan kvote na 50 %, kako bi se smanjio rizik preusmjeravanja trgovine. Ta bi carina nadopunila druge carine koje se primjenjuju na kategorije proizvoda obuhvaćene ovom Uredbom.

(17)

S obzirom na blisku i jedinstvenu integraciju u okviru Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (4), uvoz u Uniju iz Islanda, Lihtenštajna i Norveške trebalo bi isključiti iz primjene carinskih kvota i carine izvan kvote.

(18)

Ukupnu količinu carinskih kvota izračunana je primjenom tržišnog udjela uvoza na tržištu Unije u 2013. kao referentne vrijednosti, što je iznosilo oko 13 % na ukupnu potrošnju na tržištu čelika Unije 2024., što je posljednja godina za koju su dostupni potpuni podatci. U izračunu se ne uzima u obzir uvoz podrijetlom iz Bjelarusa i Ruske Federacije, na koje se trenutačno primjenjuju zabrane uvoza. Iz toga proizlazi ukupna godišnja količina carinske kvote od 18 345 922 tone.

(19)

Carinske kvote trebalo bi raščlaniti po kategoriji proizvoda na temelju udjela uvoza koji je svaka kategorija proizvoda imala u razdoblju 2022. – 2024. To referentno razdoblje za raščlambu udjela u carinskoj kvoti je primjereno jer točno odražava novije trgovinske tokove.

(20)

Carinskim kvotama trebalo bi upravljati na tromjesečnoj osnovi u skladu sa sustavom upravljanja iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (5). Ta vrsta upravljanja osigurava djelotvornost jer se izbjegavaju nerazmjerno velike količine uvoza u vrlo kratkom razdoblju, a da se pritom neopravdano ne ometaju trgovinski tokovi. Tijekom prve godine primjene ove Uredbe carinske kvote koje se ne iskoriste u roku od jednog tromjesečja trebalo bi prenijeti u sljedeće tromjesečje u istom godišnjem razdoblju primjene carinske kvote kako bi se gospodarskim subjektima omogućila veća fleksibilnost i doprinijelo osiguravanju kontinuiteta u lancima opskrbe i ispunjavanju postojećih ugovora o opskrbi. Nakon prve godine primjene ove Uredbe možda bude potrebno prilagoditi pravila o prijenosu neiskorištenih carinskih kvota, uzimajući u obzir reakcije tržišta na mjere predviđene u ovoj Uredbi, kao i potrebu za rješavanjem mogućih poremećaja na tržištu. Na primjer, iskustvo s upravljanjem carinskim kvotama u sektoru čelika stečeno Provedbenom uredbom (EU) 2019/159 pokazalo je da prijenos neiskorištenih carinskih kvota u određenim okolnostima može doprinijeti povećanom pritisku uvoza u određenim tromjesečjima ili kategorijama proizvoda, posebno ako se potražnja na tržištu smanji ili potrošnja opadne, a uvoz i dalje ostane visok. S druge strane, nepostojanje prijenosa u određenim drugim okolnostima može doprinijeti poteškoćama u osiguravanju kontinuiteta u lancima opskrbe i ispunjavanju postojećih ugovora o opskrbi.

(21)

Stoga bi se radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo dodijeliti Komisiji u pogledu utvrđivanja treba li dopustiti prijenos neiskorištenih carinskih kvota, uzimajući u obzir, s jedne strane, povećanu razinu pritiska uvoza i, s druge strane, razinu prosječne upotrebe carinskih kvota i nedovoljnu dostupnost opskrbe za korisnike čelika na kraju proizvodnog lanca. Osobito, ako je prosječna upotreba carinskih kvota za određenu kategoriju proizvoda veća od 80 % tijekom prva tri tromjesečja godišnjeg razdoblja primjene carinskih kvota, prijenos bi trebalo dopustiti jer bi se znatno smanjio rizik od vrlo velikog obujma bescarinskog uvoza u određenom tromjesečju.

(22)

Kako bi se osigurala djelotvornost ove Uredbe u otklanjanju učinaka globalnih prekomjernih kapaciteta te s obzirom na posebnosti proizvoda od čelika i modernih tehnika proizvodnje i opskrbe, važno je utvrditi zemlju „taljenja i lijevanja”, što znači izvornu lokaciju na kojoj su sirovi čelik ili željezo prvobitno proizvedeni u tekućem obliku u peći za proizvodnju čelika ili željeza, a zatim izlijevani u prvo kruto stanje. To prvo kruto stanje može biti polugotovi proizvod, uključujući ploče, gredice ili ingote ili gotovi proizvod od čelika. Od uvoznika bi se trebalo zahtijevati da dostave dokaze o zemlji „taljenja i lijevanja”, kao što je potvrda o ispitivanju materijala. Takvim bi se zahtjevom povećala transparentnost u lancu opskrbe za uvoz čelika i omogućilo Komisiji da dobije pouzdane informacije o podrijetlu uvoza čelika u Uniju.

(23)

Komisiji bi također trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje vrste dokaza koje uvoznici trebaju dostaviti kako bi dokazali zemlju „taljenja i lijevanja”. Prije izvršavanja svojih provedbenih ovlasti u pogledu dokaza o zemlji „taljenja i lijevanja” važno je da Komisija provede savjetovanja s relevantnim dionicima, uključujući proizvođače čelika, korisnike i države članice, kako bi se osiguralo da je vrsta potrebnih dokaza dovoljna za dokazivanje zemlje „taljenja i lijevanja” te da pažljivo procijeni posebnu situaciju malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) i izbjegne nerazmjerno administrativno opterećenje.

(24)

Komisiji bi trebalo dodijeliti i provedbene ovlasti za utvrđivanje raspodjele po zemljama carinskih kvota otvorenih na temelju ove Uredbe. Pri utvrđivanju te raspodjele Komisija bi trebala uzeti u obzir tržišni udio uvoza koji je prevladavao na tržištu čelika Unije prije učinka globalnih prekomjernih kapaciteta na tržište Unije. Godina 2013. najprikladnija je osnova za taj izračun jer na nju nije utjecala prevalencija globalnih prekomjernih kapaciteta, koji je znatno porastao 2015., ali čiji su učinci već bili vidljivi u smislu povećanog prodora uvoza u 2014. Istodobno je važno, pri raspodjeli carinskih kvota, uzeti u obzir prethodne carinske kvote, a posebno one utvrđene provedbenim uredbama Komisije (EU) 2023/1331 (6) i (EU) 2023/2840 (7) u odnosu na trgovinske tokove proizvoda od čelika podrijetlom iz Ujedinjene Kraljevine i unesenih u Sjevernu Irsku izravnim prijevozom iz drugih dijelova Ujedinjene Kraljevine. Nadalje, Komisija bi trebala uzeti u obzir postojeće i buduće sporazume o slobodnoj trgovini, posebno one koji su u naprednoj fazi pregovora. Trebalo bi, prema potrebi, uzeti u obzir i druge elemente, kao što su učinci mjera trećih zemalja koji narušavaju trgovinu i utječu na tržište čelika Unije, činjenica da je utvrđeno da treća zemlja krši konvencije Međunarodne organizacije rada (ILO) ili multilateralne sporazume u području okoliša, Unijino sklapanje međunarodnih sporazuma na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994., sklapanje bilo kojeg međunarodnog sporazuma ili neobvezujućeg međunarodnog dogovora o razinama globalnih prekomjernih kapaciteta za proizvode koji su obuhvaćeni ovom Uredbom i potreba da se osigura diversifikacija izvora opskrbe. Jednako tako trebalo bi uzeti u obzir interese zemalja kandidatkinja za pristupanje Uniji koje se suočavaju s izvanrednom i neposrednom sigurnosnom situacijom, posebno ako su prethodno imale koristi od povlaštenog pristupa tržištu Unije za kategorije proizvoda na koje se primjenjuje ova Uredba, kao što je Ukrajina, a da se pritom ne ugrozi učinkovitost ove Uredbe. Nadalje, Komisija bi trebala uzeti u obzir carinske kvote, ako postoje, otvorene u okviru bilateralnih zaštitnih mjera kako bi se osiguralo da ukupna količina carinskih kvota koje je otvorila Unija ne premašuje količinu predviđenu u odgovarajućem prilogu. Nadalje, kako bi se osigurala usklađenost i dosljednost vanjskog djelovanja Unije, ako se mjerama ograničavanja zabranjuje uvoz iz trećih zemalja jedne ili više kategorija proizvoda obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe, Komisija tim trećim zemljama ne bi trebala raspodijeliti carinske kvote za te kategorije proizvoda. Naposljetku, Komisija bi od 1. listopada 2027. trebala uzeti u obzir informacije o zemlji „taljenja i lijevanja” prikupljene od uvoznika.

(25)

Komisiji bi trebalo dodijeliti i provedbene ovlasti za primjenu, prema potrebi, bilateralnih zaštitnih mjera za uvoz proizvoda podrijetlom iz tih trećih zemalja s kojima je Unija sklopila sporazum o slobodnoj trgovini. Te bilateralne zaštitne mjere trebale bi biti u skladu s primjenjivim sporazumom o slobodnoj trgovini. Pri određivanju bilateralnih zaštitnih mjera koje će se primjenjivati važno je da Komisija uzme u obzir potrebu za uspostavom dosljednog i sveobuhvatnog okvira na temelju ove Uredbe i za rješavanjem negativnih trgovinskih učinaka globalnih prekomjernih kapaciteta na tržište čelika Unije. Nadalje, kako bi se osiguralo da Komisija može brzo primijeniti bilateralne zaštitne mjere, potrebno je da se uvjeti i postupci utvrđeni u Uredbi (EU) 2019/287 Europskog parlamenta i Vijeća (8) ne primjenjuju na bilateralne zaštitne mjere koje se primjenjuju na temelju ove Uredbe.

(26)

Provedbene ovlasti dodijeljene ovom Uredbom trebalo bi izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Za donošenje relevantnih provedbenih akata trebalo bi primjenjivati postupak ispitivanja.

(27)

Komisija bi trebala donijeti neposredno primjenjive provedbene akte u opravdanim slučajevima kada je potrebno osigurati pravovremenu raspodjelu carinskih kvota ili pravovremenu primjenu bilateralnih zaštitnih mjera, i kada to iziskuju krajnje hitni razlozi.

(28)

Kako bi se osiguralo da je razina kvota otvorenih za uvoz u Uniju prilagođena promjenjivim okolnostima na tržištima proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s izmjenom količina carinskih kvota utvrđenih u ovoj Uredbi. Istodobno, svaka izmjena tih količina trebala bi ostati usklađena s ciljem ove Uredbe. Stoga je primjereno utvrditi najmanju i najveću ukupnu vrijednost količina carinskih kvota utvrđenih u ovoj Uredbi, uzimajući pritom u obzir da se prema predviđanjima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj o izgledima za čelik za 2025., predviđa se da će potrošnja čelika u Uniji ostati stabilna do 2030. Maksimalna ukupna vrijednost trebala bi se izračunati primjenom tržišnog udjela od 13 % na razinu potrošnje zabilježenu 2018., koja je bila najviša godišnja razina u razdoblju 2013. – 2024. Najmanju ukupnu vrijednost trebalo bi odrediti uzimajući u obzir potrebu za osiguravanjem jednake razine fleksibilnosti u slučaju pogoršanja situacije na tržištu. U skladu s tim, Komisiju bi trebalo ovlastiti za izmjenu količina carinskih kvota utvrđenih u ovoj Uredbi samo ako njihova ukupna vrijednost ostane između 14 400 000 tona i 22 200 000 tona. Pri izvršavanju svojih delegiranih ovlasti Komisija bi, ovisno o slučaju, trebala uzeti u obzir razvoj potražnje, promjene udjela uvoza na tržištu, znatne promjene globalnih prekomjernih kapaciteta, razinu napretka u smjeru dekarbonizacije sektora čelika u Uniji s obzirom na klimatske ciljeve Unije, razvoj i opseg mjera trećih zemalja koje utječu na uvoz čelika, moguće probleme dostupnosti opskrbe u određenim kategorijama proizvoda povezane s nedovoljnim kapacitetom i znatnim povezanim povećanjima cijena, ciljeve zajedničke sigurnosne i obrambene politike Unije te neopravdane učinke istiskivanja u određenim carinskim kvotama. Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a i kako bi se izmijenio popis proizvoda iz Priloga Uredbi (EU) 2020/2170 Europskog parlamenta i Vijeća (10). Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(29)

Ako Komisija raspodjeljuje carinske kvote, primjenjuje bilateralne zaštitne mjere ili mijenja opseg carinskih kvota, trebala bi uzeti u obzir interes Unije. Utvrđivanje interesa Unije trebalo bi se temeljiti na svim dostupnim informacijama i trebalo bi uključivati procjenu različitih interesa u cjelini. Ti interesi obuhvaćaju interese gospodarskih subjekata Unije, uključujući industrije na početku i na kraju proizvodnog lanca, te interese krajnjih potrošača Unije.

(30)

Budući da se ovom Uredbom utvrđuju novi zahtjevi za gospodarske subjekte Unije, bi Komisija bi trebala osigurati internetsku kontaktnu točku preko koje bi gospodarski subjekti Unije mogli zatražiti informacije o provedbi ove Uredbe, među ostalim u pogledu sustava upravljanja carinama, raspodjele carinskih kvota i primjene načela „taljenja i lijevanja”.

(31)

Komisija bi trebala provoditi periodične procjene opsega proizvoda iz ove Uredbe. Posebno, Komisija bi do 31. prosinca 2026. trebala procijeniti potrebu za izmjenom opsega proizvoda kako bi se obuhvatili određeni proizvodi. Komisija bi do 30. lipnja 2027. trebala procijeniti potrebu za izmjenom opsega proizvoda, posebno kako bi se utvrdilo bi li on trebao obuhvaćati i proizvode koji su izrađeni od znatne količine čelika ili sadržavaju znatnu količinu čelika, što uključuje prioritetno proizvode od željeza i čelika na kraju proizvodnog lanca koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom. Nadalje, Komisija bi do 30. lipnja 2029. i svake dvije godine nakon toga trebala provesti daljnje procjene opsega proizvoda, osim ako je zbog znatnih poremećaja na tržištu ili iznenadnih promjena u tokovima svjetske trgovine potrebna ranija procjena. Nadalje, Komisija bi trebala pravovremeno provoditi savjetovanja s dionicima prije svake procjene opsega proizvoda. Posebno, s obzirom na kratak vremenski okvir za početnu procjenu, savjetovanje bi trebalo pokrenuti do 1. srpnja 2026. Ako procjene pokažu potrebu za izmjenom opsega proizvoda, Komisija bi trebala razmotriti podnošenje zakonodavnog prijedloga Europskom parlamentu i Vijeću radi izmjene ove Uredbe.

(32)

Do 30. lipnja 2028. Komisija bi na temelju informacija prikupljenih u skladu s ovom Uredbom trebala procijeniti je li potrebno odrediti zemlju „taljenja i lijevanja” kao osnovu za ostvarivanje koristi od carinskih kvota predviđenih ovom Uredbom, posebno kako bi se spriječio da čelik koji je proizveden u određenim trećim zemljama i koji doprinosi globalnim prekomjernim kapacitetima neopravdano uđe na tržište Unije nakon daljnje prerade u ostalim trećim zemljama. Na temelju te procjene, Komisija bi trebala razmotriti podnošenje zakonodavnog prijedloga Europskom parlamentu i Vijeću.

(33)

Komisija bi do 30. lipnja 2028. i svake dvije godine nakon toga trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi ove Uredbe. To bi izvješće trebalo objaviti te bi ono osobito moglo sadržavati informacije o upotrebi i razvoju carinskih kvota te kategoriji i količini uvoza koji nije obuhvaćen carinskim kvotama.

(34)

Do 30. lipnja 2029. i svake tri godine nakon toga Komisija bi trebala ocijeniti učinkovitost ove Uredbe, uzimajući u obzir razvoj ključnih parametara koji su opravdali njezino donošenje, uključujući razvoj i kretanja globalnih prekomjernih kapaciteta i njihove trgovinske učinke na tržište čelika Unije i interes Unije te procijeniti razvoj stanja industrije čelika Unije, uključujući razine cijena i iskorištenost kapaciteta, učinak na industrije na početku i na kraju proizvodnog lanca, kao i na krajnje potrošače u Uniji, te proces dekarbonizacije sektora čelika u Uniji, uzimajući u obzir klimatske ciljeve Unije. Osim toga, važno je da Komisija uzme u obzir stanje mjera trećih zemalja kojima se ograničava trgovina čelikom te posljedice i učinke koje bi one mogle ili će vjerojatno imati u smislu rizika od preusmjeravanja trgovine na tržište Unije kao i da analizira stanje u odnosu na postojanje netržišnih politika i praksi u trećim zemljama i njihov učinak na tržište čelika Unije.

(35)

Potrebno je izmijeniti Uredbu (EU) 2020/2170 kako bi se osigurala kontinuirana primjena postojećih aranžmana za proizvode od čelika podrijetlom iz Ujedinjene Kraljevine koji su pušteni u slobodni promet u Sjevernoj Irskoj, a koji su navedeni u Prilogu toj uredbi.

(36)

U skladu s načelom proporcionalnosti, radi ostvarenja temeljnog cilja otklanjanja negativnih trgovinskih učinaka globalnih prekomjernih kapaciteta na tržište čelika Unije potrebno je i primjereno otvoriti carinske kvote i utvrditi carinu izvan kvote te predvidjeti mogućnost primjene bilateralnih zaštitnih mjera u vezi s uvozom proizvoda od čelika u Uniju. Ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje cilja u skladu s člankom 5. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).

(37)

S obzirom na to da je potrebno osigurati da se mjere predviđene ovom Uredbom primjenjuju od 1. srpnja 2026., ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Cilj je ove Uredbe otkloniti negativne trgovinske učinke globalnih prekomjernih kapaciteta na tržište čelika Unije uspostavom dosljednog i sveobuhvatnog okvira koji se temelji, s jedne strane, na otvaranju carinskih kvota i utvrđivanju carine izvan kvote za proizvode obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe koji se uvoze u Uniju i, s druge strane, na mogućnosti, prema potrebi, primjene bilateralnih zaštitnih mjera u pogledu tih proizvoda podrijetlom iz trećih zemalja s kojima je Unija sklopila sporazum o slobodnoj trgovini.

2. Mjere donesene na temelju ove Uredbe ne smiju ograničavati trgovinu više nego što je to nužno potrebno za otklanjanje negativnih učinaka globalnih prekomjernih kapaciteta na tržište čelika Unije.

Članak 2.

1. Carinske kvote Unije ovime se otvaraju na godišnjoj osnovi za uvoz u Uniju svake od kategorija proizvoda navedenih u Prilogu I.

2. Za svaku kategoriju proizvoda navedenu u Prilogu I. otvara se određena količina carinske kvote kako je predviđeno u Prilogu II. na godišnjoj osnovi od 1. srpnja svake godine do 30. lipnja sljedeće godine („godišnje razdoblje primjene”). Ukupna godišnja količina carinskih kvota utvrđena je u Prilogu II.

3. Ako je carinska kvota iscrpljena ili ako se na uvoz kategorija proizvoda ne primjenjuje carinska kvota, uvoz kategorija proizvoda navedenih u Prilogu I. podliježe carini izvan kvote po stopi od 50 % ad valorem kako je utvrđena u Prilogu II.

4. Ovaj se članak primjenjuje na sav uvoz kategorija proizvoda navedenih u Prilogu I., uključujući uvoz proizvoda podrijetlom iz zemlje s kojom je Unija sklopila sporazum kojim se predviđaju carinske povlastice ili iz zemlje na koju se primjenjuju autonomne carinske povlastice.

5. Ovaj se članak ne primjenjuje na proizvode podrijetlom iz:

(a)

Islanda, Lihtenštajna ili Norveške;

(b)

zemalja na koje se primjenjuju bilateralne zaštitne mjere u skladu s člankom 6.

Članak 3.

1. Carinskim kvotama utvrđenima u članku 2. upravljaju Komisija i države članice u skladu sa sustavom upravljanja carinskim kvotama predviđenim u člancima od 49. do 54. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447.

2. Carinskim kvotama upravlja se tromjesečno.

3. Dodjela svake tromjesečne kvote obustavljaju se dvadesetog radnog dana Komisije nakon završetka tromjesečnog razdoblja.

4. Od 1. srpnja 2026. do 30. lipnja 2027. neiskorištene količine carinskih kvota u jednom tromjesečju prenose se u sljedeće tromjesečje u istom godišnjem razdoblju primjene.

5. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje treba li, za svaku kategoriju proizvoda navedenu u Prilogu I., neiskorištene količine carinskih kvota u jednom tromjesečju prenijeti u sljedeće tromjesečje u istom godišnjem razdoblju primjene, uzimajući u obzir, prema potrebi:

(a)

povećanu razinu pritiska uvoza, posebno zbog koncentracije vrlo velike količine bescarinskog uvoza u određenom tromjesečju;

(b)

prosječno korištenje carinskih kvota tijekom prva tri tromjesečja godišnjeg razdoblja primjene, posebno ako je to prosječno korištenje veće od 80 %;

(c)

nedovoljnu dostupnost opskrbe za korisnike čelika na kraju proizvodnog lanca zbog tržišnih kretanja.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2. Prvi od tih provedbenih akata primjenjuje se od 1. srpnja 2027.

Članak 4.

1. U trenutku uvoza uvoznici kategorija proizvoda navedenih u Prilogu I. dostavljaju provjerljive odgovarajuće dokaze, kao što je potvrda o ispitivanju materijala, kojom se dokazuje zemlja u kojoj su sirovi čelik ili željezo prvotno proizvedeni u tekućem obliku u peći za proizvodnju čelika ili željeza, a zatim lijevani u svoje prvo kruto stanje („zemlja taljenja i lijevanja”).

2. Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata radi utvrđivanja vrste dokaza koje uvoznici trebaju dostaviti na temelju stavka 1., uzimajući pritom u obzir poseban položaj MSP-ova i izbjegavajući nerazmjerno administrativno opterećenje. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2. Prvi od tih provedbenih akata donosi se do 31. kolovoza 2026.

Članak 5.

1. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje raspodjela po zemljama carinskih kvota navedenih u Prilogu II., uzimajući u obzir interes Unije i, prema potrebi, sljedeće elemente:

(a)

razine carinskih kvota prema udjelu uvoza na tržištu koji je 2013. prevladavao na tržištu čelika Unije;

(b)

carinske kvote po kategoriji proizvoda na temelju udjela uvoza koji je svaka kategorija proizvoda imala u razdoblju 2022. – 2024., izračunane kao udio u razinama carinskih kvota iz točke (a);

(c)

postojeće i buduće sporazume o slobodnoj trgovini čije područje primjene obuhvaća bilo koju od kategorija proizvoda navedenih u Prilogu I.;

(d)

trgovinsko nepovoljne učinke mjera trećih zemalja koji utječu na tržište čelika Unije;

(e)

je li utvrđeno da treća zemlja krši konvencije ILO-a ili multilateralne sporazume o okolišu;

(f)

svaki međunarodni sporazum koji je Unija sklopila na temelju članka XXVIII. GATT-a iz 1994. u pogledu carinskih kvota otvorenih za kategorije proizvoda navedene u Prilogu I.;

(g)

svaki međunarodni sporazum ili neobvezujući međunarodni dogovor koji se odnosi na razine globalnih prekomjernih kapaciteta za kategorije proizvoda navedene u Prilogu I.;

(h)

diversifikaciju izvora opskrbe;

(i)

stanje u zemlji kandidatkinji za pristupanje Uniji koja je suočena s izvanrednom i hitnom sigurnosnom situacijom, posebno ako je prethodno imala koristi od povlaštenog pristupa tržištu čelika Unije za kategorije proizvoda na koje se primjenjuje ova Uredba;

(j)

informacije prikupljene pri primjeni članka 4.

2. Ako je Komisija primijenila bilateralne zaštitne mjere u skladu s člankom 6. koje uključuju carinske kvote, provedbenim aktima iz stavka 1. ovog članka ne raspodjeljuje se količina carinskih kvota koja odgovara carinskim kvotama otvorenima u okviru tih bilateralnih zaštitnih mjera.

3. Ako se mjerama ograničavanja donesenima na temelju članka 29. UEU-a i članka 215. UFEU-a zabranjuje uvoz iz trećih zemalja jedne ili više kategorija proizvoda navedenih u Prilogu I. ovoj Uredbi, provedbenim aktima iz stavka 1. ovog članka tim se trećim zemljama ne raspodjeljuje carinske kvote za te kategorije proizvoda.

4. Provedbeni akti iz stavka 1. ovog članka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2. Prvi od tih provedbenih akata primjenjuje se od 1. srpnja 2026.

5. Zbog opravdanih krajnje hitnih razloga povezanih s potrebom da se raspodjela carinskih kvota navedenih u Prilogu II. osigura do 1. srpnja 2026., Komisija u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 3. donosi provedbene akte koji se odmah primjenjuju.

Članak 6.

Odstupajući od Uredbe (EU) 2019/287 Komisija može donijeti provedbene akte kojima se primjenjuju bilateralne zaštitne mjere na uvoz proizvoda obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe podrijetlom iz zemalja s kojima je Unija sklopila sporazum o slobodnoj trgovini. Te bilateralne zaštitne mjere u skladu su s primjenjivim sporazumom o slobodnoj trgovini i uzimaju u obzir interes Unije.

Provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2.

Zbog opravdanih krajnje hitnih razloga povezanih s potrebom da se osigura da se bilateralne zaštitne mjere primjenjuju od 1. srpnja 2026., Komisija može donijeti provedbene akte koji se odmah primjenjuju u skladu s postupkom iz članka 7. stavka 3.

Članak 7.

1. Komisiji pomaže Odbor za trgovinske prepreke osnovan člankom 7. Uredbe (EU) 2015/1843 Europskog parlamenta i Vijeća (12). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.

Članak 8.

1. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 9. radi izmjene količina carinskih kvota navedenih u Prilogu II., osiguravajući pritom da njihova ukupna vrijednost nije manja od 14 400 000 tona ni veća od 22 200 000 tona.

Komisija uzima u obzir interes Unije i, prema potrebi, sljedeće elemente:

(a)

razvoj potražnje;

(b)

promjene udjela uvoza na tržištu;

(c)

znatne promjene globalnih prekomjernih kapaciteta;

(d)

proces dekarbonizacije sektora čelika u Uniji;

(e)

razvoj i opseg mjera trećih zemalja koje utječu na uvoz čelika;

(f)

moguće probleme u pogledu dostupnosti opskrbe u određenim kategorijama proizvoda povezane s nedovoljnim lako dostupnim kapacitetom u Uniji u određenim kategorijama proizvoda u usporedbi s potražnjom i znatnim povezanim povećanjima cijena, što negativno utječe na industrije Unije na kraju proizvodnog lanca;

(g)

ciljeve sigurnosne i obrambene politike Unije;

(h)

neopravdane učinke istiskivanja u određenim carinskim kvotama.

2. Ako je, u slučaju iznenadnih promjena na tržištima kategorija proizvoda navedenih u Prilogu I., potrebno brzo izmijeniti ovu Uredbu i to iziskuju krajnje hitni razlozi, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 10.

Članak 9.

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima ovim člankom.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 25. lipnja 2026. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od 5 godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 10.

1. Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se sve dok nije podnesen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 2. Prilikom priopćenja delegiranog akta Europskom parlamentu i Vijeću navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.

2. Europski parlament ili Vijeće mogu podnijeti prigovor na delegirani akt u skladu s postupkom iz članka 9. stavka 6. U takvom slučaju Komisija bez odgode stavlja dotični akt izvan snage nakon što joj Europski parlament ili Vijeće priopće svoju odluku o podnošenju prigovora.

Članak 11.

Komisija stavlja na raspolaganje internetsku kontaktnu točku. Gospodarski subjekti iz Unije mogu se koristiti tom kontaktnom točkom kako bi zatražili informacije o provedbi ove Uredbe.

Članak 12.

1. Komisija do 31. prosinca 2026. ocjenjuje potrebu za izmjenom opsega proizvoda kako bi se uključili proizvodi obuhvaćeni sljedećim oznakama Kombinirane nomenklature (KN), kako je utvrđena u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (13):

(a)

7303 00 10 , 7303 00 90 ;

(b)

7229 20 00 , 7229 90 20 , 7229 90 50 , 7229 90 90 ;

(c)

7223 00 11 , 7223 00 19 , 7223 00 91 , 7223 00 99 ;

(d)

7214 10 00 , 7228 10 50 , 7228 40 10 , 7228 40 90 .

Ako je u svojoj procjeni prikupila dovoljno dokaza o postojanju potrebe za time, Komisija može, bez nepotrebne odgode, podnijeti zakonodavni prijedlog Europskom Parlamentu i Vijeću. U tu svrhu Komisija do 1. srpnja 2026. pokreće postupak savjetovanja s dionicima, uključujući gospodarske subjekte i države članice.

2. Komisija do 30. lipnja 2027. procjenjuje potrebu za izmjenom opsega proizvoda, posebno uzimajući u obzir bi li on trebao obuhvaćati dodatne proizvode koji su izrađeni od znatne količine čelika ili sadržavaju znatnu količinu čelika, što uključuje prioritetno proizvode od željeza i čelika na kraju proizvodnog lanca koji nisu obuhvaćeni Prilogom I. Ako je u svojoj procjeni prikupila dovoljno dokaza o postojanju potrebe za time, Komisija može, bez nepotrebne odgode, podnijeti zakonodavni prijedlog Europskom Parlamentu i Vijeću.

3. Komisija do 30. lipnja 2029. i svake dvije godine nakon toga procjenjuje potrebu za izmjenom opsega proizvoda, uzimajući u obzir šire stanje u pogledu konkurentnosti Unije i industrije čelika Unije, uključujući dionike i na početku i na kraju proizvodnog lanca, a posebno položaj MSP-ova, kao i sigurnosnu i obrambenu politiku Unije. U slučaju znatnih poremećaja na tržištu ili iznenadnih promjena u globalnim trgovinskim tokovima Komisija tu procjenu provodi ranije.

4. Za potrebe procjena iz stavaka 2. i 3. Komisija pokreće pravovremen postupak savjetovanja s dionicima, uključujući gospodarske subjekte i države članice.

5. Do 30. lipnja 2028. Komisija na temelju informacija prikupljenih u skladu s člankom 4. procjenjuje je li potrebno odrediti zemlju „taljenja i lijevanja” kao osnovu za ostvarivanje koristi od carinskih kvota predviđenih ovom Uredbom. Na temelju te procjene Komisija može podnijeti zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Do 30. lipnja 2029. i svake tri godine nakon toga Komisija ocjenjuje učinkovitost ove Uredbe, nakon provedbe opsežnih savjetovanja s dionicima u cijelom lancu vrijednosti čelika.

U toj se evaluaciji uzimaju u obzir:

(a)

postojanost okolnosti koje su opravdale donošenje ove Uredbe;

(b)

interes Unije; i

(c)

stanje u pogledu industrije čelika Unije, uključujući:

razine cijena i iskorištenost kapaciteta;

ii.

učinak na industrije na početku i na kraju proizvodnog lanca, kao i krajnje korisnike u Uniji; i

iii.

proces dekarbonizacije sektora čelika u Uniji.

Na temelju te evaluacije Komisija može podnijeti zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću za izmjenu ove Uredbe.

7. Do 30. lipnja 2028. i svake dvije godine nakon toga, Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o provedbi ove Uredbe. To se izvješće objavljuje.

Članak 13.

Uredba (EU) 2020/2170 mijenja se kako slijedi:

u članku 1. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Roba navedena u Prilogu koja je podrijetlom iz Ujedinjene Kraljevine i koja je obuhvaćena područjem primjene Uredbe (EU) 2026/1384 Europskog parlamenta i Vijeća (*1), a koja se u Sjevernu Irsku unosi izravnim prijevozom iz drugih dijelova Ujedinjene Kraljevine, također ispunjava uvjete za postupanje u skladu s uvoznim carinskim kvotama Unije ako se ta roba pušta u slobodni promet na državnom području Sjeverne Irske.

(*1) Uredba (EU) 2026/1384 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2026. o otklanjanju negativnih trgovinskih učinaka globalnih prekomjernih kapaciteta na tržište čelika Unije i izmjeni Uredbe (EU) 2020/2170 (SL L, 2026/1384, 24.6.2026., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2026/1384/oj).”;"

članak 1.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.a

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 1.b o izmjeni ove Uredbe kako bi se na popis iz Priloga dodale određene kategorije robe podrijetlom iz Ujedinjene Kraljevine koja je obuhvaćena područjem primjene Uredbe (EU) 2026/1384, a koja se u Sjevernu Irsku unosi izravnim prijevozom iz drugih dijelova Ujedinjene Kraljevine, ako je Ujedinjena Kraljevina Uniji na način prihvatljiv za Uniju dokazala da je tu robu potrebno pustiti u slobodni promet u Sjevernoj Irskoj.”.

Članak 14.

Ova Uredba stupa na snagu na dan koji slijedi nakon dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. srpnja 2026.

Međutim:

(a)

članak 4. stavak 2., članak 5. stavak 1. točke od (a) do (i), članak 5. stavci od 2. do 5. te članci 6. i 7. primjenjuju se od 25. lipnja 2026.;

(b)

članak 4. stavak 1. primjenjuje se od 1. listopada 2026.;

(c)

članak 5. stavak 1. točka (j) primjenjuje se od 1. listopada 2027.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 17. lipnja 2026.

Za Europski parlament

Predsjednica

R. METSOLA

Za Vijeće

Predsjednica

M. RAOUNA

(1) Stajalište Europskog parlamenta od 19. svibnja 2026. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 8. lipnja 2026.

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/159 оd 31. siječnja 2019. o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 31, 1.2.2019., str. 27., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2019/159/oj).

(3) Uredba (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 732/2008 (SL L 303, 31.10.2012., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2012/978/oj).

(4) SL L 1, 3.1.1994., str. 3., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_internation/1994/1/oj.

(5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 od 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Carinskom zakoniku Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2015/2447/oj).

(6) Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/1331 оd 29. lipnja 2023. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2019/159 o uvođenju konačne zaštitne mjere protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L 166, 30.6.2023., str. 98., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/1331/oj).

(7) Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/2840 оd 14. prosinca 2023. o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/159 o uvođenju konačne zaštitne mjere protiv uvoza određenih proizvoda od čelika (SL L, 2023/2840, 15.12.2023., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2023/2840/oj).

(8) Uredba (EU) 2019/287 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. veljače 2019. o provedbi bilateralnih zaštitnih klauzula i drugih mehanizama kojima se omogućuje privremeno povlačenje povlastica iz određenih trgovinskih sporazuma sklopljenih između Europske unije i trećih zemalja (SL L 53, 22.2.2019., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2019/287/oj).

(9) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2011/182/oj).

(10) Uredba (EU) 2020/2170 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o primjeni carinskih kvota i drugih uvoznih kvota Unije (SL L 432, 21.12.2020., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2020/2170/oj).

(11) SL L 123, 12.5.2016., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_interinstit/2016/512/oj.

(12) Uredba (EU) 2015/1843 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o utvrđivanju postupaka Unije u području zajedničke trgovinske politike kako bi se osiguralo ostvarivanje prava Unije prema međunarodnim trgovinskim pravilima, posebno onima utvrđenima pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije (SL L 272, 16.10.2015., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2015/1843/oj).

(13) Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/1987/2658/oj).

PRILOG I.

KATEGORIJE PROIZVODA OBUHVAĆENE OVOM UREDBOM

Broj kategorije proizvoda

Naziv kategorije proizvoda

Oznaka KN

Nelegirani i ostali legirani toplovaljani limovi i trake

7208 10 00 , 7208 25 00 , 7208 26 00 , 7208 27 00 , 7208 36 00 , 7208 37 00 , 7208 38 00 , 7208 39 00 , 7208 40 00 , 7208 52 10 , 7208 52 99 , 7208 53 10 , 7208 53 90 , 7208 54 00 , 7211 13 00 , 7211 14 00 , 7211 19 00 , 7225 19 10 , 7225 30 10 , 7225 30 30 , 7225 30 90 , 7225 40 15 , 7225 40 90 , 7226 19 10 , 7226 91 20 , 7226 91 91 , 7226 91 99

Nelegirani i ostali legirani toplovaljani limovi i trake

7212 60 00

Nelegirani i ostali legirani hladnovaljani limovi

7209 15 00 , 7209 16 90 , 7209 17 90 , 7209 18 91 , 7209 25 00 , 7209 26 90 , 7209 27 90 , 7209 28 90 , 7209 90 20 , 7209 90 80 , 7211 23 20 , 7211 23 30 , 7211 23 80 , 7211 29 00 , 7211 90 20 , 7211 90 80 , 7225 50 20 , 7225 50 80 , 7226 20 00 , 7226 92 00

3.A

Elektrolimovi (osim elektročelika s orijentiranim kristalima)

7209 16 10 , 7209 17 10 , 7209 18 10 , 7209 26 10 , 7209 27 10 , 7209 28 10

3.B

7225 19 90 , 7226 19 80

Limovi s metalnom prevlakom

7212 50 20

oznake TARIC: 7210 41 00 20, 7210 41 00 30, 7210 49 00 20, 7210 49 00 30, 7210 61 00 20, 7210 61 00 30, 7210 69 00 20, 7210 69 00 30, 7212 30 00 20, 7212 30 00 30, 7212 50 61 20, 7212 50 61 30, 7212 50 69 20, 7212 50 69 30, 7225 92 00 20, 7225 92 00 30, 7225 99 00 11, 7225 99 00 22, 7225 99 00 23, 7225 99 00 41, 7225 99 00 45, 7225 99 00 91, 7225 99 00 92, 7225 99 00 93, 7226 99 30 10, 7226 99 30 30, 7226 99 70 11, 7226 99 70 13, 7226 99 70 91, 7226 99 70 93, 7226 99 70 94

Limovi s metalnom prevlakom

7210 20 00 , 7210 30 00 , 7210 90 80 , 7212 20 00 , 7212 50 30 , 7212 50 40 , 7212 50 90 , 7225 91 00 , 7226 99 10

oznake TARIC: 7210 41 00 80, 7210 49 00 80, 7210 61 00 80, 7210 69 00 80, 7212 30 00 80, 7212 50 61 80, 7212 50 69 80, 7225 92 00 80, 7225 99 00 25, 7225 99 00 95, 7226 99 30 90, 7226 99 70 19, 7226 99 70 96

Limovi s organskom prevlakom

7210 70 80 , 7212 40 80

Proizvodi od bijelog lima

7209 18 99 , 7210 11 00 , 7210 12 20 , 7210 12 80 , 7210 50 00 , 7210 70 10 , 7210 90 40 , 7212 10 10 , 7212 10 90 , 7212 40 20

Nelegirani i ostali legirani kvarto-lim

7208 51 20 , 7208 51 91 , 7208 51 98 , 7208 52 91 , 7208 90 20 , 7208 90 80 , 7210 90 30 , 7225 40 12 , 7225 40 40 , 7225 40 60

Nehrđajući toplovaljani limovi i trake

7219 11 00 , 7219 12 10 , 7219 12 90 , 7219 13 10 , 7219 13 90 , 7219 14 10 , 7219 14 90 , 7219 22 10 , 7219 22 90 , 7219 23 00 , 7219 24 00 , 7220 11 00 , 7220 12 00

Nehrđajući hladnovaljani limovi i trake

7219 31 00 , 7219 32 10 , 7219 32 90 , 7219 33 10 , 7219 33 90 , 7219 34 10 , 7219 34 90 , 7219 35 10 , 7219 35 90 , 7219 90 20 , 7219 90 80 , 7220 20 21 , 7220 20 29 , 7220 20 41 , 7220 20 49 , 7220 20 81 , 7220 20 89 , 7220 90 20 , 7220 90 80

Nehrđajući toplovaljani kvarto-lim

7219 21 10 , 7219 21 90

Nelegirane i ostale legirane šipke i laki profili

7214 30 00 , 7214 91 10 , 7214 91 90 , 7214 99 31 , 7214 99 39 , 7214 99 50 , 7214 99 71 , 7214 99 79 , 7214 99 95 , 7215 90 00 , 7216 10 00 , 7216 21 00 , 7216 22 00 , 7216 40 10 , 7216 40 90 , 7216 50 10 , 7216 50 91 , 7216 50 99 , 7216 99 00 , 7228 10 20 , 7228 20 10 , 7228 20 91 , 7228 30 20 , 7228 30 41 , 7228 30 49 , 7228 30 61 , 7228 30 70 , 7228 30 89 , 7228 60 20 , 7228 60 80 , 7228 70 10 , 7228 70 90 , 7228 80 00

oznaka TARIC: 7228 30 69 99

Čelične šipke za armiranje betona

7214 20 00 , 7214 99 10

oznaka TARIC: 7228 30 69 11

Nehrđajuće šipke i laki profili

7222 11 11 , 7222 11 19 , 7222 11 81 , 7222 11 89 , 7222 19 10 , 7222 19 90 , 7222 20 11 , 7222 20 19 , 7222 20 21 , 7222 20 29 , 7222 20 31 , 7222 20 39 , 7222 20 81 , 7222 20 89 , 7222 30 51 , 7222 30 91 , 7222 30 97 , 7222 40 10 , 7222 40 50 , 7222 40 90

Nehrđajuće žičane šipke

7221 00 10 , 7221 00 90

Nelegirane i ostale legirane žičane šipke

7213 10 00 , 7213 20 00 , 7213 91 10 , 7213 91 20 , 7213 91 41 , 7213 91 49 , 7213 91 70 , 7213 91 90 , 7213 99 10 , 7213 99 90 , 7227 10 00 , 7227 20 00 , 7227 90 10 , 7227 90 50 , 7227 90 95

Profili od željeza ili nelegiranog čelika

7216 31 10 , 7216 31 90 , 7216 32 11 , 7216 32 19 , 7216 32 91 , 7216 32 99 , 7216 33 10 , 7216 33 90

Žmurje (talpe)

7301 10 00

Materijal za željezničke pruge

7302 10 22 , 7302 10 28 , 7302 10 40 , 7302 10 50 , 7302 40 00

Cijevi za plinovode

7306 30 41 , 7306 30 49 , 7306 30 72 , 7306 30 77

Šuplji profili

7306 61 10 , 7306 61 92 , 7306 61 99

Bešavne nehrđajuće cijevi

7304 11 00 , 7304 22 00 , 7304 24 00 , 7304 41 00 , 7304 49 83 , 7304 49 85 , 7304 49 89

Ostale bešavne cijevi

7304 19 10 , 7304 19 30 , 7304 19 90 , 7304 23 00 , 7304 29 10 , 7304 29 30 , 7304 29 90 , 7304 31 20 , 7304 31 80 , 7304 39 50 , 7304 39 82 , 7304 39 83 , 7304 39 88 , 7304 51 81 , 7304 51 89 , 7304 59 30 , 7304 59 82 , 7304 59 83 , 7304 59 89 , 7304 90 00

25.A

Velike zavarene cijevi

7305 11 00 , 7305 12 00

25.B

7305 19 00 , 7305 20 00 , 7305 31 00 , 7305 39 00 , 7305 90 00

Ostale zavarene cijevi

7306 11 00 , 7306 19 00 , 7306 21 00 , 7306 29 00 , 7306 30 12 , 7306 30 18 , 7306 30 80 , 7306 40 20 , 7306 40 80 , 7306 50 21 , 7306 50 29 , 7306 50 80 , 7306 69 10 , 7306 69 90 , 7306 90 00

Nelegirane i ostale legirane hladnodovršene šipke

7215 10 00 , 7215 50 11 , 7215 50 19 , 7215 50 80 , 7228 10 90 , 7228 20 99 , 7228 50 20 , 7228 50 40 , 7228 50 61 , 7228 50 69 , 7228 50 80

Nelegirana žica

7217 10 10 , 7217 10 31 , 7217 10 39 , 7217 10 50 , 7217 10 90 , 7217 20 10 , 7217 20 30 , 7217 20 50 , 7217 20 90 , 7217 30 41 , 7217 30 49 , 7217 30 50 , 7217 30 90 , 7217 90 20 , 7217 90 50 , 7217 90 90

PRILOG II.

KOLIČINA CARINSKIH KVOTA PO KATEGORIJI PROIZVODA

Ukupna godišnja količina carinskih kvota iznosi 18 345 922 tona.

Broj kategorije proizvoda

Naziv kategorije proizvoda

Oznaka KN

Količina carinskih kvota (u tonama)

Razina carine izvan kvote

Nelegirani i ostali legirani toplovaljani limovi i trake

5 198 754

50 %

Nelegirani i ostali legirani toplovaljani limovi i trake

7212 60 00

4 581

50 %

Nelegirani i ostali legirani hladnovaljani limovi

1 544 759

50 %

3.A

Elektrolimovi (osim elektročelika s orijentiranim kristalima)

7209 16 10 , 7209 17 10 , 7209 18 10 , 7209 26 10 , 7209 27 10 , 7209 28 10

612

50 %

3.B

7225 19 90 , 7226 19 80

199 079

50 %

Limovi s metalnom prevlakom

7212 50 20

znake TARIC: 7210 41 00 20, 7210 41 00 30, 7210 49 00 20, 7210 49 00 30, 7210 61 00 20, 7210 61 00 30, 7210 69 00 20, 7210 69 00 30, 7212 30 00 20, 7212 30 00 30, 7212 50 61 20, 7212 50 61 30, 7212 50 69 20, 7212 50 69 30, 7225 92 00 20, 7225 92 00 30, 7225 99 00 11, 7225 99 00 22, 7225 99 00 23, 7225 99 00 41, 7225 99 00 45, 7225 99 00 91, 7225 99 00 92, 7225 99 00 93, 7226 99 30 10, 7226 99 30 30, 7226 99 70 11, 7226 99 70 13, 7226 99 70 91, 7226 99 70 93, 7226 99 70 94

1 620 686

50 %

Limovi s metalnom prevlakom

KN: 7210 20 00 , 7210 30 00 , 7210 90 80 , 7212 20 00 , 7212 50 30 , 7212 50 40 , 7212 50 90 , 7225 91 00 , 7226 99 10

1 238 995

50 %

Limovi s organskom prevlakom

7210 70 80 , 7212 40 80

627 871

50 %

Proizvodi od bijelog lima

7209 18 99 , 7210 11 00 , 7210 12 20 , 7210 12 80 , 7210 50 00 , 7210 70 10 , 7210 90 40 , 7212 10 10 , 7212 10 90 , 7212 40 20

542 840

50 %

Nelegirani i ostali legirani kvarto-lim

7208 51 20 , 7208 51 91 , 7208 51 98 , 7208 52 91 , 7208 90 20 , 7208 90 80 , 7210 90 30 , 7225 40 12 , 7225 40 40 , 7225 40 60

1 196 903

50 %

Nehrđajući toplovaljani limovi i trake

7219 11 00 , 7219 12 10 , 7219 12 90 , 7219 13 10 , 7219 13 90 , 7219 14 10 , 7219 14 90 , 7219 22 10 , 7219 22 90 , 7219 23 00 , 7219 24 00 , 7220 11 00 , 7220 12 00

153 186

50 %

Nehrđajući hladnovaljani limovi i trake

496 342

50 %

Nehrđajući toplovaljani kvarto-lim

7219 21 10 , 7219 21 90

17 025

50 %

Nelegirane i ostale legirane šipke i laki profili

oznaka TARIC: 7228 30 69 99

881 735

50 %

Čelične šipke za armiranje betona

7214 20 00 , 7214 99 10

oznaka TARIC: 7228 30 69 11

844 526

50 %

Nehrđajuće šipke i laki profili

133 595

50 %

Nehrđajuće žičane šipke

7221 00 10 , 7221 00 90

40 462

50 %

Nelegirane i ostale legirane žičane šipke

7213 10 00 , 7213 20 00 , 7213 91 10 , 7213 91 20 , 7213 91 41 , 7213 91 49 , 7213 91 70 , 7213 91 90 , 7213 99 10 , 7213 99 90 , 7227 10 00 , 7227 20 00 , 7227 90 10 , 7227 90 50 , 7227 90 95

1 569 532

50 %

Profili od željeza ili nelegiranog čelika

7216 31 10 , 7216 31 90 , 7216 32 11 , 7216 32 19 , 7216 32 91 , 7216 32 99 , 7216 33 10 , 7216 33 90

184 607

50 %

Žmurje (talpe)

7301 10 00

31 263

50 %

Materijal za željezničke pruge

7302 10 22 , 7302 10 28 , 7302 10 40 , 7302 10 50 , 7302 40 00

16 472

50 %

Cijevi za plinovode

7306 30 41 , 7306 30 49 , 7306 30 72 , 7306 30 77

222 413

50 %

Šuplji profili

7306 61 10 , 7306 61 92 , 7306 61 99

499 493

50 %

Bešavne nehrđajuće cijevi

7304 11 00 , 7304 22 00 , 7304 24 00 , 7304 41 00 , 7304 49 83 , 7304 49 85 , 7304 49 89

32 967

50 %

Ostale bešavne cijevi

268 901

50 %

25.A

Velike zavarene cijevi

7305 11 00 , 7305 12 00

28 749

50 %

25.B

7305 19 00 , 7305 20 00 , 7305 31 00 , 7305 39 00 , 7305 90 00

83 616

50 %

Ostale zavarene cijevi

7306 11 00 , 7306 19 00 , 7306 21 00 , 7306 29 00 , 7306 30 12 , 7306 30 18 , 7306 30 80 , 7306 40 20 , 7306 40 80 , 7306 50 21 , 7306 50 29 , 7306 50 80 , 7306 69 10 , 7306 69 90 , 7306 90 00

250 757

50 %

Nelegirane i ostale legirane hladnodovršene šipke

7215 10 00 , 7215 50 11 , 7215 50 19 , 7215 50 80 , 7228 10 90 , 7228 20 99 , 7228 50 20 , 7228 50 40 , 7228 50 61 , 7228 50 69 , 7228 50 80

97 315

50 %

Nelegirana žica

317 886

50 %

U vezi s ovom Uredbom dana je izjava koja se može pronaći u SL C, C/2026/3336, 22.6.2026., ELI: http://data.europa.eu/eli/C/2026/3336/oj.

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2026/1384/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)

Top

Full & Egal Universal Law Academy